Vlada je sa svoje sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o sudovima kojim se određuje javna objava svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka kako bi se podigla razina transparentnosti pravosudnog sustava i osiguralo kvalitetnije ujednačavanje sudske prakse. Predloženo je podizanje iznosa nacionalne naknade na 150 eura od 1. siječnja iduće godine te se olakšavaju kriteriji za njeno ostvarivanje. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je sve koji imaju pravo na obnovu da podnesu zahtjeve do 31. prosinca kako bi se mogao napraviti cjeloviti plan obnove na području petrinjskog i zagrebačkog potresa i na taj način utvrditi dinamiku i potrebna sredstva za dovršetak obnove.
Bačić je izvijestio da je završena cjelovita obnova zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta koja je koštala 4,6 milijuna eura i financirana je iz sredstava Fonda solidarnosti i iz NPOO-a te da je u Glini obišao višestambene zgrade u koje će se vrlo brzo useliti naši sugrađani.
Za samoobnovu dosad isplaćeno gotovo 30 milijuna eura
"Mi smo u proteklih 10 mjeseci na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnovili 156 državnih stanova koji će biti dati na korištenje našim sugrađanima, a najveći dio namijenjen je za korisnike hostela Arena", poručio je Bačić, napomenuvši da će svi oni koji su podnijeli zahtjev za obnovu i stambeno zbrinjavanje biti smješteni u takve stanove, a odgovarajući smještaj naći će se i za stare i nemoćne koji nemaju pravo na obnovu.
Osvrnuo se na model samoobnove, kazavši da je u ovom trenutku za oko 380 zahtjeva isplaćeno na posebne račune gotovo 30 milijuna eura.
Podsjetio je na izradu cjelovitog plana obnove te, s obzirom da do 31. prosinca još uvijek traje rok za prijavu šteta od potresa, pozvao sve koji to još nisu napravili da podnesu zahtjeve kako bi se mogao napraviti cjeloviti plan obnove na području petrinjskog i zagrebačkog potresa i utvrditi dinamiku i potrebna sredstva za dovršetak obnove.
Uvodi se obveza javne objave svih sudskih odluka
Ubuduće će sve sudske odluke morati biti javno objavljene na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, previđeno je izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
Uz propisivanje te obveze izmjenama zakona propisuju se i osnove za donošenje podzakonskog akta kojima će se detaljnije propisati način anonimizacije, objave i pretraživanja sudskih odluka. Time će se ispuniti jedna od mjera propisanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Ovime će se, rekao je, podići razina transparentnosti pravosudnog sustava i osigurati kvalitetnija analiza sudskih presuda što će osigurati kvalitetnije ujednačavanje sudske prakse. "Na taj način dodatno će osnažiti mogućnost predvidivosti sudskih postupaka na temelju sudske prakse", dodao je.
Izmjenama zakona propisuju se i posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji, što je jedna od mjera propisana Akcijskim planom uz Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027.
Radi jačanja sustava zaštite žena žrtava od nasilja, propisuju se, naime, uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji odnosno uvodi tzv. specijalizacija za suce, ali i državne službenike.
Izmjenama zakona dodatno se uređuju odredbe vezane uz zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, budući da je Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi ukazao da trenutna odredba Zakona o sudovima nije dovoljno učinkovita.
Propisuje se tako da u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku sudac takve predmete treba riješiti u roku od šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, naveo je ministar.
Sudac će odmah odrediti i primjerenu naknadu koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Nadopunjuju se i uvjeti za status pravosudnih inspektora te se mijenjaju i dopunjuju odredbe o stalnim sudskim tumačima i vještacima u pogledu postupka imenovanja, osnova za privremene zabrane obavljanja poslova i razrješenja te ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama, državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.
U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi
U Sabor je upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim se, uz ostalo, predlaže podizanje iznosa nacionalne naknade na 150 eura od 1. siječnja iduće godine, a olakšavaju se i kriteriji za njeno ostvarivanje.
Trenutačno ta naknada iznosi 120,71 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice uputila i izmjene i dopune tri zakonska prijedloga iz resora kulture - Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o muzejima te Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - kojima se uređuje da ravnatelje i dio članova upravnih vijeća arhiva, muzeja i knjižnica imenuje odnosno razrješava izvršno tijelo osnivača.
Za sanaciju odlagališta otpada "Brezje" 29 milijuna eura
Vlada je donijela odluku o sanaciji zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji "Brezje" kod Varaždina kojom je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da za financiranje tog projekta osigura sredstva u iznosu do 29.164.611,95 eura s PDV-om.
Radi provedbe ove odluke, usvojene na sjednici Vlade, Fond će s Gradom Varaždinom sklopiti ugovor o financiranju projekta, kojim će se urediti međusobna prava i obveze te je dužan osigurati praćenje namjenskog trošenja novca.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će tim ugovorom osigurati da sve rizike za njegovo izvršenje, a koji bi mogli nastati s obzirom na prethodne pokušaje uklanjanja otpada s te lokacije i provodio ih je Grad Varaždin tijekom 2008. i 2013., "u potpunosti i uz odgovarajuća jamstva snosi Grad Varaždin".
"Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirat će sanaciju bala u stopostotnom iznosu", naglasio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Na takav način zaštitit ćemo zdravlje ljudi, riješiti i potencijalnu ugrozu za strateške rezerve pitke vode, a u konačnici zaštitit ćemo i okoliš, dodao je ministar.
Rješavanje problema baliranog otpada na ulazu u Varaždin premijer Andrej Plenković najavio je nedavno na Danu Varaždinske županije, a danas je na sjednici uputio zahvalu zastupnicima iz 3. izborne jedinice te Varaždinske županije, kao i županu Anđelku Stričaku i gradonačelniku Varaždina Nevenu Bosilju koji su, rekao je, bili aktivni u pripremi ove odluke.
Deset odluka u nadležnosti MORH-a, novi ministar istaknuo
Vlada je na sjednici donijela i deset odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misijama i operacijama NATO-a i EU u idućoj godini.
Predstavio ih je novi ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić koji je pritom zahvalio kolegama na dobrodošlici i potpori te naglasio da Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama.
Prvi pripadnici još su 1999. upućeni u mirovnu misiju UN-a i Siera Leoneu, do sada ih je u operacijama misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu sudjelovalo 11.130, a trenutačno su u 11 operacija ukupno 333 pripadnika Hrvatske vojske.
Odlukama je tako određen broj vojnika Hrvatske vojske koji će sudjelovati u operacijama - u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Bugarskoj, u NATO misiji u Iraku, u operaciji potpore miru "Sea guardian" u Sredozemlju, u operaciji Koalicijskih snaga "Inherent resolve", kao i u operacijama Europske unije - "EUNAVFOR - ATALANTA" i "EUNAVFOR MED IRINI".
Donesene su i odluke upućivanju hrvatskih vojnika na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, kao i o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u idućoj godini.
Vlada je donijela odluku kojom se civilnom stanovništvu Gaze upućuje humanitarna pomoć u ukupnoj vrijednosti od milijun eura.
Hrvatskoj radioteleviziji bit će nadoknađen iznos od 4,1 milijuna eura koliko je u svrhu sanacije štete na potresom pogođenim područjima otpisala potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe.
Vlada je dala suglasnost za zaduživanje pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave čime će financirati kapitalne projekte.
Gradu Zagrebu dana je suglasnost za zaduženje kod kluba banaka koji čine: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Erste&Steiermarkische Bank d.d., Rijeka, OTP banka d.d., Split i Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, za zaduženje u iznosu od 49,6 milijuna eura, s rokom otplate kredita od pet godina kojim će financirati kapitalne projekte iz kulture, predškolskog i školskog obrazovanja, zdravstva, sporta, socijalne skrbi te gradnju nerazvrstanih cesta.
Istarska županija će se zadužiti kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka za iznos od 15 milijuna eura čime će financirati projekt Dom za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli.
Grad Buje će zaduženjem kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak financirati rekonstrukciju stare škole na Trgu sv. Servula, a Grad Novska, zaduženjem kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka gradit će Centar cjeloživotnog obrazovanja.
Suglasnost da Hrvatska bude domaćin EP-a vaterpolista u siječnju 2024.
Vlada Republike Hrvatske je na zasjedanju dala suglasnost za organizaciju Europskog prvenstva u vaterpolu, koje bi se održalo u Hrvatskoj od 3. do 17. siječnja 2024., a sukladno zamolbi Hrvatskog vaterpolskog saveza.
Financijska sredstva za sufinanciranje troškova organizacije Europskog prvenstva u vaterpolu 2024. godine, osigurat će se u ukupnom iznosu od 2 milijuna eura preraspodjelom sredstava u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, na proračunskim pozicijama Ministarstva turizma i sporta, priopćeno je iz Vlade.
Europska plivačka federacija (LEN) prošlog je tjedna definitivno otkazala domaćinstvo EP-a u vaterpolu koje se trebalo igrati u Izraelu. Razlog je rat na tom području, a u jednom je trenutku bilo pitanje hoće li se EP uopće i odigrati.
Za domaćinstvo se prijavio Hrvatski vaterpolski savez, a još se čeka službena obavijest o domaćinstvu od LEN-a.
Prema dostupnim informacijama, EP bi se trebalo održati u Zagrebu.
Ako Hrvatska dobije domaćinstvo bio bi to jedinstven slučaj da jedna zemlja organizira dva uzastopna europska prvenstva. Prije godinu dana je održan EURO u Splitu, na kojemu je Hrvatska osvojila naslov prvaka.
