Otvarajući današnju, 233. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada ukinuti obvezu Hrvatskoj elektroprivredi da kupuje Inin plin proizveden u Hrvatskoj. "Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin", rekao je. Istaknuo je da je 120 tisuća kućanstava bila u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ti ljudi imaju sigurnu opskrbu.
Obilježena 10. godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji
Na početku je premijer podsjetio da je prije šest dana obilježena 10. godišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kojim smo, kako je rekao, realizirali svoje vanjskopolitičke i državne ciljeve.
"Posebno zadovoljstvo mi je da smo u mandatu naše Vlade realizirali i ovu dublju integraciju u Schengenski prostor i europodručje", kazao je Plenković, istaknuvši da je Hrvatska jedina zemlja u povijesti Unije koja je istoga dana ostvarila ta dva cilja.
Premijer je podsjetio i da je Hrvatska ušla u Europski stabilizacijski mehanizam tijekom ožujka ove godine. "Time smo hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućili bolju zaštitu od vanjskih šokova ili kriza", rekao je.
Naglasio je da je Hrvatska među 15 država koje su članice NATO-a, Europske unije, Schengena i europodručja, što je ocijenio velikim postignućem za zemlju koja nije bila subjekt međunarodnoga prava prije nešto više od 30 godina.
Predsjednik Vlade je naveo da je Hrvatska u plusu od 10,7 milijardi eura. Izdvojio je i da smo u 10 godina članstva izgradili i sufinancirali Pelješki most, LNG terminal na Krku, zračne luke, poduzetničke centre, društvene domove, ustanove socijalne skrbi i veteranske centre. Naglasio je da su proteklih godina brojni projekti diljem Hrvatske poduprti sredstvima iz različitih europskih izvora.
Rekao je da je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji omogućilo i da nam raste BDP po stanovniku. "Mi smo prije članstva bili na 61 posto, a danas smo na 73 posto prosjeka Europske unije", dodao je Plenković.
Premijer je podsjetio i da je Hrvatska u prvoj polovici 2020. predsjedala Vijećem Europske unije. "Taj nas je događaj potaknuo i na uređenje više od sedam tisuća kvadrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koji je ostao neuređen prilikom izgradnje 1995. godine, što je omogućilo Hrvatskoj i gradu Zagrebu da ima veliki i suvremeni konferencijski centar", kazao je. Kazao je i kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće bespovratne pomoći kroz sedmogodišnji proračunski okvir Unije i kroz instrument EU iduće generacije. "Članstvo u Europskoj uniji ključan je i važan događaj hrvatskoga političkoga i gospodarskoga razvoja i boljitka naših građana", zaključio je Plenković.
Ostvaren napredak u području vladavine prava
Premijer je rekao da je Europska komisija donijela četvrto izvješće o vladavini prava, kazavši da je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu ostvarila napredak u ispunjavanju preporuka.
"Dojam je da je ovo izvješće u pozitivnom tonu", kazao je Plenković i izdvojio preporuke u kojima je ostvaren napredak, od ukidanja provjera za pravosudne dužnosnike, napretka u lobiranju, ispunjavanju preporuka pučkog pravobranitelja, SLAP tužbama, napretka u informatizaciji pravosuđa, smanjenja broja zaostalih slučajeva, do jačanja kapaciteta Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i Državne komisije za javnu nabavu, jačanja zakonodavnog okvira u suzbijanju korupcije i suradnje institucija.
"Ono što se čini jednim od najvećih nedostataka je negativna percepcija pravosuđa, njegova neovisnost i duljina trajanja postupaka", dodao je premijer. Podsjetio je da je jučer održano Vijeće za provedbu Etičkog kodeksa za dužnosnike izvršne vlasti. "Imali smo kvalitetnu razmjenu o brojnim temama koje se tiču mehanizama i postupaka za suzbijanje korupcije", rekao je Plenković.
Modelom o 16 radnih nedjelja ostvarena ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života
Od 1. srpnja na snagu je stupio Zakon o trgovini kojim se regulira rad nedjeljom, a predsjednik Vlade je naglasio kako ogromna većina građana podupire ovu odluku."Mislim da smo ostvarili ključnu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života. Vidi se po reakcijama brojnih radnica i radnika da je ovaj potez dobar, a da je režim od 16 radnih nedjelja omogućio Hrvatskoj da funkcionira kao bitna i značajna turistička zemlja", kazao je Plenković.
Odlični turistički pokazatelji
Govoreći o turizmu, premijer je naglasio kako podaci za prvih šest mjeseci govore da je u Hrvatsku došlo 6,7 milijuna turista, te da smo imali 27,3 milijuna noćenja, što je za 10 posto više nego u lanjskom razdoblju i 4 posto više noćenja nego u prvom dijelu rekordne 2019. "To sve prate i izvrsni financijski pokazatelji", rekao je, dodavši da prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje bilježe povećanje od 38 posto, a prihodi su veći za 186 milijuna eura.
Kazao da tome pridonose članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru.
U sedam godina mandata Vlade broj aktivnih obrta u Hrvatskoj porastao za 43 posto
Predsjednik Vlade jučer je sudjelovao na svečanoj akademiji, kojom je obilježeno 29 godina obnovljenog rada Hrvatske obrtničke komore (HOK).Istaknuvši važnost obrtništva, kazao je da je u sedam godina mandata njegove Vlade broj aktivnih obrta u Hrvatskoj porastao za 43 posto.Premijer je jutros sudjelovao i na sedmoj konferenciji u organizaciji Udruge hrvatsko - američkih profesionalaca, koji pridonose spajanju domovinske i iseljenje Hrvatske.
Istaknuta ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja
Predsjednik Vlade najavio je da će ministar Erlić sutra u Pleternici predstaviti ulaganja u brdsko-planinska područja za područje Panonske Hrvatske.
Kazao je da će sljedećem tjednu biti dovršeni programi za brdsko-planinska područja, za Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar.
Vlada Hrvatskom nogometnom savezu darovala zemljište u Velikoj Gorici
Premijer je izrazio zadovoljstvo što se u Hrvatskoj održava još jedan šahovski turnir Croatia Grand Chess Tour.Podsjetio je i da je Vlada Hrvatskom nogometnom savezu darovala zemljište u Velikoj Gorici, vrijedno 4,2 milijuna eura, za izgradnju nogometnog kampa.
U tom kontekstu, najavio je da će Vlada na sjednici donijeti odluku da se gradski stadioni Maksimir i Poljud proglase sportskim građevinama od nacionalnog interesa i time, kako je rekao, steknu preduvjeti za daljnju potporu u gradnji Maksimira i obnovi Poljuda.
Zakonom o izbornim jedinicama glas svakog građanina vrijedit će jednako
Predsjednik Vlade kazao je da će Zakon o izbornim jedinicama danas biti poslan u saborsku proceduru.
"Ovaj zakon u potpunosti poštuje odluku Ustavnog suda, rješava ono temeljno pitanje da glas svakog građanina Hrvatske, bez obzira gdje živi, u kojoj izbornoj jedinici i gdje ostvaruje svoje biračko pravo, vrijedi jednako", naglasio je.
Kazao je da se tim zakonom zadržava postojeći model od 10 izbornih jedinica gdje se bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor. U odnosu na dokument koji je otišao u javno savjetovanje, odlučeno je da se riješi pitanje teritorijalnog diskontinuiteta u 8. izbornoj jedinici, koje je bilo i ranije. "Tako će grad Bakar, umjesto u sedmoj, sada biti u osmoj izbornoj jedinici", dodao je Plenković.
S današnje sjednice izdvojio je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Istaknuo je da je 40 tisuća ugovora manje na određeno vrijeme, a 50 tisuća mladih više zaposleno je na ugovor na neodređeno.
Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije
Premijer je kazao i da će ministar Filipović na sjednici predstaviti Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.
"Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin", rekao je Plenković.
Podsjetio je da su umjesto tržišnih cijena, zahvaljujući odlukama Vlade, škole, vrtići, fakulteti, bolnice i domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske institucije i nevladine organizacije, imale priuštiv plin koji bi inače bilo vrlo teško platiti.
Istaknuo je da je 120 tisuća kućanstava bila u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ti ljudi imaju sigurnu opskrbu.
Najavio je da će ministar predstaviti i mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u obvezi javne usluge i opskrbljivače trgovce za razliku cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje i nabave plina, u odnosu na cijenu koja je regulirana metodologijom koja je prošle godine bila 41, a ove godine 47 eura po megavatsatu.
PVRH
