Tema rata u Ukrajini prevladavajuća je na 17. Bledskom strateškom forumu pa ne čudi da se skupu u Sloveniji, na kojem sudjeluju mnogobrojni visoki europski dužnosnici, obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ovaj forum međutim bavi se i energetikom, ekonomijom, opskrbnim pravcima, jer i to su bile teme koje proizlaze iz velikog rata na istoku Europe, dok su za zemlje koje nisu ušle u EU bitna pitanja europskih integracija. Rekao je i da je sastanak premijera Plenkovića s novim premijerom Slovenije, Golobom, iskorišten za razgovor o situaciji s energetikom. - Na pitanja novinara, premijer Plenković je rekao da je za Hrvatsku arbitraža završena stvar i da "Hrvatski sabor nikada neće ratificirati tu odluku". Sudjelujući u raspravi na Panelu lidera na Bledu, premijer Plenković založio se za to da se daljnjem proširenju Europske unije pristupi individualno, na temelju postignuća svake pojedine zemlje, umjesto "en bloc" pristupa, naglasivši, da je on bio na snazi, Hrvatska još ne bi bila članica. Istovremeno, naglasio je, bilateralni problemi, koji nemaju veze s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani ni s procesom proširenja. Kako je iduća godina izborna za EU, premijer smatra važnim da se ozbiljnije odluke o proširenju za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas na Bledu gdje se održava 18. strateški forum na kojem su se okupili politički čelnici, gospodarstvenici i stručnjaci iz cijelog svijeta, a u fokusu su teme sigurnosti i solidarnosti na globalnoj razini.
Po dolasku na Bled, premijer Plenković sastao se s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Robertom Golobom.
"U duhu dobrosusjedskih odnosa jačamo političku, gospodarsku i energetsku suradnju", poručio je premijer Plenković o sastanku sa slovenskim kolegom i dodao da će uz dosadašnju humanitarnu pomoć Hrvatske Sloveniji zbog razornog nevremena hrvatsko Ministarstvo obrane postaviti most duljine 27 metara na stradalom području.U izjavi za medije uoči otvorenja Strateškog foruma, premijer Plenković kazao je da je važno da se ozbiljnije odluke o proširenju Europske unije za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Iduća godina, dodao je, izborna je godina u Europskoj uniji pa dok se ne formiraju nove institucije ništa se neće strateški događati po pitanju proširenja., što znači praktički do početka 2025.
"Zato mi se čini važnim da u desetom mjesecu čujemo izvješća Europske komisije i da nakon toga Vijeće donese odluke".
Školski brod Jadran je predmet bilateralnih razgovora, želimo da se pronađe rješenje
Upitan smatra li da bi Crna Gora mogla ubrzati svoj proces, premijer Plenković kazao je da ta zemlja institucionalno djeluje u prvoj poziciji, s obzirom da je najviše poglavlja otvorila i zatvorila. To će, dodao je, ovisiti o brojnim zbivanjima, ali napredak i europska orijentacija Crne Gore trebaju se potvrditi u godinama koje slijede. U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore osvrnuo se na pitanje školskog broda Jadran i kazao da se godinama govori o toj temi.
"Mislim da ona treba biti predmet naših bilateralnih razgovora da se pronađe rješenje koje bi uzelo u obzir i činjenicu da se radi o simboličnom brodu za brojne Hrvate i pomorce koji su na njemu školovani i radili", rekao je i dodao da Hrvatska želi da se to pitanje napokon riješi. Danas, dodao je, neće biti vremena za razgovor o tome, ali i podsjetio da je tu temu otvorio s predsjednikom Milatovićem za vrijeme posjeta Crnoj Gori te najavio da će o tome biti riječi prilikom skorašnjeg Milatovićevog posjeta Hrvatskoj.
Treba zadržati koncept proširenja baziran na individualnim postignućima pojedinih zemalja
U raspravi na Panelu lidera premijer Plenković sudjelovao je uz predsjednika Vlade Slovenije Roberta Goloba, predsjednicu Vlade Srbije Anu Brnabić, predsjednika Vlade Bugarske Nikolaja Denkova, predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog te predsjednika Vlade Albanije Edija Ramu.
Upitan je što bi savjetovao svojim kolegama u kontekstu priprema za članstvo u Europskoj uniji, kao premijer zemlje koja je od 2013. najnovija članica Europske unije, što je ujedno i zadnje proširenje, a odnedavno i europodručja i Schengenskog prostora, što je dodatno osnažilo hrvatski međunarodni položaj.
Podsjetio je da je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja se pridružila Europskoj uniji, nakon Slovenije 2004. godine, a to je značilo, naglasio je puno truda i rada te puno reformi.
Ne slaže se, istaknuo je, s onima koji se zalažu da se sve zemlje u regiji, koje pregovaraju o članstvu, zajedno pridruže Europskoj uniji kako bi se izbjegli bilateralni problemi.
Smatra, naglasio je, da se treba zadržati koncept baziran na individualnim postignućima jer je to jedino pošteno, ali u isto vrijeme ističe kako bilateralni problemi, koji nisu povezani s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani s procesom proširenja.
Nastavite s procesom reformi i osigurajte političku stabilnost
"Nastavite s procesom reformi, osigurajte političku stabilnost, zadržite momentum i težite ka više entuzijazma, umjesto cinizma uslijed dugih godina čekanja za brojne zemlje u regiji", poručio je premijer Plenković svojim kolegama.
U kontekstu daljnjeg proširenja Europske unije, osvrnuo se na izjavu predsjednika Charlesa Michela, koji je uoči Foruma kazao kako bi do 2030. Europska unija trebala biti spremna za daljnje proširenje.
Premijer Plenković ne smatra da se pritom mislilo na fiksni datum do kojeg bi sve trebalo biti gotovo, već prije na to da bi i Europska unija i zemlje kandidatkinje trebale nastojati da 2030. bude godina u kojoj bi obje strane bile spremne na tu mogućnost.
Dobrim smatra što postoji neka vrsta vremenskog okvira, ali jednako tako dodaje da je i današnja rasprava na ovom panelu pokazala koliko je još otvorenih pitanja između samih zemalja kandidatkinja.
Upravo je zato istaknuo ranije u raspravi kako se ne slaže s "en bloc" pristupom, koji je Hrvatska uspjela spriječiti pri svom vlastitom pridruživanju Europskoj uniji."Da je taj pristup bio na snazi, mi ne bismo bili članica već deset godina", istaknuo je.
Strateška prijetnja sigurnosti kontinenta ubrzala je raspravu o proširenju
Premijer Plenković kazao je i kako je rasprava o proširenju općenito u Europskoj uniji ubrzana u zadnje vrijeme, zbog ruske agresije na Ukrajinu.
"Strateška prijetnja sigurnosti europskog kontinenta, stabilnost, energetskoj i ekonomskoj situaciji, pa onda i socijalnom miru unutar država članica, zapravo je pogurala proces proširenja i zato sada raspravljamo o političkom momentumu, umjesto o tehničkim i bilateralnim izazovima", naglasio je.
Ponovio je stajalište da bilateralni problemi, koji nisu povezani ni na koji način s pravnom stečevinom EU, ne bi smjeli biti faktor u odlučivanju o članstvu. Europsko vijeće, dodao je, trebalo bi u prosincu donijeti konkretne odluke za svaku pojedinu zemlju, na temelju preporuka Europske komisije, jer je iduća godina izborna za Europsku uniju pa će se do početka 2025. praktički raditi na formiranju novih institucija.
Na marginama Foruma premijer Plenković sastao se s direktorom Svjetskog Ekonomskog Foruma (WEF) Mirekom Dusekom i Visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
PVRH
