Partnerstvo koje smo uspostavili prije nekoliko godina donijelo je korist svim resorima, županijama i Vladi. Institucionalnom suradnjom, otvorenošću i neposrednom komunikacijom zajedno smo, na najbolji mogući način, radili za Hrvatsku i naše građane, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelujući na 25. izbornoj sjednici Skupštine Hrvatske zajednice županija.
Premijer je podsjetio na temeljno načelo partnerstva, koje je uspostavljeno na prvom sastanku s čelnicima županija još 2016. godine, poželjevši svima da i dalje budu jednako angažirani i motivirani.
Izrazio je zadovoljstvo što se taj sustavni okvir suradnje i dalje razvija, najavivši da će se idući sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina održati u Virovitici 19. prosinca.
Premijer je kazao da su u Vladi jako dobro čuli, razumjeli i proveli u djelo ključnu poruku župana s prvoga sastanka u prosincu 2016. o želji za većom funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom.
"To su bile dvije temeljne postavke koje su za nas bile važne kako bismo ostvarili bolju sinergiju u višerazinskom upravljanju Hrvatskom", naglasio je i dodao da su u tom smislu učinjeni ogromni iskoraci.
Fiskalnom i funkcionalnom decentralizacijom dodatno smo osnažili nadležnosti županija
Istaknuo je integraciju ureda državne uprave u županije čime su dodatno osnažene njihove nadležnosti.
Naglasio je da 2017. godina, donošenjem novog Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, predstavljala razdjelnicu u razdoblju prihoda na prije i poslije, dodajući da nema ni jedne jedinice lokalne ili područne samouprave kojoj je prema prihodima gore.
Govoreći o ispunjenim ciljevima fiskalne decentralizacije, premijer je kazao kako će lokalna država ove godine zabilježiti suficit - što znači da je prihoda puno.
Upravo u novom Zakonu o porezu na dohodak, poručio je premijer, naglašen je aspekt lokalne fiskalne autonomije jer je jedinicama lokalne samouprave njime dana ovlast da sami svojom političkom procjenom, odgovornošću i umijećem upravljanja s prihodovnom i rashodovnom stranom proračuna utječu na jedan od temeljnih poreznih oblika - oporezivanje rada.
"Nje li to upravo bit onoga što je bila poruka svih župana nama još 2016. godine - dajte nam više političkih ovlasti", poručio je premijer.
Dodao je je tim potezom napravljen još jedan iskorak, što potvrđuju i podaci iz Riznice Ministarstva financija o tome da su prihodi od poreza na dohodak u prvih devet mjeseci ove godine između 20 i 25 posto viši nego što su bili 2022.
Svi imaju fiskalni prostor za dodatno podizanje plaća, a to utječe na atraktivnost pojedine sredine za život
Stoga je, naglasio je, sasvim jasno da je bilo dovoljno fiskalnog prostora za sve da se naprave dodatni koraci kako bi se građanima podigle plaće. Neki su to, dodao je, iskoristili, a neki nisu.
Iako su neki tu dobru namjeru Vlade nastojali prikazati kao pokušaj da se nekome nešto uzme, ustvrdio je kako to nije točno. "Ovo je bila politička poruka Vlade da dajemo više fiskalne lokalne autonomije. Onaj tko je to iskoristio od 1. siječnja može reći - u mom gradu će učitelj ili liječnik ili medicinska sestra imati veću plaću nego u nekom drugom", poručio je.
Time se, dodao je, atraktivnost pojedine sredine za život, u smislu poreznih nameta, stavila u fokus. Pozvao je sve čelnike lokalne samouprave da dobro razmišljaju kada usvajaju svoje proračune i donose odluke jer bi one trebale ići u korist povećanja prihoda građana.
Glavni cilj naše politike je učiniti Hrvatsku državom jednakih šansi za sve krajeve
Premijer je posebno zadovoljan, kazao je, zajedničkom realizacijom brojnih projekata financiranih sredstvima države, županija, gradova i općina, ili sredstvima javnih poduzeća, europskim sredstvima ili nekih drugih međunarodnih izvora, ocijenivši da su tako učinjeni napori koji su u samoj biti postojanja Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
"To Ministarstvo postoji iz jednog jedinog cilja - da državu koja je možda visoko centralizirana u nekoliko glavnih urbanih središta, učinimo državom jednakih šansi za sve krajeve Hrvatske", poručio je.
Osvrnuo se i na prometnu infrastrukturu, naglasivši da je promet ključni test za zemlju naše veličine i oblika.
"Prometna infrastruktura nam brzo otkriva jesmo li svi u ravnomjernom položaju ili nismo", kazao je.
Kao primjer, naveo je brojne projekte cestovne infrastrukture koji su realizirani ili su u tijeku, poput integriranja Baranje i Istre u mrežu hrvatskih autocesta, nastavak građenja punog profila autoceste od Ploča prema Dubrovniku te brojne brze ceste, zaobilaznice, tunele i tako dalje.
"Na taj način mi praktički rješavamo sve ono što je strateški bitno da ključne hrvatske pravce, čak i dvije županije koje nemaju međunarodne granice, Požeško-slavonsku i Bjelovarsko-bilogorsku, u potpunosti integriramo u cestovnu mrežu Hrvatske", naglasio je premijer.
Uz promijenjenu kartu gospodarskih potpora, uz brojne projekte koji se realiziraju, uz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, projekte za sjever Hrvatske, Banovinu, Karlovačku županiju, Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru te ostala konkretna ulaganja u druge krajeve Hrvatske, kao i uz strateška ostvarenja poput članstva u Schengenskom prostoru, europodručju, Europskom stabilizacijskom mehanizmu, LNG terminala, jačanja gospodarstva, smanjenja stope inflacije, nikad veću zaposlenost, ogromna sredstva za cijelo desetljeće, naveo je premijer, stvoreni su svi preduvjeti za provedbu Nacionalne razvojne strategije do 2030., a mnogi se njeni ciljevi ispunjavaju i ranije nego što se to predvidjelo.
"Vjerujem da će ovo naše partnerstvo, koje je ključ našeg uspjeha razvoja svih krajeva, biti dodatno osnaženo", poručio je premijer na kraju obraćanja, zaželjevši svima puno uspjeha u daljnjem radu i djelovanju.
