Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak je u javno savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku, a na predstavljanju je poručeno da on nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka.
Također, Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na predstavljanju u NSK.
Predstavljanje je pratila Zrinka Turalija koja je u Dnevniku u podne otkrila što donosi Zakon o hrvatskom jeziku.
- Prvo je potrebno reći da su ovaj prijedlog izradili pravnici Vlade Republike Hrvatske, ali na temelju nacrta radne skupine Matice Hrvatske, a to je izrazito važno jer upravo je Matica Hrvatska glavni inicijator ovoga zakona. Ta radna skupina svoj je nacrt poslala Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu kulture na razmatranje. Zatim ga je odobrio jesenas i odbor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za normu Hrvatskog standardnog jezika, a nije tajna da je u proljeće premijer Plenković dao zeleno svjetlo da se ide u donošenje ovog zakona, kaže Turalija.
- Prijedlog zakona je danas pred nama, svi kažu on ne donosi ništa posebno novoga i nije iznenađujuć, ali itekako definira osnovna pravila u javnoj i službenoj komunikaciji, ne zadire u umjetničke i književne slobode i ne zadire u onu privatnu komunikaciju, ali itekako dobro definira da, primjerice, svi nazivi ustanova određenih proizvoda, deklaracija, sportskih i kulturnih priredbi i mnogih drugih manifestacija budu isključivo napisani na hrvatskom jeziku, a naravno onda prema željama njihovih osnivača to može biti i na drugom jeziku. Dakle, u prvom planu je hrvatski jezik. Izrazito je važno da se u javnopravnim institucijama Republike Hrvatske uvede jezična regulativa, da svi propisi budu napisani na hrvatskom jeziku, obrazovanje se mora pridržavati hrvatskog jezika, nastava bi trebala biti na hrvatskom jeziku, osim u onim školama koje po svojoj regulativi nisu na nekom drugom jeziku, javlja novinarka HTV-a.
- To su tek male novine, ali ima puno stavki kojima će sigurno javnost raspravljati. Ono što je možda na neki način jedan presedan, uvodi se Vijeće za hrvatski jezik. Imenovat će ga Vlada, imat će predsjednika i 14 članova, birat će se iz različitih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija i ono bi zapravo trebalo brinuti o provedbi ovoga Zakona, ističe.
- Postavlja se pitanje, s obzirom na to da Zakon ne donosi sankcije, ne propisuje kazne, koja mu je svrha i hoće li se svi oni kojih se tiče na neki način pridržavati, no ovdje su ministri rekli da je svrha ovoga Zakona na neki način uvesti skrb o hrvatskom jeziku i treba naravno napomenuti da ga imaju gotovo sve članice Europske unije. Prvi su ga uveli Švicarci i Španjolci, imaju ga susjedi i Slovenci i Srbi i mnoge druge zemlje, zašto to u krajnjoj liniji ne bi imala i Hrvatska, dodaje.
- Zakon bi se trebao donijeti do kraja godine, pretpostavlja se da bi to već moglo biti na jesen, da ulazi u javnu raspravu. Neslužbeno u razgovoru s predsjednikom Matice Hrvatske Mirom Gavranom, doznajem da će on već danas sazvati online sjednicu Predsjedništva i ako se Predsjedništvo usuglasi, Matica Hrvatska pozvat će građane da se očituju o ovom Zakonu, odnosno ovom prijedlogu i svakako da za njega glasaju, javila je Zrinka Turalija u Dnevnik u podne.
- Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, kazao je ministar Fuchs. Njime se, istaknuo je, utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija.
Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske bi na snagu trebao stupiti do kraja godine.
- Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do 31. kolovoza, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik. Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs. Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika, istaknuo je ministar.
Kandidate za članove Vijeća predlagat će HAZU, Matica hrvatska, LZ "Miroslav Krleža", Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, šest javnih sveučilišta, dva društva prevoditelja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatsko filološko društvo.
Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera.
Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i europskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona.
- Zakon se nameće kao nosi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti, kazao je Fuchs. Komunikacija među građanima kao i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda, naglasio je, dodajući da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.
Nastavni predmet "Hrvatski jezik" u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina njegova sadržaja usmjerena na jezične teme.
Također, Vlada se treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske. Predstavnici države hrvatskim se služe i u inozemstvu, ali samo ako je osigurano prevođenje.
Javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.
U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, stoji u nacrtu Zakona.
Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.
- Nadam se da će Zakon svima biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, niti u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti naše raznolikosti našeg narječja, porijekla različitih jezičnih idioma, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Očekuje da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predstavljanje-nacrta-zakona-o-hrvatskom-jeziku-10933588
