Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportno čvorište Europe, čemu je pridonio ulazak u Schengen i eurozonu, razvoj prometne infrastrukture te informatizacija i telekomunikacije brzim 5G mobilnim i optičkim mrežama, rečeno je na konferenciji "Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe".
Konferencija je u organizaciji tvrtke Motus Media okupila predstavnike prometnih, telekom i drugih tvrtki, regulatora HAKOM-a i druge, koji su na panelima iznosili svoja viđenja trenutne i buduće prometne i ICT 'situacije' u Hrvatskoj, koja je u tome, kako su se svi složili, puno postigla u zadnjih desetak godina, ali se idućih deset godina očekuje i više.
Otvarajući konferenciju, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da su povezane dvije važne razvojne teme za Hrvatsku - promet/transport i ICT.
"U 2022. i s 2023. smo ostvarili najvažnije strateške ciljeve - uvođenje eura i ulazak u Schengen te otvaranje Pelješkog mosta, projekta u cijelosti dovršenog otvaranjem stonske obilaznice. Time je Hrvatska pokazala da može pripremiti i provesti velike infrastrukturne projekte, uz pomoć EU fondova”, istaknuo je ministar.
Radi se na važnom 5C koridoru, kao i na zračnim i morskim lukama
Smatra da je u Hrvatskoj autocestovna i cestovna infrastruktura zadnjih 20 godina "dobro i uspješno odrađena", a nastavlja se s završavanjem autoceste prema Sisku, što se očekuje 2024., te radovima na tunelu Učka kako bi se 2025. Istarski ipsilon priključio na mrežu hrvatskih autocesta.
Ponovio je da se krajem 2024. i početkom 2025. na svim autocestama u Hrvatskoj planira uvesti beskontaktna naplata cestarine, za što je natječaj u tijeku i nada se da će "dobro proći i da ga neće 'usporiti' neke žalbe”. Kazao je i da se ove godine na autocestama očekuju rekordni prometi.
Dosta se radi i na, dodao je, važnom 5C koridoru, koji je bitan put i do Luke Ploče, kao i na zračnim i morskim lukama, prije svega u Rijeci, za što je koncesija dana tvrtki Enna transport i konzorciju, koji, po njemu, dobro i dosta rade.
"Najveći izazov pred nama je željeznica, u što se planira uložiti oko 3,5 milijarde eura i za što pripremamo veliki kredit sa EIB-om. To znači da će Hrvatska u idućih deset godina biti veliko gradilište željezničke infrastrukture”, kazao je Butković.
Dobrim u Hrvatskoj je ocijenio razvoj ICT infrastrukture, posebice mobilnih i optičkih komunikacijskih mreža, koje su među boljima u Europi i važne za digitalizacije u društvu, te za ostvarenje ciljeva iz nove strategije razvoja digitalnog društva do 2032.
"ICT u zadnjih deset godina u Hrvatskoj raste 'dvoznamenkasto' i postaje strateška grana", smatra Butković, dodajući da se ipak treba još potruditi da se dostigne cilj iz te strategije tj. prosjek EU-a na DESI ljestvici digitalizacije, ali i pokriju ruralna područja brzim mrežama i internetom”. Poručio je i da "nisu problem sredstva nego provoditi sve te projekte, jer uvijek ima dosta žalbi i prigovora iz raznih izvora, što sve usporava izvedbu".
Važnost priključivanja europskoj prometnoj mreži
O važnosti jačeg priključivanja hrvatskih prometnica europskim prometnicama i transeuropskoj prometnoj mreži, o čijoj se reviziji uredbe dosta raspravlja i u Europskoj komisiji i Parlamentu, na konferenciji je govorio eurozastupnik Tomislav Sokol, ocijenivši da se "Hrvatska već profilirala važnim transportnim čvorištem u Europi”, čemu je i bliža sa Schengenom.
Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasio je da su javne prometne tvrtke poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dosta napredovale u procesu primjene novih ICT tehnologija i digitalizaciji.
"U tom su procesu naše i druge hrvatske aktivnosti i projekti ujednačeni s europskim direktivama i prometnim infrastrukturama u EU-u, a smisao svega je povećanje sigurnosti prometa i usklađenost prometnih informacija”, rekao je.
Član uprave Telemacha Hrvatska Mislav Galler istaknuo je njihova velika ulaganja u brze, gigabitne optičke mreže, kao i mobilne, posebice 5G.
Mnoge jedinice već sada nemaju prirez, razgovaralo se o njegovom ukidanju
Po završetku konferencije, potpredsjednik Vlade kazao je novinarima da mnoge lokalne jedinice već sada nemaju prirez, a potvrdio je i da se u Vladi razgovaralo o njegovom ukidanju. "Kada govorimo o ukidanju prireza, od nešto više od 500 lokalnih jedinica, njih oko 250 je već ukinulo prirez, odnosno nema ga", rekao je Butković.
Otkrio je da se na razini Vlade razgovaralo o tome da se ide u ukidanje prireza, no i dodao da su to još uvijek tek razgovori.
Podsjetio je da je Vlada u dosadašnjim krugovima porezne reforme građane i gospodarstvo rasteretila za oko 11 milijardi kuna, a otprilike taj isti iznos je usmjeren prema lokalnoj samoupravi.
"Tako da smo mi čitavo ovo vrijeme jačali lokalnu samoupravu, mnoge od jedinica su u suficitu, tako da trebamo i s njima sjesti i vidjeti, kada govorimo o povećanju neto plaća, da u strukturi takvog smjera sudjeluje i lokalna samouprava", kazao je Butković.
Izvor: Hina/Vlada
