Uoči obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, premijer Plenković pozvao je sve da taj dan obilježe u jedinstvu i dostojanstvu, a političkim egzibicionistima koji su se pokazali nedostojnima pa na račun Vukovara žele profilirati svoje stranke poručio je da svoje poteze ostave za neke druge dane, kada im se oni mogu tolerirati. Vukovar koji ima posebno mjesto u srcu svakog Hrvata, istaknuo je premijer, treba biti mjesto zajedništva, a ne pogubnih podjela, treba biti mjesto pijeteta, a ne nedostojnog huškanja, treba biti mjesto dostojanstva, a ne politikanstva, i treba biti mjesto nacionalnog jedinstva, a ne lokalnog svojatanja.
Otvarajući 263. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko najvažnijih tema u proteklome tjednu. Govoreći o tragičnoj prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradao gospodin Goran Šarić, premijer Plenković i ovim je putem još jednom izrazio sućut njegovoj obitelji. Kako je u toj nesreći teško ozlijeđen bivši ministar obrane Mario Banožić, jutros su ga premijer Plenković i ministar zdravstva Beroš posjetili u bolnici u Osijeku. Gospodin Banožić još uvijek se nalazi u jedinici intenzivne skrbi, a prema informacijama liječnika, kazao je premijer Plenković, postupno se oporavlja.
S obzirom na sve okolnosti te tragične nesreće, premijer Plenković u subotu je razriješio ministra Banožića dužnosti te ovlastio državnog tajnika Zdravka Jakopa da privremeno vodi Ministarstvo obrane.
Sabor izglasao povjerenje novom ministru obrane Anušiću, propala još jedna oporbena inicijativa o izglasavanju nepovjerenja ministrici Vučković
Odmah potom, dodao je, tijekom nedjelje i ponedjeljka obavljene su političke konzultacije, a dužnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane premijer Plenković ponudio je Osječko-baranjskom županu Ivanu Anušiću, što je on i prihvatio.
Hrvatski sabor jutros je izglasao povjerenje ministru Anušiću, a premijer mu je zaželio dobrodošlicu na njegovu prvu sjednicu Vlade izrazivši uvjerenje da će, s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo, itekako pridonijeti radu Vlade.
Ministarstvo obrane je u ovim globalnim i regionalnim sigurnosnim okolnostima itekako važno za Hrvatsku, istaknuo je premijer, podsjetivši da je u proteklih nekoliko godina proračun Ministarstva obrane povećan za više od 600 milijuna eura, što dovoljno govori o tome koliko je Vladi važna obrambena politika.
Osvrnuo se na još jednu u nizu oporbenih inicijativa koja je, kao i sve druge slične do sada, odbijena, a riječ je o izglasavanju nepovjerenja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Podsjetio je da je među njenim podnositeljima bio i veliki dio zastupnika koji je, tijekom premijerovog predstavljanja Godišnjeg izvješća o radu Vlade u Saboru, sat vremena uništavalo inventar Hrvatskoga sabora.
Vlada je odbila sve navode oporbe, istaknuo je premijer, a u raspravi pokazala sve ono što čini u suzbijanju afričke svinjske kuge.
Hrvatska u skupini zemalja EU-a s najvećim stopama rasta BDP-a, očekuje se i daljnje usporavanje inflacije
Od ostalih tema izdvojio je izdvojio je jesenske gospodarske prognoze Europske komisije, objavljene jučer, u kojima su potvrđena očekivanja da će i ove i iduće godine Hrvatska biti u skupini članica Europske unije s najvećim stopama rasta BDP-a.
"Komisija je, tako, povećala očekivanja rasta hrvatskoga BDP-a na 2,6 posto u ovoj i 2,5 posto u idućoj godini, a očekuje se i daljnje usporavanje inflacije", istaknuo je premijer.
I Komisija, kao i agencije za kreditni rejting, kazao je premijer Plenković, u svojim izvješćima o Hrvatskoj naglašavaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, a do kraja ove godine taj će se udio spustiti na 60,7 posto, dok će se u idućoj godini spustiti ispod 60 posto.
Hrvatska želi nastaviti kvalitetno apsorbirati europske fondove koji su joj na raspolaganju kroz Višegodišnji financijski okvir te Instrument EU iduće generacije, odnosno Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dodao je.
Prognoze Komisije potvrda su i Vladinih prognoza, kazao je premijer, podsjetivši da je Vlada, kada je predlagala proračun, rast procijenila na 2,8 posto u ovoj godini, što govori o agilnosti, snazi i žilavosti hrvatskoga gospodarstva, ali i o važnosti mjera pomoći koje je Vlada poduzimala kako bi suzbila krizu koja pogađa građane i gospodarstvo proteklih nekoliko godina.
Ako nastavimo ovim smjerom, možemo iduće godine očekivati A razinu kreditnog rejtinga
U tom je kontekstu spomenuo i najnovije izvješće o kreditnom rejtingu zemlje od strane agencije Moody's koja ga je, nakon što su to već ranije učinili Fitch i Standard & Poor's, potvrdila na razini Baa2, a izglede iz stabilnih prebacila u pozitivne.
"To znači da sada sve tri svjetske agencije za kreditni rejting drže Hrvatsku na najvišoj povijesnoj razini i predviđaju pozitivne izglede. Ako nastavimo ovim smjerom i ovom politikom, u sljedećoj godini možemo očekivati da se ispred Hrvatske, kada je riječ o kreditnom rejtingu, konačno pojavi slovo A", poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade, 2016. godine, kreditni rejting bio za četiri stepenice ispod današnjeg.
Do danas u 11 sati 24 tisuća građana uplatilo 492 milijuna eura trezorskih zapisa
Nastavljajući govoriti o financijskim temama, premijer je podsjetio da je u ponedjeljak započeo prvi krug upisa trezorskih zapisa za građane, koji traje do 20. studenoga. Prema zadnjim informacijama, izvijestio je, do danas u 11 sati uplaćeno je 492 milijuna eura trezorskih zapisa, a sudjelovalo je gotovo 24 tisuće građana.
Zahvalivši Ministarstvu financija i FINA-i, premijer je istaknuo da se radi o još jednom važnom projektu u kojem Vlada, s godišnjim prinosom od 3,75 posto, građanima nudi da ulože svoj novac i iskažu povjerenje prema državi i financijama te time dobiju bolje uvjete nego što bi dobili na štednju u bilo kojoj od komercijalnih banaka.
Od ostalih tema izdvojio je sudjelovanje na 30. obljetnici Hrvatske udruge poslodavaca, jednom od Vladinih partnera u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Također, sudjelovao je i na Danima hrvatskoga turizma u Rovinju, a u tom je kontekstu naveo da je ovogodišnja turistička sezona, u pogledu dolazaka i noćenja, došla na razinu rekordne 2019. Kada je riječ o prihodima, procjena Hrvatske narodne banke navodi 14 milijardi eura.
Tijekom boravka u Istri, premijer Plenković posjetio je tvornicu BAT u Kanfanaru, koja nastavlja s investicijama od čak 80 milijuna eura i 150 novih radnih mjesta, a sudjelovao je i na konferenciji Glasa Istre posvećenoj turističkom sektoru.
Krajem prošlog tjedna premijer Plenković posjetio je Interliber, istaknuvši sjajne rezultate ovogodišnje manifestacije koju je posjetilo oko 120 tisuća ljudi.
Pozivamo institucije BiH da najoštrije kazne počinitelje zločina nad hrvatskim povratnikom
Predsjednik Vlade osvrnuo se potom na tragični događaj u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, gdje je od posljedica brutalnog premlaćivanja u mjestu Brezica kraj Dervente preminuo gospodin Marko Mišić.
Izrazivši sućut njegovoj obitelji, premijer Plenković istaknuo je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova snažno osudilo ovaj nasilni čin koji je rezultirao smrtnim ishodom hrvatskog povratnika. "Pozivamo nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da najoštrije kazne počinitelje ovog zločina", kazao je premijer Plenković.
Ovih dana, kazao je premijer Plenković, zaokružen je ciklus ulaganja u veteranske centre u ovom mandatu Vlade otvorenjem u Veteranskog centra Daruvaru vrijednog 14 milijuna eura. Nakon centara u Šibeniku, Sinju i Petrinji, radi se o najvećem Veteranskom centru. Za idući mandat, dodao je premijer Plenković, najavljeno je otvaranje i ulaganje u dodatna četiri veteranska centra u Osijeku, Virovitici, Krapini i Senju.
Dosad 32 milijuna eura za kompenzaciju svinjogojcima, uz najavu novih programe vrijednih 11 milijuna eura
Jučer je u Vladi premijer Plenković sa suradnicima održao sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore.
Razgovarali su o svim mjerama koje Vlada poduzima u vezi suzbijanja afričke svinjske kuge, koja osim Hrvatske postoji i u nizu zemalja - Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH, Mađarskoj i Italiji.
Premijer je istaknuo kako još uvijek, nažalost, ne postoji verificirano cjepivo niti lijek protiv te bolesti te su jedini način borbe protiv nje mjere ograničenja pojedinih područja i usmrćivanja zaraženih životinja, kao i onih koje su s njima bile u kontaktu.
Dodao je kako je ocijenjeno da se epidemija proteklih dana smiruje te da su poduzete mjere bile itekako učinkovite.
"Vlada je pritom pripremila programe vrijedne čak 32 milijuna eura, do sada usvojene, s najavom još nekoliko programa vrijednih 11 milijuna eura koji će nadoknaditi štetu i kompenzirati u financijskom smislu naše posjednike", naglasio je premijer Plenković.
Dodao je da je komparativno Hrvatska jedna od zemalja koja najviše obeštećuje poljoprivrednike, a do sada je isplaćeno više od šest milijuna eura za više od 1.100 posjednika.
Iznos nacionalne naknade za starije osobe podiže se na 150 eura
Govoreći o točkama s današnje sjednice Vlade, izdvojio je Izmjene zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
Najavio je da će se iznos nacionalne naknade podići na 150 eura, podsjetivši da je prvotna naknada u 2020. godini iznosila 106 eura.
Od ostalih tema, premijer Plenković izdvojio je obilježavanje 85. obljetnice pogroma »Kristallnacht« 9. i 10. studenoga 1938., a hrvatsko predsjedništvo Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) održalo je tim povodom i komemorativnu šetnju centrom Zagreba.
U kontekstu zabrinjavajućeg porasta antisemitskih izgreda i napada u svijetu, premijer Plenković kazao je kako je važno nastaviti s konzistentnom i principijelnom politikom.
Dodao je da je ministar Grlić-Radman sudjelovao je prošli tjedan na međunarodnoj humanitarnoj konferenciji u Parizu posvećenoj davanju pomoći pojasu Gaze, podsjetivši da je hrvatska Vlada prije dva tjedna donijela odluku o pomoći u iznosu 250 tisuća eura te najavio da će Vlada donirati još milijun eura za humanitarnu pomoć.
Vukovar je svetinja i simbol otpora i treba otkloniti sve pokušaje podjela uoči Dana sjećanja
Na kraju uvodnog dijela sjednice, premijer Plenković osvrnuo se na obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Podsjetio je da je Vlada predložila Hrvatskom saboru da 18. studenoga proglasi Danom sjećanja i državnim blagdanom, kako bi što većem broju građana omogućila da iskažu svoje poštovanje onima koji su za Hrvatsku dali najviše, a to su hrvatski branitelji, a posebno žrtvi Vukovara i Škabrnje.
Stoga je i pomogla u dovršetku Vodotornja, ali i nizom drugih vrlo konkretnih aspekata pomoći - od toga da je bolnica u Vukovaru postala Memorijalna bolnica, znatno su povećana sredstva Fonda za Vukovar pa do realizacije svih drugih zaključaka sa sjednice Vlade održane u Vukovaru.
"Od prve sjednice Vlade održane izvan Zagreba upravo u Vukovaru 2016. snažno podržavamo razvoj Grada heroja i to činimo kontinuirano i konzistentno, uvjereni da je to dobro za sve Vukovarce", naglasio je.
"Treba otkloniti sve pokušaje podjela u hrvatskom nacionalnom biću uoči Dana sjećanja, jer je Vukovar za sve svetinja, on je simbol otpora, on je svjetionik hrvatske slobode", poručio je premijer Plenković.
Vukovar koji ima posebno mjesto u srcu svakog Hrvata, istaknuo je premijer, treba biti mjesto zajedništva, a ne pogubnih podjela, treba biti mjesto pijeteta, a ne nedostojnog huškanja, treba biti mjesto dostojanstva, a ne politikanstva, i treba biti mjesto nacionalnog jedinstva, a ne lokalnog svojatanja.
Sve to govori, kazao je, uz osudu onih koji su se očito pokazali nedoraslim političarima pa se žele na račun Vukovara profilirati svoje političke stranke. Vukovar ne smije biti grad koji dijeli Hrvate, upozorio je, već grad koji okuplja.
"Vukovar pripada Vukovarcima, ali pripada i cijeloj Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu", kazao je premijer Plenković.
Pozvao je, stoga, da Dan sjećanja i u Vukovaru i u Škabrnji prođe u jedinstvu i dostojanstvu, a da politički egzibicionisti svoje političke poteze ostave za neke druge dane kada im se to može tolerirati.
PVRH
