Hrvatska će do kraja lipnja iskoristiti sva sredstva za obnovu od potresa iz Fonda solidarnosti, a na raspolaganju će iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za obnovu biti još milijarda i 200 milijuna eura, najavio je danas premijer Plenković. Dodao je da je do danas iz Fonda solidarnosti za obnovu iskorišteno 700 milijuna eura. Izvijestivši da je od turizma Hrvatska lani uprihodila 15 milijardi eura, istaknuo je kako se ove godine očekuju još bolji rezultati turističke sezone, s obzirom na članstvo u eurozoni i Schengenskom prostoru.
Osvrnuvši se na aktualne teme u proteklome tjednu, premijer Andrej Plenković u uvodu današnje sjednice Vlade podsjetio je da je 1. travnja stupio na snagu četvrti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan 1,7 milijardi eura.
Taj paket, istaknuo je, ispunjava tri temeljna cilja: ublažiti rast cijena energije, zaštiti građane od inflacije i omogućiti snažnu potporu i pomoć onima kojima je to najpotrebnije. Izvijestio je da su krenule prve isplate jednokratnih novčanih naknada za nezaposlene osobe, a danas kreće isplata za ugrožene kupce energenata, primatelje doplatka za pomoć i njegu te branitelje.
Isplate posebnih novčanih naknada za primatelje doplatka za djecu kreću 21. travnja, a 28. travnja jednokratne novčane naknade za umirovljenike, najavio je premijer.
Udio javnog duga u BDP-u spušten za deset postotnih bodova
Osvrnuo se potom na niz pozitivnih pokazatelja zabilježenih u proteklim danima.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug krajem 2022. spustio se na 68,4 posto udjela u BDP-u, čime je njegov udio smanjen za deset postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. "Mi smo time u 2022. ispod razine koju smo imali 2019., prije pandemije Covida-19", istaknuo je.
Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, premašen je cilj iz Programa Vlade, to jest ostvaren je rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za 30 posto. Programom je, naime, planirano povećanje proizvodnje za 2,9 milijardi eura, a prema procjenama za 2022. vrijednost proizvodnje je 3,1 milijardu eura.
"Unatoč ovoj izazovnoj godini iza nas, koja je bila obilježena sušom, elementarnim nepogodama i krizama, time je poljoprivredni sektor pokazao svoju otpornost, a mjere Vlade su, ne samo pomogle da se poljoprivreda održi, nego da se i razvija", istaknuo je predsjednik Vlade.
Prihodi od turizma u 2022. 15 milijardi eura
Hrvatska narodna banka objavila je još jedan važan podatak, kazao je premijer Plenković, a to su prihodi od stranih turista u 2022. vrijedni 13,1 milijardu eura. To je za 44 posto više nego u 2021. godini i 24 posto više nego u 2019., koja je bila rekordna godina do sada. Ako se tome pridoda procijenjeni prihod od domaćih turista, ukupni prihodi u turizmu iznose oko 15 milijardi eura u turizmu u 2022.
Prema svim najavama, a osobito zbog članstva u eurozoni i Schengenskom prostoru, ove se godine očekuju još bolji rezultati, dodao je premijer Plenković podsjetivši da je 84 posto ukupnog turističkog prometa stranih turista sa zemljama iz Schengenskog prostora, a 64 posto sa zemljama iz eurozone.
Hrvatska domaćin međunarodne konferencija o razminiranju Ukrajine
Prošlog petka premijer Plenković i potpredsjednik Medved boravili su u posjetu Ukrajini, u prigodi obilježavanja prve godišnjice oslobađanja Buče. Zajedno s njima istodobno su u Ukrajini bili moldavska predsjednica Sandu, slovenski premijer Golob i slovački premijer Heger.
Tom se prigodom sastao sa svim dužnosnicima u državnom vrhu Ukrajine, s kojima je dogovorio niz aktivnosti i daljnju potporu od političke, tehničke, financijske, humanitarne i vojne do organizacije velike međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine najesen u Hrvatskoj. Dogovoren je i prihvat ukrajinskih ranjenika na rehabilitaciju u Hrvatskoj, kao i potpore koje se odnose na procesuiranje ratnih zločina, s obzirom da će u lipnju u Hrvatskoj biti organizirana radionica za ukrajinske tužitelje kojima će hrvatski stručnjaci prenijeti iskustva u procesuiranju ratnih zločina.
Jučer je premijer Plenković boravio u službenom posjetu Sjevernoj Makedoniji, sastao se s cijelim državnim vrhom i prenio im snažnu potporu Hrvatske na europskom putu.
Prošloga tjedna obilježena je 32. obljetnica akcije "Plitvice" i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
Izdvajanja za obranu čak 72 posto veća u odnosu na proračun iz 2017.
Od ostalih aktivnosti, izdvojio je sastanak s izaslanstvom Saveza Roma u povodu Svjetskog dana Roma i istaknuo da je Hrvatska jedan od europskih modela kada je riječ o zaštiti prava Roma i njihovoj integraciji u društvo.
Finska je prije dva dana i formalno postala članica NATO-a, što je hrvatska Vlada snažno podržala, a isto tako očekuje da i Švedska dovrši taj proces i da se prepreke koje postoje kod Turske i Mađarske riješe, kazao je premijer.
Podsjetio je da je Hrvatska nedavno obilježila 14 godina svoga članstva u NATO-u naglasivši da nas mehanizam članka 5 Washingtonskog ugovora štiti u sklopu kolektivne sigurnosti.
Naglasio je da je Vlada povećala izdvajanja za obranu toliko da su ona, kada se usporede s proračunom iz 2017. čak 72 posto veća, što najbolje govori o tome koliko Vlada ulaže u materijalna prava hrvatskog vojnika, ali i u modernizaciju opreme i naoružanja.
"U središtu nam je hrvatski vojnik, njegova prava, ali itekako i sposobnost Hrvatske vojske", poručio je podsjetivši da će u ovo doba dogodine u Hrvatsku stići i prvi višenamjenski borbeni avioni Rafale što će Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu dati sasvim novu dimenziju.
Do kraja lipnja iskoristiti sredstva za obnovu iz Fonda solidarnosti, na raspolaganju dodatnih 1,2 milijarde eura iz NPOO-a
Od točaka sa sjednice Vlade izdvojio je odluke vezane za Petrokemiju. Vlada će dati suglasnost CERP-u u vezi s kupoprodajom većinskoga udjela u Petrokemiji društva Terra mineralna gnojiva, čiji su suvlasnici INA i PPD, koji svojih 54 posto prodaje turskoj kompaniji Yildirim.
Vlada, dodao je, očekuje da nakon sklapanja tog ugovora novi suvlasnik nastavi s ulaganjima i aktivnostima u Kutini. Osvrnuo se i na proces obnove, naglasivši dva temeljna cilja za ovu godinu. Prvi je da se do 30. lipnja u potpunosti iskoriste sredstva iz Europskog fonda solidarnosti - 683 milijuna eura za zagrebački potres te 320 milijuna za petrinjski potres.
Izvijestio je da je do danas potrošeno 700 milijuna eura, a sve su procjene da će se sredstva potrošiti na vrijeme i time u potpunosti iskoristiti.
Drugi važan element, naveo je premijer, jest to da će, kad se skupe svi različiti izvori iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za proces obnove od potresa na raspolaganju biti dodatnih skoro milijardu i 200 milijuna eura iz Instrumenta EU iduće generacije.
Za ostale projekte, a njih je 1350, naći će se drugi izvori financiranja, uključujući i sredstva iz Državnog proračuna kroz sljedećih nekoliko godina, dodao je.
Od ostalih točaka sa sjednice izdvojio je pokretanje postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike, koji će se ticati ključnih elemenata stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama i povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva.
S obzirom da se ova sjednica Vlade održava uoči najvećeg kršćanskog blagdana, na kraju uvodnog obraćanja predsjednik Vlade svim je vjernicima zaželio sretan Uskrs.
