Normalna reakcija političke scene bila bi najčvršća moguća osuda stavova koji direktno štete vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske, koji su u suprotnosti sa svim načelima i stavovima koje kao država imamo godinama, kao članica Europske unije i članica Sjevernoatlantskog saveza, poručio je premijer Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u jučerašnjoj je izjavi medijima izvijestio je da je pozvao predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto u prvi službeni posjet u inozemstvo upravo u Zagreb.
„To će se dogoditi sredinom veljače. Veselimo se unaprjeđenju odnosa s Bosom i Hercegovinom“, dodao je.
Na pitanje novinara „tko je AP“, predsjednik Vlade je odgovorio da što se tiče te teme zanimljivo je da se više priča čiji su inicijali, nego u kakvom se kontekstu spominje AP.
„Ne znam odnosi li se na mene, ali bih mogao pretpostaviti iz onoga što sam pročitao, kao i vi. Imam dojam da autorice tih poruka nisu zadovoljne s tim dotičnim AP iz tih poruka. Prema tome, ako nije Anthony Perkins, onda je možda netko drugi, poznatiji.
Na napomenu novinara da je okrivljenik iz te afere primljen u Vladi, premijer Plenković je kazao da ne vidi da je to nešto neuobičajeno u odnosu na sve druge sastanke koji se održavaju u Vladi – o nizu tema, s nizom resora.
„To je bio jedan od sastanaka na zahtjev tadašnje ministrice. To je bilo vrijeme kada smo bili pet, šest mjeseci na vlasti. Tada je apsorpcija europskih fondova iz perspektive 2014. – 2020. bila na devet posto. U tom kontekstu nadležna resorna ministrica je predložila susret s obzirom da se radilo o – koliko sam ja tada razumio, nastojim se prisjetiti – bazi podataka koja sadrži konkretne projekte, koji bi mogli biti koristan alat za apsorpciju europskih fondova. I to je praktički sve“, kazao je.
Puno oporbenih inspektora Clouseaua
Premijer Plenković je rekao da je puno oporbenih inspektora Clouseaua. „Treba voditi računa o tome da ja nemam uvid u nečija sjećanja niti u nečije poruke. Imamo europskog javnog tužitelja čiji je ured, pretpostavljam, sagledao cijeli ovaj slučaj iz svih aspekata – da je imao nešto pitati, siguran sam da bi pitao“, rekao je.
Podsjetio je da kada je govorio o bivšoj ministrici Žalac, bilo je u smislu njezina znanja o europskim fondovima, a slične reference koje je imala Žalac 2016., imala je i Nataša Tramišak 2020. te Šime Erlić danas.
„Sve su to ljudi koji su na razini županija vodili ili agencije ili županijske odjele ili gradske, a koji su se bavili apsorpcijom europskih sredstava. Ja i dalje mislim da se ona razumije u europske fondove, a ovaj dio oko ovog slučaja, za mene ima potpuno novih elemenata u ovim transkriptima koje smo vidjeli u medijima preko vikenda koji su me iznenadili“, kazao je premijer Plenković.
„Jedini relevantan i za mene bitan događaj je taj iz 2017. gdje je došla ministrica, došao je taj gospodin, predstavio tu bazu podataka i to je sve. Kasnije, nikakve veze s time, niti u odlukama niti u procesu nije imalo veze sa mnom“, dodao je.
Kada je riječ o nabavci softvera za neku instituciju, premijer Plenković je naveo da je bilo jako puno razgovora o tome. „Pitajte ministra Beroša, kada se nabavlja softver za zdravstveni sustav, imali smo rasprave o tome. Svaki put kada dolaze velike javne nabave koje koštaju jako puno, a uključuju softvere, kompjutere i digitalizaciju – o tome raspravljamo“, istaknuo je.
Poručio je da ministri često dolaze s raznim temama, pa i raznim drugim sugovornicima. „To je sasvim normalna procedura“, rekao je.
Na pitanje novinara je li kriva politička odluka postavljanje Žalac za ministricu, premijer Plenković je odgovorio da se ljude postavlja da rade posao sukladno zakonu i programu Vlade.
Tri lažne teme
Novinare je zanimao i komentar na izjave koje dolaze iz oporbe. Predsjednik Vlade je kazao da su oporbi mahom uzeli obrazac ponašanja kao da su inspektor Clouseau iz filmova.
„Vidjeli smo prošli tjedan novi trend i novi stil oporbe u Hrvatskoj. Svaki dan ste imali u političkom prostoru lažne teme i njihovo nestajanje“, istaknuo je.
U tom je kontekstu naveo da je prva lažna tema bila ona koju je jedan poznati liječnik bacio u eter, da bi se nakon dva, tri dana iscrpljivanja te teme oglasio dotični liječnik da je gospodin lagao mami, mami prenijela njemu krivo, a on se krivo požalio televiziji.
Druga ne-tema je bila izmišljotina da netko krade hrvatske plaže hrvatskim građanima. Premijer Plenković je pritom podsjetio da u radnoj skupini za Zakon o pomorskom dobru sudjeluju profesori Pravnog fakulteta i predstavnici Državnog odvjetništva.
„Zakon je u javnom savjetovanju, prezentiran Hrvatskom saboru, čak sam na aktualnom satu rekao ako ima neka formulacija koja je nejasna iz ovog ili onog razloga – zato služe dva čitanja“, dodao je, podsjetivši da nakon jutarnjeg dijela rasprave u Hrvatskom saboru nije bilo opozicije, već su ostali samo zastupnici HDZ-a.
Treća ne-tema je bila zdravstvo – najedanput hitne službe, follow-up nečega što je bilo u vezi jednog slučaja, pa onda mladi liječnici.
„Kreiranje tema, dakle, koje nisu teme, pa onda tko je AP tema“, dodao je.
Opozicija se tako ponaša, naglasio je premijer, ne bi li pokrili svoju sramotu u glasanju o vojnoj misiji pomoći Ukrajini.
„Njihov poglavica danas ide korak dalje – mislim na Milanovića, da nema nekih dilema – koji je isto inspektor Clouseau i sugerira EPPO-u što da rade i pritišće DORH u vezi ministra Banožića, a o uvredama da ne govorim. To je hrvatska opozicija predvođena poglavicom na Pantovčaku. U takvom kontekstu se pokriva smeće u Zagrebu – ajmo nabaciti sve ne-teme, sve baciti na HDZ, ako možemo još na mene osobno, samo da ne govorimo o njihovoj sramoti i njihovim lošim potezima“, rekao je.
Upitan je li se moglo ići u nabavku softvera, a da za to nije bio osiguran novac u proračunu, predsjednik Vlade Plenković je odgovorio da ako to nije bilo nešto što je bilo planirano ranije, rebalans proračuna zato služi.
„Rebalansi proračuna uvijek pokrivaju ono za što se nije planiralo na vrijeme. Što mislite zašto se rebalansi rade?“, kazao je, dodavši da Ministarstvo financija šalje limite resorima koji to vraćaju i o tome se onda razgovara.
„Ne bavi se niti moj ured, niti Vlada, odobravanjem pojedinih projekata, bilo pri sastavljanju proračuna, bilo pri rebalansu“, pojasnio je.
Milanović? Iz gliba u blato, iz lošeg u gore
Vezano za izjave predsjednika RH Zorana Milanovića o Ukrajini, predsjednik Vlade je komentirao da je to iz gliba u blato, u živi pijesak, iz lošeg u gore.
„Nije problem što ja o tome mislim, već ljudi koji su mu dali povjerenje. Što misli šef SDP-a s povijesno niskih 11,6 posto, koji misli da nema ništa problematično o njegovim stavovima o Rusiji i Ukrajini pa mu daje 'carte blanche' za novu kandidaturu. Problem je u Domovinskom pokretu koja je kao desna stranka, desnija od HDZ-a, valjda su veći Hrvati, katolici, domoljubi, ili pak Most koji su najispravniji na svijetu, ni njima to nije sporno. Normalna reakcija političke scene bila bi najčvršća moguća osuda stavova koji direktno štete vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske, koji su u suprotnosti sa svim načelima i stavovima koje kao država imamo godinama, kao članica Europske unije i članica Sjevernoatlantskog saveza“, naglasio je premijer Plenković.
Naši partneri i saveznici, naglasio je premijer, dobro vide i znaju tko što govori. „Kada sam rekao na Vladi, nakon glasanja u Saboru 16. prosinca, ovih 54, koji su bili najžešći milanovićevci pa glasali protiv – to su ovi iz Domovinskog pokreta, to će im ostati dugo za uspomenu, ovi malo mudriji, lijevi, su se pravili nevješti da se nisu uključivali ili su izašli van. To je bila razdjelnica – game over nakon toga. Ovo su trenuci najveće globalne krize, najveće sigurnosne ugroze, ekonomske, energetske, prehrambene krize i ne možeš biti tamo ili ovamo. Pokazuješ solidarnost sa žrtvom i osuđuješ agresora. Na tom ispitu oni padaju, na čelu s njim", kazao je predsjednik Vlade.
Zamislite licemjerja, istaknuo je premijer, danas Milanović ispraća našu vojsku u Litvu, prije nekoliko tjedana u Poljsku u NATO-ovu misiju.
„A ovi vojnici koji su trebali ići u EUMAM isto su trebali ići u Poljsku i isto su trebali ići u Njemačku. Koja je razlika?“, kazao je premijer.
"Što je sporno u onome što je Ministarstvo obrane, to jest Glavni stožer nudio? Ili participiraš ili ne participiraš. Vlada ima svoj stav, nema figu u džepu. I to Vlada koja vojno pomaže Ukrajini već mjesecima. Ostalo je 97 ljudi koji su znali što je dobro i što je loše – 54 koji su odlučili ili odšutjeti, ili izaći, ili ne glasati, ili biti protiv. To je bit", dodao je.
Milanović - zvijezda ruskih i srbijanskih medija
O Milanovićevoj izjavi o „anektiranju Kosova“, premijer je kazao da niti jedna zemlja nije anektirala Kosovo.„Kosovo je samostalna, neovisna država koju je Hrvatska priznala“, istaknuo je, dodavši da je Kosovo subjekt međunarodnog prava.
Ovakav narativ o Kosovu, naveo je premijer, nismo još nikada doživjeli. Kazao je da je Milanović sada zvijezda ne samo u ruskim medijima, nego i u onim srbijanskim. „Ta popularnost se širi baš kod svih onih koji imaju tzv. ispravne, principijelne i konzistentne vanjskopolitičke stavove na ove ključne teme zadnjih nekoliko mjeseci, a i godinama", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
PVRH
