Ministarstvo financija uspješno je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina. Godišnja kuponska kamata iznosi 2,7 posto, a ostvareni prinos 2,898 posto, rekao je premijer Andrej Plenković otvarajući današnju sjednicu Vlade, što je znatno niže od dosadašnje kamatne stope od 5,875 posto.
Predsjednik Vlade ocijenio je da je riječ o jako dobroj transakciji, kojom se refinancira postojeća obveza koja dospijeva u srpnju i kojom će Hrvatska godišnje uštedjeti 180 milijuna kuna na otplaćivanju vanjskog duga.
"Dakle na deset godina, to je 250 milijuna eura. Radi se o jako velikom iznosu i dobro obavljenom poslu za koji su investitori pokazali veliki interes. To je još jedan dobar pokazatelj povjerenja u Hrvatsku, u naš dvije i više godina uložen napor da se fiskalno konsolidiramo i da pozitivni rezultati koje imamo dovode i do ovako sniženih kamatnih stopa”, poručio je premijer.
U eurozoni još manje kamate
"Za one koji imaju dilema o tome treba li ili ne biti u eurozoni, mislim da je to najbolji indikator što bismo trebali učiniti i kojim putem ići, i to što prije”, poručio je predsjednik Vlade pojasnivši kako bi kamate bile još niže, „možda malo iznad 1 posto“ da je Hrvatska u europodručju.
Naglasio je da je izrazito dobro što će se novim izdanjem euroobveznica postići velike uštede, izrazivši uvjerenje da će svi pozitivni aspekti na makroekonomskom planu dovesti do povećanja hrvatskog kreditnog rejtinga do razine investicijskog rejtinga.
Dokapitalizacija i restrukturiranje Petrokemije
Osvrnuvši se na posjet Petrokemiji, koja je krajem prošloga tjedna obilježila 50 godina postojanja, predsjednik Vlade istaknuo je važnost dovršetka procesa dokapitalizacije i nastavka restrukturiranje ove važne hrvatske kompanije i proizvođača mineralnih gnojiva, za koju je Vlada donijela odluku o kupovini tražbina banaka prema tom trgovačkom društvu u iznosu od 450 milijuna kuna. Ocijenio je da je to jako važna poruka za Sisačko-moslavačku županiju, za Kutinu, za hrvatsku industriju.
Hrvatska i Bavarska
Govoreći o jučerašnjem posjetu Bavarskoj, gdje se susreo s predsjednikom Vlade Markusom Söderom, podsjetio je da suradnja Hrvatske i Bavarske postoji 45 godina kroz Stalnu hrvatsko-bavarsku komisiju. Podsjetio je da u toj bogatoj i velikoj njemačkoj pokrajini, koja broji više od 13 milijuna stanovnika, živi preko 100.000 hrvatskih državljana.
Naglasio je da je u 2017. godini gospodarska razmjena premašila milijardu eura, a 1,2 milijuna turista iz Bavarske posjetilo je Hrvatsku prošle godine, što je 40 posto od ukupnog broja njemačkih turista koji posjećuju Hrvatsku. Stoga je potrebno intenzivirati gospodarsku suradnju s Bavarskom kroz novi sastanak hrvatsko-bavarske komisije te je pozvao u posjet Hrvatskoj predsjednika Vlade Bavarske.
Susret s Angelom Merkel
Prilikom posjeta Bavarskoj, gdje je sudjelovao na skupu na kojem je govorio o budućnosti Europe, o ambicijama Hrvatske da pristupi Schengenskom prostoru i eurozoni, te i ilegalnim migracijama, predsjednik Vlade sastao se i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Istaknuo je nastojanja Hrvatske da se politički i gospodarski odnosi s Njemačkom još više intenziviraju i prošire, te stave prije svega u službi ekonomskih interesa Hrvatske.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe
Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i susrete s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Micheleom Nicolettijem i guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe Rolfa Wenzela, koji su proteklog tjedna boravili u Zagrebu, tim više što Hrvatska do studenog 2018. predsjeda Odborom ministara Vijeća Europe.
