Vlada je s današnje, 230. sjednice, u saborsku proceduru uputila paket poreznih izmjena kojima je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama. Osim toga, prihvaćeni su zakonski prijedlozi o izmjenama Zakona o tržištu električne energije te Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojima bi se trebale smanjiti prepreke i olakšati administrativni postupci čime bi se omogućilo povećano korištenje obnovljivih izvora energije. U saborsku proceduru upućen je temeljni planski dokument upravljanja vodama za vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića na 230. sjednici, premijer je napomenuo da je jučer održan koordinacijski sastanak svih nadležnih resora što se tiče obnove potresom pogođenih područja.
Istaknuo je kako je od odobrenih milijardu i 3 milijuna eura sredstava Europskog fonda solidarnosti, realizirano 300 milijuna eura više od odobrene alokacije.
„To znači da smo u potpunosti iskoristili sredstva koja su nam bila na raspolaganju i za zagrebački i za petrinjski potres“, rekao je Plenković.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naveo je mjere i aktivnosti u sektoru poljoprivrede i šumarstva, provedene s ciljem revitalizacije i ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije.
„Za tu županiju poljoprivreda je izuzetno važna, a u snažnom potresu stradala su brojna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva i njihovi objekti“, napomenuo je.
Naveo je da su, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, do sada provedena 4 natječaja sa svrhom dodjele potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala, a za što je odobreno 194 zahtjeva u iznosu od 9,5 milijuna eura.
Kroz potporu mladim poljoprivrednicima, za koje je bilo raspisano 4 natječaja, odobreno su 124 potpore u iznosu od 5,5 milijuna eura, dok su za potporu razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava za koje je također bilo raspisano 4 natječaja, odobrene čak 384 potpore u iznosu od 5,7 milijuna eura.
Najavio je da će Ministarstvo poljoprivrede organizirati potpisivanje ugovora iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti od gotovo od 3,5 milijuna eura.
„Cilj ugovora je ulaganje u šumsku infrastrukturu, razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, modernizaciju alata, strojeva i opreme te razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava“, rekao je potpredsjednik Vlade Medved.
Naveo je i da je Ministarstvo sveukupno, kroz mjere i aktivnosti koje su se provodile od početka potresa na području Sisačko-moslavačke županije isplatilo gotovo 121 milijun eura.
„Iz navedenih aktivnosti i mjere jasno je kako je Vlada uložila znatne napore u revitalizaciju i razvoj Sisačko-moslavačke županije“, zaključio je ministar Medved.
Dva dana prije roka iskorišteno 34 posto više sredstava od odobrene alokacije za obnovu
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da je s današnjim danom realizirano projekata i za zagrebački i petrinjski potres u ukupnom iznosu od milijardu i 345 milijuna eura, odnosno dva dana prije roka bilježimo korištenje sredstva u iznosu od 34 posto više od dobijeljene alokacije.
Za zagrebački potres odobreno je 684 milijuna eura, a 847 milijuna vrijednosti projekata je realizirano, što je24 posto iznad dodijeljene alokacije.
Za petrinjski potres odobreno je 319 milijuna eura, a realizirano 498 milijuna, što je 56 posto više od dodijeljene alokacije.
Što se tiče obnove privatnih zgrada i kuća, ministar Bačić rekao je da je u ovom trenutku aktivno 648 gradilišta, a od 1. siječnja do danas za obnovu je uloženo 74 milijuna i 400 tisuća eura.
Podsjetio je da je u veljači Hrvatski sabor usvojio novi zakon o obnovi, kojim je najavljen projekt samoobnove, u kojem bi se unaprijed isplaćivala sredstva na poseban račun građanima koji imaju rješenje o obnovi.
Istaknuo je kako je to poticajan projekt, jer s današnjim danom otvorena su 164 posebna računa te izvršeno 97 plaćanja.
Isto tako, kazao je da je od 1. siječnja pokrenuto 160 postupaka javne nabave ukupne vrijednosti radova u iznosu od 139 milijuna eura, što se tiče privatne imovine.
„Četiri od 11 kontejnerskih naselja je dosad ispražnjeno, a do kraja ljeta svi će sugrađani iz tih naselja biti stambeno zbrinuti“, podsjetio je ministar Bačić.
U saborsku proceduru upućen paket poreznih izmjena
U Hrvatski sabor upućen je paket poreznih izmjena koje bi na snagu trebale stupiti početkom 2024. godine i kojima je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama.
Ministar financija Marko Primorac objedinjeno je predstavio paket poreznih izmjena koji uključuje izmjene i dopune devet zakona, pa tako između ostalog i Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se jedinicama lokalne samouprave želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope poreza na dohodak.
Između ostalog, tu je i ukidanje prireza porezu na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, na 50.400 eura, povećanje osobnog odbitka na 560 eura, povećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, porezni tretman napojnica itd.
Stope poreza na dohodak sada iznose 20 i 30 posto, a prema Vladinom prijedlogu prezentiranom prije nešto više od mjesec dana, Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.
Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će prema Vladinom prijedlogu odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.
Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5 posto.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predloženo je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup, a za osiguranike čija mjesečna plaća iznosi do 1.300 eura bruto.
Tako će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznositi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura će se primjenjivati linearni model izračuna umanjenja, naveo je Primorac.
Ovom izmjenom će oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobiti povećanje neto plaće, istaknuo je ministar.
Između ostalih tu su i predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru.
Što se tiče poreznog tretmana napojnica, mora se izmijeniti i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a kako je već predstavljeno, napojnice će se moći ostavljati i putem kartica.
Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto, najavljeno je.
Primorac je podsjetio da je u pet dosadašnjih krugova porezne reforme, od 2016. godine, omogućeno porezno rasterećenje građana i gospodarstva u iznosu većem od 1,3 milijarde eura.
Lanjskim travanjskim i jesenskim paketima poreznih izmjena, kao dio odgovora na energetsku krizu, omogućeno je dodatno porezno rasterećenje u iznosu od 305 milijuna eura, naveo je Primorac.
Kako je objavljeno na prošlomjesečnom predstavljanju Vladina paketa, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura.
To znači da trošak predloženih poreznih izmjena dominantno snosi središnja država, dok navedenih 108 milijuna eura, zbog povećanja osobnog odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija, izvijestio je tada ministar financija.
Novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
Jednaku plaću za jednak rad želi se osigurati prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je Vlada u srijedu uputila u Sabor, što je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio najvećim reformskim poduhvatom u javnoj upravi u zadnjih 30 godina.
Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.
"Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave", rekao je.
Platni razredi
Budući da u postojećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina, postoji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.
Tme se postojeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42 posto.
Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.
Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja
Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada.
"Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima", naveo je.
Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.
Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom "ne zadovoljava" dobivati otkaze.
Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.
Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.
U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.
Centralizirano zapošljavanje
U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.
"Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava", naveo je Malenica.
Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.
Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.
U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama - izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.
"Svi službenici koji dobiju ocjenu 'zadovoljava' bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena 'ne zadovoljava' propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje.
Na taj način – uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje", naglasio je Malenica.
Zapošljavanje stranih državljana
Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.
U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.
"Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave", ocijenio je Malenica.
Nastavak projekata započetih iz Fonda solidarnosti EU
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kako bi se tijekom ljeta zbrinulo građane koji se nalaze u kontejnerskim naseljima ili kontejnerima uz obiteljske kuće.
Izmjenama zakona se tako omogućava mogućnost njihova zbrinjavanja u zgrade koje se obnavljaju i grade novčanim sredstvima iz fondova EU te državnog proračuna, a u vlasništvu su države.
Želimo tijekom ljeta, provođenjem zakona, omogućiti zbrinjavanje naših građana koji su u kontejnerskim naseljima i iz tog razloga idemo s prijedlogom zakona u hitnom postupku, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Istaknuo je i da se izmjenama zakona proširuje krug korisnika koji mogu ostvariti pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu na hrvatske branitelje i članove obitelji smrtno stradalog, nestalog ili umrlog hrvatskog branitelja.
Uvjet je da koriste stambenu jedinicu u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i prebivaju u njoj.
Omogućava se i produljenje roka stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji - do sada je taj razbio dvije godine, a sada se propisuje maksimalni rok od četiri godine.
U poreznom tretmanu izjednačavaju se građani koji temeljem ovog zakona stječu vlasništvo na zgradama i stanovima i građani koji stječu u vlasništvo zemljište za gradnju te neće trebati plaćati porez na promet nekretninama, ali su dužni biti prijavljeni na području na kojem imaju nekretninu.
Zakon je u hitnu saborsku proceduru upućen i zbog toga što je, izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, predviđeno da se u okviru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine integrira Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje koji je nositelj provedbe Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a od sada će to biti Ministarstvo.
Donesen Plan gospodarenja otpadom 2023. - 2028.
Vlada je na sjednici usvojila Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine kojim se primjenjuju načela kružnog gospodarstva te se sustav gospodarenja otpadom na području Hrvatske usklađuje s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom.
Iako se donosi za razdoblje do 2028., Plan je utemeljen na ciljevima do 2035. godine na osnovu kojih se planira razvoj sustava gospodarenja otpadom u RH.
Prema podacima iz Plana, nastavljen je trend porasta ukupnih količina nastalog otpada u Hrvatskoj.
U 2020. godini količina nastalog otpada u Hrvatskoj iznosila je 6.003.759 tona odnosno 1,5 tona po stanovniku, a taj je trend prisutan i na EU razini i to uz značajno veću količinu otpada koja nastaje po stanovniku (5,2 tona po stanovniku u 2018. godini).
Plan upravljanja vodnim područjima
U saborsku proceduru upućen je temeljni planski dokument upravljanja vodama za vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.
Plan upravljanja vodnim područjima sadrži pregled stanja voda, sustav praćenja stanja voda te program mjera za unaprjeđivanje stanja voda i postizanje ciljeva zaštite vodnog okoliša.
U navedenom dokumentu problematika upravljanja vodama razmatra se cjelovito, što omogućuje usporedbu prednosti i nedostataka pojedinih mjera i aktivnosti u integralom kontekstu suprotstavljenih interesa koristi i troškova.
Planski dokument donosi se za razdoblje od šest godina, a njegov sastavni dio je i Plan upravljanja rizicima od poplava, koji sadrži ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, mjere zaštite i pripravnosti, prognozu poplava i mjere za uspostavu sustava za obavještavanje i upozoravanje.
Osnovu za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava čine karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava, a osnovni ciljevi koji se planiraju postići su: postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine te zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava te upravljanje poplavnim rizicima, s ciljem smanjenja štetnih posljedica poplava posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
Uslužna područja i uvjeti za javne isporučitelje vodnih usluga
Uredbom o uslužnim područjima koja je donesena na današnjoj sjednici Vlade uspostavljaju se javni isporučitelji vodnih usluga sposobni za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina te se osigurava povrat troškova od vodnih usluga.
Izvjesnost povrata troškova od vodnih usluga temelji se na analitičkom modelu u okviru navedenog Završnog izvješća.
Svi izračuni cijene vode za pojedino uslužno područje odnosno za pojedinog jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga izrađeni su na temelju pretpostavke da se svi operativni troškovi pokrivaju iz cijene vodnih usluga, a kapitalni izdaci iz različitih izvora: EU fondovi, državni proračun, financijski plan Hrvatskih voda, proračuni jedinica lokalne samouprave i sredstva javnog isporučitelja vodnih usluga (naknada za razvoj).
Navedeno je bilo polazište za izračun socijalne priuštivosti buduće cijene vode nakon provedbe ulaganja kako bi se ispunile obveze iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU na pojedinom uslužnom području.
Izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga za 39 uspostavljenih uslužnih područja ocjenjuje kao visoka, a za 2 kao umjerena što je posebno obrazloženo.
Ne postoji nijedan analitički model koji može dati ocjenu potpune sigurnosti postizanja ciljeva, jer npr. u uvjetima visoke inflacije države pribjegavaju intervencijama u cijene javnih usluga, kako bi održale standard njihovih korisnika.
Doneseno je i nekoliko uredbi kojima se detaljnije regulira djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje.
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dana je suglasnost za daljnju dodjelu sredstava preko raspoložive alokacije u iznosu većem od deset posto iznad visine sredstava određenih za pojedini specifični cilj za financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te ga se zadužuje da nastavi proceduru dodjeljivanja sredstava za projekte do maksimalnog iznosa od 305.000.000 EUR preko raspoložive alokacije.
Hrvatske vode i korisnici projekta zadužuju se da, kao potpisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o sufinanciranju projekta, osiguraju svoj udio u sredstvima za sufinanciranje nacionalnog dijela projekata, sukladno uvjetima Poziva na dostavu prijedloga projekata za Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u iznosu od 10 posto Hrvatske vode i 10 posto korisnik.
Olakšani administrativni postupci te omogućeno povećano korištenje obnovljivih izvora energije
Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija propisani su uvjeti o načinu stjecanja, realizaciji i prestanku prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, prava i obveze nositelja projekta, povlaštenog proizvođača, operatora tržišta energije, operatora sustava povezanih s pravima na poticaje, obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji i ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, rokovi izgradnje i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice i jamstva za isplatu poticaja, uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje.
Osim toga, Uredbom se uređuje metodologija za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije, metodologija za izračun maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena električne energije, ovisno o vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja, metodologija za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije, kataloški brojevi otpada, klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o primarnom izvoru energije, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja, kao i način za ostvarivanje prava na poticaje, kada se otpad koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom u skladu sa zakonom kojim je uređeno održivo gospodarenje otpadom.
Vlada je uredbom propisala kriterije za provođenje javnog natječaj za izdavanje energetskog odobrenja te uvjetima izdavanja energetskog odobrenja.
Ovim propisima će se dodatno smanjiti prepreke i olakšati administrativni postupcima čime će se omogućiti povećano korištenje obnovljivih izvora energije.
Najbolje svjetske šahovske velemajstore pratit će milijunski auditorij u 154 zemlje svijeta
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad četvrtim šahovskim turnirom – Super United Croatian Grand Chess Tour.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je da će promocija ovog turnira biti dostupna putem domaćih i stranih TV postaja, portala, online šahovskih platformi i društvenih mreža te se očekuje da će najbolje svjetske velemajstore ponovo pratiti milijunski auditorij u 154 zemlje svijeta.
„Prošlogodišnji zagrebački šahovski turnir dosegnuo je 31,6 milijuna pregleda na digitalnim platformama“, naglasila je ministrica Brnjac.
