„Moramo razviti naše sposobnosti, ojačati unutarnju i vanjsku sigurnost. Lekcije koje smo naučili govore da moramo povećati strateške investicije, osigurati da gospodarska kompetitivnost bude visoka te time smanjiti ranjivost, pogotovo u energetskom sektoru“, rekao je premijer Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na otvorenju sastanka Partnerstva za transatlantsku energetski i klimatsku suradnju, koji se održava u hotelu The Westin u Zagrebu.
Premijer Plenković rekao je da je siguran da jučerašnji poslovni forum i današnji ministarski sastanak doprinose raspravi o dekarbonizaciji, energetskoj sigurnosti i čistim energetskim tehnologijama.
„Vjerujem da ćemo na taj način istaknuti rješenja za prevladavanje energetske krize i ubrzavanja zelene tranzicije“, istaknuo je u uvodnom govoru.
Rekao je da je to i prigoda da se okupe relevantni sudionici iz privatnog sektora kako bi svi zajedno radili na poticanju energetske tranzicije, pri tome ostajući ujedinjeni i solidarni u suočavanju s ozbiljnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.
Premijer Plenković podsjetio je da se prošlog petka obilježilo godinu dana od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Hrvatska je osudila rusku agresiju i solidarizirala se sa ukrajinskim narodom i Vladom te zajedno sa partnerima u Europskoj uniji i NATO-u pružila punu potporu.
„Kao zemlja koja je prošla užase vojne agresiju Hrvatska potpuno razumije poteškoće ukrajinskog naroda i nastavit ćemo politički, diplomatski, financijski, humanitarno i vojno podržavati Ukrajinu“, rekao je Plenković i dodao da je Hrvatska spremna pomoći i u poslijeratnoj obnovi.
Plenković je podsjetio da je Hrvatska, nakon što je uništena ratom 90-tih godina, 2009. i 2013. pristupila NATO-u i Europskoj uniji, a proces dublje integracije dovršen je 1. siječnja 2023. pristupanjem šengenskom prostoru i europodručju.
Istaknuo je da je Hrvatska time postala dio privilegiranog kluba od samo 15 zemalja na svijetu koji dijele to četverostruko članstvo.
„Kao država čije je društvo i gospodarstvo profitiralo od članstva u EU, nadamo se da naše iskustvo može poslužiti kao ohrabrenje Ukrajini i drugim zemljama istočnog partnerstva koje se žele pridružiti EU-u, ali i našim susjedima u jugoistočnoj Europi. Svi oni zaslužuju i žele živjeti u demokraciji, miru i prosperitetu“, naglasio je premijer Plenković.
Element zajedništva ključan u suočavanju s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu
Hrvatska je u kontekstu energetske krize koja određuje današnje politike vlada, međunarodnih tvrtki i organizacija, jasno shvatila da trebamo djelovati zajedno.„Element zajedništva međunarodne zajednice zapadnih zemalja bio je ključan u suočavanju s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu“, istaknuo je Plenković.
Premijer je podsjetio da je energetski sektor pogođen teškom krizom, koja se prelila i na druge dijelove gospodarstva te su nacionalne vlade članica EU morale posegnuti za mjerama bez presedana kako bi olakšali posljedice te krize.
Kazao je i da su vlade morale izbjeći velike socijalne raskole koji su prijetili i poduzeti napore da se smanje inflacijske pritiske na kupovnu moć građana. „Suočili smo se s velikim geopolitičkim promjenama i porastom cijena energenata tijekom 2022. godine“, rekao je premijer Plenković.
Podsjetio je da je hrvatska Vlada usvojila tri paketa mjera u vrijednosti 3.6 milijardi eura, kako bi pomogla poduzetnicima i građanima, kao i onim najranjivijima. „U tom procesu nismo zaboravili nikoga“, istaknuo je Plenković.
Vlada mjerama održala društvenu koheziju
Nastavio je da je Vlada željela održati društvenu koheziju u društvu te izbjeći socijalnu frakturu koja bi zaprijetila funkcioniranju cijeloga gospodarstva, društva i države.„U tom je pogledu Europska unija pokazala je sposobnost da tržištu pošalje pravu poruku“, kazao je Plenković i dodao da je sudjelovao na nizu redovnih i izvanrednih sastanaka na najvišoj razini u Uniji, zajedno s ministrima, gdje su se donijele odluke koje su utjecale na tržišta i cijene dionica, a time se smanjila cijena energenata.
„Na taj način smo pomogli građanima i poduzetnicima“, naglasio je.
Premijer je podsjetio na neke mjere, poput zabrane izvoza nafte iz Rusije te postavljanje najviše cijene za njihove energente. Zatim je na temelju prijedloga Europske komisije dogovoreno da se poveća kapacitet pohrane energenata, u čemu je Hrvatska bila iznimno uspješna. Smanjena je i potrošnja energije i uvedena najveća moguća cijena za električnu energiju i plin.
„Pokazali smo da možemo djelovati odlučno i zajednički kako bi što prije smanjili energetsku ovisnost o Rusiji“, zaključio je.
Prioritet osigurati stratešku autonomiju
„Sagledavši što EU danas čini jasno je da je prioritet osigurati stratešku autonomiju“, kazao je Plenković i dodao:
„Moramo razviti naše sposobnosti, ojačati unutarnju i vanjsku sigurnost. Lekcije koje smo naučili govore da moramo povećati strateške investicije, osigurati da gospodarska kompetitivnost bude visoka te time smanjiti ranjivost, pogotovo u energetskom sektoru.“
Govoreći o obnovljivim izvorima energije, premijer je rekao da Europska unija ima resurse da izvlači rude i metale na ekološki prihvatljiv način.
„To je ujedno i cijena koju moramo platiti za energetsku tranziciju. Hrvatska može doprinijeti diversifikaciji energetskih izvora za zemlje istočne i srednje Europe, uzimajući u obzir hrvatsku geografsku poziciju“, rekao je.
Pojasnio je da Hrvatska zbog svoje pozicije može postati energetsko čvorište za cijelu regiju.
Plenković je istaknuo da je Vlada donijela neke strateške energetske odluke od koje mogu profitirati i zemlje u regiji, a jedna od najdalekovidnijih odluka bila je o izgradnji terminala za ukapljeni plin na Krku.
Podsjetio je da je prošle godine kapacitet terminala povećan s 2,6 na 2,9 milijardi kubika, a to se planira proširiti na čak 6,1 milijardu, pa možemo isporučivati plin susjedima, pogotovo kroz plinovode koji već postoje. Kazao je da postoji interes za isporukom plin i od zemlja koje nisu susjedne, poput Austrije i Bavarske.
Spomenuo je još jedan važan geostrateški projekt, Jonsko-jadranski plinovod, koji bi povezao Hrvatsku i Grčku kroz Rumunjsku i Crnu Goru.
Hrvatska energetska struktura danas je već jako razvijena, a to se može povećati koristeći sredstva iz europskih fondova i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Što se tiče energetske tranzicije, premijer je istaknuo tri bitna elementa. Prvi je suočavanje s energetskom krizom, drugi je korištenje fosilnih goriva još samo nekoliko desetljeća, a treći je vezan uz budućnost energenata, to jest za izvore obnovljive energije.
Hrvatska podržava klimatsku i energetsku politiku Europske unije
Naglasio je da je energetska kriza pokazala da je Europski zeleni novi plan „Fit for 55“ nešto što nema alternative.
„Trećina energetske potrošnje u Hrvatskoj i 2/3 potrošnje električne energije dolaze iz obnovljivih izvora energije, što je iznad europskog prosjeka“, istaknuo je i dodao da Hrvatska potpuno podržava klimatsku i energetsku politiku Europske unije, koja je sada važnija nego ikada.
Dugoročno, brža tranzicija i obnovljivi izvori energije je jedini način da se osnaži europska strateška autonomija, a time se osigurava čišća, ekološka energija.
„Ne samo da je to dobro za okoliš i klimu, nego je i dobra prilika za naše gospodarstvo“, kazao je Plenković i dodao da će time i građani biti na dobitku, jer će cijene energenata biti manje.
„Što se tiče tranzicije na obnovljive izvore energije i izvore s niskim emisijama ugljičnog dioksida, Hrvatska će biti i može biti ambiciozna“, nastavio je. Kazao je da je hrvatski cilj do 2030, imati više od 2500 MW dodatne generacije struje iz obnovljivih izvora energije.
„Već smo uložili značajna sredstva u proizvodnju solarnih elektrana i sada su one prioritet“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada ukinula porez na instalaciju solarnih panela da bi potaknuli tranziciju na te izvore energije.
Uloga vodika i tehnologija vezanih za vodik sada je prepoznata i zato smo usvojili novu nacionalnu strategiju za razvoj vodika do 2050., koja uključuje i koristi prednosti ekonomije zasnovane na vodiku i dekarbonizaciji. Dodao je da Hrvatska sudjeluje na takvom projektu koji se proteže cijelim sjevernim Jadranom, zajedno s Italijom i Slovenijom te je taj projekt vodeći u regiji. Od 34 partnera uključenih u projekt, 6 ih je s hrvatske strane.
„Osim vodika, imamo velikih prilika na području geotermalne energije jer Panonska ravan ima visok geotermalni potencijal, značajno iznad europskog prosjeka te može značajno doprinijeti našem gospodarstvu“, istaknuo je Plenković.
Rekao je da je Vlada odlučna da u potpunosti iskoristi taj potencijal i proširi upotrebu geotermalnih izvora energije, kako bi građanima dala pristupačnu, čistu i jeftinu energiju, a istodobno postala energetski neovisna i poslužila kao primjer drugima.
Na kraju, izrazio je zadovoljstvo formiranjem nove radne skupine koja će se baviti geotermalnom energijom te pozvao sve tvrtke u energetskom sektoru i ulagače da se pridruže projektima koji su nova prilika za ulaganja, budući rast i održivo ekonomsko i ekološko stvaranje profita.
„Svi ti projekti su strateški važni za budućnost i energetsku neovisnost Europske unije“, nastavio je premijer.
Naglasio je da energetska kriza nije ni blizu gotova te se moramo se pripremiti za iduću zimu. Dodao je da je uvjeren da će održani sastanci pomoći da se produbi suradnja, nadiđe ovisnost o ruskim energentima i nađu novi izvori obnovljive energije.
Plenković je kazao da je glavni izazov održivost, da se ukrajinski narod održi u ratu, da vlade i politike Europske unije održe potporu i da se spriječe društveni nemiri u društvima.
„To su ta tri elementa održivosti koji će nam pomoći da nadiđemo ovu krizu. Siguran sam da ćemo uspjeti“, zaključio je Plenković.
Premijer Plenković rekao je da je siguran da jučerašnji poslovni forum i današnji ministarski sastanak doprinose raspravi o dekarbonizaciji, energetskoj sigurnosti i čistim energetskim tehnologijama.
„Vjerujem da ćemo na taj način istaknuti rješenja za prevladavanje energetske krize i ubrzavanja zelene tranzicije“, istaknuo je u uvodnom govoru.
Rekao je da je to i prigoda da se okupe relevantni sudionici iz privatnog sektora kako bi svi zajedno radili na poticanju energetske tranzicije, pri tome ostajući ujedinjeni i solidarni u suočavanju s ozbiljnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.
Premijer Plenković podsjetio je da se prošlog petka obilježilo godinu dana od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Hrvatska je osudila rusku agresiju i solidarizirala se sa ukrajinskim narodom i Vladom te zajedno sa partnerima u Europskoj uniji i NATO-u pružila punu potporu.
„Kao zemlja koja je prošla užase vojne agresiju Hrvatska potpuno razumije poteškoće ukrajinskog naroda i nastavit ćemo politički, diplomatski, financijski, humanitarno i vojno podržavati Ukrajinu“, rekao je Plenković i dodao da je Hrvatska spremna pomoći i u poslijeratnoj obnovi.
Plenković je podsjetio da je Hrvatska, nakon što je uništena ratom 90-tih godina, 2009. i 2013. pristupila NATO-u i Europskoj uniji, a proces dublje integracije dovršen je 1. siječnja 2023. pristupanjem šengenskom prostoru i europodručju.
Istaknuo je da je Hrvatska time postala dio privilegiranog kluba od samo 15 zemalja na svijetu koji dijele to četverostruko članstvo.
„Kao država čije je društvo i gospodarstvo profitiralo od članstva u EU, nadamo se da naše iskustvo može poslužiti kao ohrabrenje Ukrajini i drugim zemljama istočnog partnerstva koje se žele pridružiti EU-u, ali i našim susjedima u jugoistočnoj Europi. Svi oni zaslužuju i žele živjeti u demokraciji, miru i prosperitetu“, naglasio je premijer Plenković.
Element zajedništva ključan u suočavanju s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu
Hrvatska je u kontekstu energetske krize koja određuje današnje politike vlada, međunarodnih tvrtki i organizacija, jasno shvatila da trebamo djelovati zajedno.„Element zajedništva međunarodne zajednice zapadnih zemalja bio je ključan u suočavanju s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu“, istaknuo je Plenković.
Premijer je podsjetio da je energetski sektor pogođen teškom krizom, koja se prelila i na druge dijelove gospodarstva te su nacionalne vlade članica EU morale posegnuti za mjerama bez presedana kako bi olakšali posljedice te krize.
Kazao je i da su vlade morale izbjeći velike socijalne raskole koji su prijetili i poduzeti napore da se smanje inflacijske pritiske na kupovnu moć građana. „Suočili smo se s velikim geopolitičkim promjenama i porastom cijena energenata tijekom 2022. godine“, rekao je premijer Plenković.
Podsjetio je da je hrvatska Vlada usvojila tri paketa mjera u vrijednosti 3.6 milijardi eura, kako bi pomogla poduzetnicima i građanima, kao i onim najranjivijima. „U tom procesu nismo zaboravili nikoga“, istaknuo je Plenković.
Vlada mjerama održala društvenu koheziju
Nastavio je da je Vlada željela održati društvenu koheziju u društvu te izbjeći socijalnu frakturu koja bi zaprijetila funkcioniranju cijeloga gospodarstva, društva i države.„U tom je pogledu Europska unija pokazala je sposobnost da tržištu pošalje pravu poruku“, kazao je Plenković i dodao da je sudjelovao na nizu redovnih i izvanrednih sastanaka na najvišoj razini u Uniji, zajedno s ministrima, gdje su se donijele odluke koje su utjecale na tržišta i cijene dionica, a time se smanjila cijena energenata.
„Na taj način smo pomogli građanima i poduzetnicima“, naglasio je.
Premijer je podsjetio na neke mjere, poput zabrane izvoza nafte iz Rusije te postavljanje najviše cijene za njihove energente. Zatim je na temelju prijedloga Europske komisije dogovoreno da se poveća kapacitet pohrane energenata, u čemu je Hrvatska bila iznimno uspješna. Smanjena je i potrošnja energije i uvedena najveća moguća cijena za električnu energiju i plin.
„Pokazali smo da možemo djelovati odlučno i zajednički kako bi što prije smanjili energetsku ovisnost o Rusiji“, zaključio je.
Prioritet osigurati stratešku autonomiju
„Sagledavši što EU danas čini jasno je da je prioritet osigurati stratešku autonomiju“, kazao je Plenković i dodao:
„Moramo razviti naše sposobnosti, ojačati unutarnju i vanjsku sigurnost. Lekcije koje smo naučili govore da moramo povećati strateške investicije, osigurati da gospodarska kompetitivnost bude visoka te time smanjiti ranjivost, pogotovo u energetskom sektoru.“
Govoreći o obnovljivim izvorima energije, premijer je rekao da Europska unija ima resurse da izvlači rude i metale na ekološki prihvatljiv način.
„To je ujedno i cijena koju moramo platiti za energetsku tranziciju. Hrvatska može doprinijeti diversifikaciji energetskih izvora za zemlje istočne i srednje Europe, uzimajući u obzir hrvatsku geografsku poziciju“, rekao je.
Pojasnio je da Hrvatska zbog svoje pozicije može postati energetsko čvorište za cijelu regiju.
Plenković je istaknuo da je Vlada donijela neke strateške energetske odluke od koje mogu profitirati i zemlje u regiji, a jedna od najdalekovidnijih odluka bila je o izgradnji terminala za ukapljeni plin na Krku.
Podsjetio je da je prošle godine kapacitet terminala povećan s 2,6 na 2,9 milijardi kubika, a to se planira proširiti na čak 6,1 milijardu, pa možemo isporučivati plin susjedima, pogotovo kroz plinovode koji već postoje. Kazao je da postoji interes za isporukom plin i od zemlja koje nisu susjedne, poput Austrije i Bavarske.
Spomenuo je još jedan važan geostrateški projekt, Jonsko-jadranski plinovod, koji bi povezao Hrvatsku i Grčku kroz Rumunjsku i Crnu Goru.
Hrvatska energetska struktura danas je već jako razvijena, a to se može povećati koristeći sredstva iz europskih fondova i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Što se tiče energetske tranzicije, premijer je istaknuo tri bitna elementa. Prvi je suočavanje s energetskom krizom, drugi je korištenje fosilnih goriva još samo nekoliko desetljeća, a treći je vezan uz budućnost energenata, to jest za izvore obnovljive energije.
Hrvatska podržava klimatsku i energetsku politiku Europske unije
Naglasio je da je energetska kriza pokazala da je Europski zeleni novi plan „Fit for 55“ nešto što nema alternative.
„Trećina energetske potrošnje u Hrvatskoj i 2/3 potrošnje električne energije dolaze iz obnovljivih izvora energije, što je iznad europskog prosjeka“, istaknuo je i dodao da Hrvatska potpuno podržava klimatsku i energetsku politiku Europske unije, koja je sada važnija nego ikada.
Dugoročno, brža tranzicija i obnovljivi izvori energije je jedini način da se osnaži europska strateška autonomija, a time se osigurava čišća, ekološka energija.
„Ne samo da je to dobro za okoliš i klimu, nego je i dobra prilika za naše gospodarstvo“, kazao je Plenković i dodao da će time i građani biti na dobitku, jer će cijene energenata biti manje.
„Što se tiče tranzicije na obnovljive izvore energije i izvore s niskim emisijama ugljičnog dioksida, Hrvatska će biti i može biti ambiciozna“, nastavio je. Kazao je da je hrvatski cilj do 2030, imati više od 2500 MW dodatne generacije struje iz obnovljivih izvora energije.
„Već smo uložili značajna sredstva u proizvodnju solarnih elektrana i sada su one prioritet“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada ukinula porez na instalaciju solarnih panela da bi potaknuli tranziciju na te izvore energije.
Uloga vodika i tehnologija vezanih za vodik sada je prepoznata i zato smo usvojili novu nacionalnu strategiju za razvoj vodika do 2050., koja uključuje i koristi prednosti ekonomije zasnovane na vodiku i dekarbonizaciji. Dodao je da Hrvatska sudjeluje na takvom projektu koji se proteže cijelim sjevernim Jadranom, zajedno s Italijom i Slovenijom te je taj projekt vodeći u regiji. Od 34 partnera uključenih u projekt, 6 ih je s hrvatske strane.
„Osim vodika, imamo velikih prilika na području geotermalne energije jer Panonska ravan ima visok geotermalni potencijal, značajno iznad europskog prosjeka te može značajno doprinijeti našem gospodarstvu“, istaknuo je Plenković.
Rekao je da je Vlada odlučna da u potpunosti iskoristi taj potencijal i proširi upotrebu geotermalnih izvora energije, kako bi građanima dala pristupačnu, čistu i jeftinu energiju, a istodobno postala energetski neovisna i poslužila kao primjer drugima.
Na kraju, izrazio je zadovoljstvo formiranjem nove radne skupine koja će se baviti geotermalnom energijom te pozvao sve tvrtke u energetskom sektoru i ulagače da se pridruže projektima koji su nova prilika za ulaganja, budući rast i održivo ekonomsko i ekološko stvaranje profita.
„Svi ti projekti su strateški važni za budućnost i energetsku neovisnost Europske unije“, nastavio je premijer.
Naglasio je da energetska kriza nije ni blizu gotova te se moramo se pripremiti za iduću zimu. Dodao je da je uvjeren da će održani sastanci pomoći da se produbi suradnja, nadiđe ovisnost o ruskim energentima i nađu novi izvori obnovljive energije.
Plenković je kazao da je glavni izazov održivost, da se ukrajinski narod održi u ratu, da vlade i politike Europske unije održe potporu i da se spriječe društveni nemiri u društvima.
„To su ta tri elementa održivosti koji će nam pomoći da nadiđemo ovu krizu. Siguran sam da ćemo uspjeti“, zaključio je Plenković.
PVRH
