Premijer Plenković i potpredsjednik EK Dombrovskis razgovarali su danas o ulasku Hrvatske u europodručje te o trenutnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i Europskoj uniji, posebno o antiinflacijskim mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u daljnjem smanjivanju europske ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ruskom plinu. Naime, u europskim spremnicima još ima ruskog prirodnog plina, još od prve polovice prošle godine, što neće biti slučaj sljedeće godine pa će trebati dodatne količine plina i alternativne rute. Iz te će perspektive, poručio je Dombrovskis, LNG terminal na Krku imati svoju ulogu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisa Dombrovskisa, koji boravi u Hrvatskoj u prigodi održavanja Konferencije "Hrvatska, 20. članica Eurozone".
Razgovarali su o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj nakon uvođenja eura.
"Izvijestili smo potpredsjednika i o gospodarskom rastu u prošloj godini, koji će prema svim indikatorima biti oko 6 posto, što je jako dobro i ohrabrujuće s obzirom na sve izazove koje smo imali kroz posljedice ruske agresije na Ukrajinu i njene implikacije na energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Europi i globalno", istaknuo je premijer Plenković u izjavi za medije nakon sastanka.
Bilo je riječi i o kretanju inflacije u prošloj godini, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 10,8 posto, što je niže nego u državama članicama Unije u srednjoj Europi koje nisu u europodručju, a čak i niže od brojnih država članica Unije koje jesu u europodručju.
Paket mjera od 3,6 milijardi eura pomogao građanima i gospodarstvu u ovoj krizi
"Vjerujem da smo s našim mjerama, velikim antiinflacijskim paketom vrijednim 3,6 milijardi eura uspjeli pomoći i hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu na način koji je primjeren, ciljavši prije svega one najranjivije skupine, ali isto tako umirovljenike, poljoprivrednike, ribare, nezaposlene i one koji primaju dječji doplatak", naglasio je premijer Plenković.
Vlada je vodila računa i o regulaciji cijena energenata – struje, plina i naftnih derivata, dodao je, čime je dodatno pomogla građanima i gospodarstvu.
Razgovarali su i o situaciji u proteklih nekoliko tjedana u kojoj je jedan dio gospodarskih subjekata iskoristio uvođenje eura za pretjerano zaokruživanje cijena, čime su direktno naštetili hrvatskim potrošačima i građanima.
U tom su kontekstu izvijestili potpredsjednika Europske komisije o mjerama koje se poduzimaju kako bi se ispravile te situacije, kako se ne bi štetilo potrošačima, osobito u uvjetima u kojima Hrvatska ima najveću zaposlenost i najmanju nezaposlenost, investicijski kreditni rejting i ostvarenje strateških ciljeva uvođenja eura i ulaska u Schengenski prostor.
Od 5,5 milijardi eura za NPOO, Hrvatskoj već isplaćeno 40 posto
Razgovarali su i o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz Instrument EU iduće generacije.
Od 5,5 milijardi eura, naveo je premijer Plenković, Hrvatskoj je već isplaćeno 40 posto, odnosno 2,2 milijarde eura, a svi kriteriji iz tog plana ispunjeni su u stopostotnim mjerilima do sada.
Hrvatska Vlada vodi računa i o širim aktivnostima na europskoj razini, istaknuo je premijer, a to su pitanja ekonomskoga upravljanja, rješenja za izazove s energetskom krizom i globalnim energetskim kretanjima.
U tom je kontekstu premijer Plenković kazao da je bio pozitivno iznenađen općom atmosferom na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu gdje su prevladavali poprilično pozitivni tonovi, a očekuju se mjere koje će se na europskoj razini poduzimati, ne samo od strane izvršnih institucija, nego i od strane Europske središnje banke u cilju smanjivanja stope inflacije.
Nastojat ćemo da hrvatska energetska tranzicija ide prema obnovljivim izvorima energije, a da ovo vrijeme energetske krize iskoristimo na najbolji mogući način i da fosilna goriva budu priuštiva za hrvatske građane i gospodarstvo, kazao je na kraju svog obraćanja premijer Plenković.
U uvjetima inflacije važne su Vladine mjere potpore građanima i gospodarstvu
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis čestitao je hrvatskim vlastima i građanima na, kako je rekao, nevjerojatnom uspjehu postajanja članicom Schengena i europodručja.
"To se postiglo u deset godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, što je bio nevjerojatan put na kojem ste imali mnogo posla i preuzeli ste brojne obaveze", poručio je.
Što se tiče cijena, Europska komisija svjesna je određenih zabrinutosti, dodao je, pogotovo u sektoru usluga i znamo da Vlada na te zabrinutosti odgovara mjerama kako bi se ograničio taj rast cijena.
Doneseno je i iskazivanje dvostrukih cijena, zbog što veće transparentnosti, kao i etički kodeks u skladu s kojim su se tvrtke trebale ponašati, a inspekcije provode aktivnosti u kojima provjeravaju promjene u odnosu na cijene.
Uvođenje eura u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik Dombrovskis, događa se u kontekstu visoke inflacije, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelome svijetu.
Stoga su bitne te mjere podrške građanima i gospodarstvu koje je donijela hrvatska Vlada, dodao je.
LNG terminal na Krku imat će važnu ulogu u opskrbi plinom iduće zime za koju se već trebamo pripremati
Što se tiče povlačenja sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, potpredsjednik Europske komisije naglasio je da sve ide prema planu, a trenutno se radi na zahtjevu vezanom uz treću uplatu.
Istovremeno, radi se na RePower EU dijelu plana, koji omogućava dodatna sredstva državama članicama kako bi se odgovorilo na izazove povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu i kako bi se odmaklo od ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije.
Što se tiče opskrbe energentima u Europskoj uniji, Dombrovskis je naglasio kako su ove zime puni spremnici energenata i zima prolazi dobro, a pomoglo je i to što je do sada zima bila relativno blaga, ali i upozorio kako se već treba pripremati za sljedeću zimu.
Naime, u europskim spremnicima još ima ruskog prirodnog plina, još od prve polovice prošle godine, što neće biti slučaj sljedeće godine pa će trebati dodatne količine i alternativne rute.
Iz te će perspektive, poručio je, LNG terminal na Krku imati svoju ulogu.
Razgovarali su i o odgovoru Europske unije na inflatorne pritiske.
Sutrašnja konferencija prigoda da se još jednom istaknu sve koristi uvođenja eura
Ministar financija Marko Primorac naglasio je kako je današnji sastanak uvod u sutrašnju konferenciju "Hrvatska, 20. članica Eurozone", kojom ćemo, kako je rekao, na simbolički način zatvoriti jedno poglavlje na europutu Republike Hrvatske i otvoriti novo u kojem će Hrvatska djelovati kao članica europodručja.
Što se tiče neopravdanog rasta cijena, do kojeg dolazi u određenim situacijama, ministar Primorac kazao je da je na sastanku bilo riječi o alatima i mehanizmima koje Vlada koristi kako bi djelovala preventivno i korektivno.
"Koristit ćemo sve mogućnosti koje su nam na raspolaganju kako bi tu situaciji spriječili, odnosno kako bi svi oni koji su iskoristili tu situaciju cijene vratili na razdoblje prije uvođenja eura", poručio je ministar.
Kada je riječ o paketu pomoći građanima i gospodarstvu, u kontekstu borbe protiv inflatornih pritisaka, ministar Filipović naglasio je da su te mjere bile upravo onakve kakve je i Europska komisija preporučila da trebaju biti.
Na kraju je najavio da će sutrašnja konferencija biti prigoda da se još jednom istaknu sve koristi uvođenja eura.
Mjere hrvatske Vlade vrlo blizu prijedlogu Komisije o subvencioniranju cijena električne energije
Odgovarajući na pitanja novinara, Dombrovskis je kazao da jedan od problema kojima se bave, u smislu visokih cijena energenata, je dogovoriti način kako da fiskalna i monetarna politika budu u suglasju. "Jedan od načina je i bolje ciljanje mjera u smislu podrške kad je riječ o cijeni energenata", rekao je Dombrovskis.
Ocijenio je da 70 posto mjera koju su poduzele brojne države članice nisu dobro ciljane te su vođeni razgovori na razini ECOFIN-a i Euroskupine kako bolje ciljati s tim mjerama.
"Jedan od prijedloga Komisije bio je da se uvedu dva stupa cijena, u smislu da do određene razine potrošnje postoje subvencije, a iznad te razine su tržišne cijene", rekao je Dombrovskis, dodavši kako su mjere hrvatske Vlade vrlo blizu tome.
Ministar Primorac je istaknuo kako je mjerama bilo potrebno obuhvatiti one kojima je pomoć najpotrebnija i tom kontekstu, dodao je, Vlada je mjere koje se odnose na dohodovne potpore usmjeravala prema onima koji imaju najniže dohotke.
Kad je riječ o subvencioniranju cijena električne energije, ministar je rekao da je tu bilo potrebno brzo djelovati s obzirom da su cijene električne energije input za proizvodnju i na neki način mogu generirati dodatne inflatorne pritiske. Stoga je Vlada, dodao je, odlučila ograničiti cijene električne energije, ali ne u nedogled.
"Postoji određena razina koja predstavlja prosječnu razinu potrošnje koju subvencioniramo, a onda sva potrošnja iznad te razine podliježe naplati po uvećanoj tarifi", pojasnio je Primorac. To je, dodao je, knjiški primjer načina na koji se možemo suočiti s ovim problemima i primjenjuju ga i druge države diljem svijeta.
Ministar je kazao i kako istraživanja pokazuju da ako se subvencionira električna energija široko, onda veći dio potpore odlazi onima koji imaju najveće dohotke. "Upravo smo se tim i vodili prilikom strukturiranja naših mjera, a nakon toga je došla preporuka Europske komisije koja je potvrdila kako su naše mjere najvećim dijelom usklađene s onim što je trebalo činiti", dodao je.
Dombrovskis je naglasio da su aktivnosti vezane uz prethodna proširenja Eurozone bile u okruženju niske inflacije, dodavši da u Latviji nisu imali ovakve probleme 2014. godine jer je inflacija bila manja od 1 posto.
Inflacija u Hrvatskoj niža nego u srednjoeuropskim državama koje nisu uvele euro
Kazao je da je u ovom trenutku situacija drugačija te je inflacija u Eurozoni oko 10 posto. "Vidimo tendenciju i kretanja u Hrvatskoj koja su u skladu s onim što se događa u Eurozoni", dodao je. Rekao je i da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u srednjoeuropskim državama koje nisu uvele euro i da je to jedan od faktora koje treba imati u vidu kada se zemlje uspoređuju.
Upitan o podizanju kamatnih stopa, ministar Primorac je rekao da iako se situacija čini prilično kompleksnom, u naravi je vrlo jednostavna.
Pojasnio je da je monetarno zaoštravanje jedan od najučinkovitijih instrumenata u borbi protiv inflacije. "Mjere fiskalne politike su takve da ne mogu suzbiti inflaciju, ali mogu učiniti da ne djeluju proinflatorno", kazao je ministar.
Apel građanima i poduzetnicima da budu oprezni prilikom novih zaduživanja
Dodao je da je Europska središnja banka prepoznala ovaj problem i kontinuirano podiže kamatne stope. "Takva politika doista djeluje proinflatorno", rekao je.
Ministar je kazao da se prati situacija. "Ukoliko se pokaže da se ovakvim monetarnim zaoštravanjem ne ostvaraju zacrtani ciljevi dovoljno brzom dinamikom, mogu očekivati da će i dalje dolaziti do porasta kamatnih stopa koje će se postupno prelijevati i na kamatne stope u gospodarstvu", ustvrdio je Primorac.
Kazao je da je upozoravao na ove probleme nakon što je stupio na dužnost ministra i isticao da je jedino rješenje protiv inflacije postupno povećanje kamatnih stopa. Dodao je da je već tada apelirao na građane i poduzetnike da fiksiraju svoje obaveze ako imaju kredite ugovoreno po varijabilnoj kamatnoj stopi.
"Još jednom možemo apelirati na građane i sve ostale dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i u što većoj mjeri koriste fiksnu kamatnu stopu. Vrijeme je nepredvidivo, i svi zajedno ulažemo napore kako bi se smanjila stopa inflacije", poručio je Primorac.
Kazao je da su s potpredsjednikom Europske komisije razgovarali i o neopravdanom podizanju cijena, dodavši da je neodgovorno cjelokupni inflatorni pritisak pripisati uvođenju eura.
"U situaciji kad je netko neopravdano podizao cijene je nešto što ćemo pokušati ne samo sankcionirati, nego više preventivno, a onda tek i korektivno djelovati da se cijene vrate na početne razine", rekao je Primorac.
Inicijativa Ministarstva gospodarstva o kreiranju bijelih lista dobro rješenje
Pozdravio je i inicijativu Ministarstva gospodarstva u kontekstu kreiranja "bijelih lista". Smatra da je to bolje rješenje od isticanja nekih negativnih primjera, kreiranja crnih lista, prokazivanja i prozivanja nekoga, dodavši da ga čudi što više trgovačkih lanaca ne želi pristupiti ovoj inicijativi.
Kazao je da svi kontinuirano ističu kako je važno očuvati tržište i tržišne mehanizme te očekuju da nevidljiva ruka Adama Smitha djeluje na silnice ponude i potražnje. Ocijenio je da upravo inicijativa Ministarstva gospodarstva rješava asimetričnost informacija jer na jedno mjesto stavlja sve cijene najbitnijih trgovačkih lanaca i omogućuje potrošačima da imaju koristi od tržišnih silnica, te da pritom budu potpuno informirani o tome koliko pojedini artikl u nekom trgovačkom lancu košta.
"Ne možemo reći koliko će se kamatne stope povećavati, taj proces ovisi o razvoju inflacije. Inflacija je bila na visokim razinama u prosincu i mi moramo pratiti razvoj", dodao je Dombrovskis.
Spomenuo je dosljednu makroekonomsku politiku u kojoj fiskalna politika nije u proturječju s monetarnom. "Zato ne preporučujemo fiskalnu politiku u smjeru stimuliranja jer bi došlo do dodatnog povećanja kamatnih stopa od strane Europske središnje banke", zaključio je potpredsjednik Europske komisije.
