Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. „Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza“, kazao je.
Naglasio je da je nova godina donijela niz promjena, a svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu imaju temeljni cilj - povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
Dodao je da još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće.
„Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila“, rekao je Plenković.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom te naglasio da je to cijelog mandata za njega prioritet.
„Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade“, rekao je.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, premijer je kazao kako treba voditi računa o cenzusu.
Rekao je da je sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima te da je Vlada sada obuhvatila dvije trećine djece sa sadašnjim promjenama, a duplo povećala ono što je bilo.
Podsjetio je i da je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
„To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru“, poručio je.
Minimalna plaća porasla za više od 100 posto
Govoreći o rastu minimalnih plaća, podsjetio je da je prosječna plaća na početku mandata ove Vlade bila 749 eura, a danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura.
Isto tako, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura, a danas je 550 eura. Minimalna plaća na početku mandata je u bruto iznosu bila 414 eura, a od jučer je 830 eura.
„To je rast za više od 100 posto minimalne plaće“, istaknuo je.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
Podsjetio je da je Vlada kroz socijalni dijalog sa sindikatima podigla posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju za 219.000 ljudi, a kasnije povećala plaće za još 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada.
Izmjenama Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi napravili smo jedinstvenu reformu i usporedive razine plaća
„Sada smo napravili jedinstvenu reformu, koju se nikad nitko nije usudio napraviti“, kazao je predsjednik Vlade, pojasnivši da se jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd., svega mogućega u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, svelo na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
„Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak“, kazao je premijer Plenković.
Najavio je da se povećanja plaća mogu očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali i podsjetio da plaće već sada rastu - u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme.
Također je podsjetio da su i božićnice rasle s 232 eura na 300.
Istaknuo je da u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku te je uvedeno i novo pravo, uskrsnica od 100 eura te podsjetio da je još prije toga osnovica dignuta za 5% u dogovoru sa sindikatima.
„Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji“, poručio je.
Vlada donijela 7,2 milijarde paketa mjera za građane i pokazala da je država tu za njih
Na upit o parlamentarnim izborima, premijer je kazao da sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine.
„Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge Vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora“, rekao je.
Kazao je da je Hrvatska imala puno kriza s kojima se suočila u protekle tri i pol godine, od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka.
„Donijeli smo 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane i pokazali smo da je država tu, da je Vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese“, istaknuo je Plenković.
Dodao je da Vlada nije stavila sa strane ono što je planirala i borila se s krizom, nego paralelno radila jedno i drugo.
Hrvatska se Schengenom osigurala na području vanjske i unutarnje sigurnosti
Prošlu godinu obilježilo je uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor, ali i inflacija koja je donijela bujanje cijena.
S tim u vezi, premijer je rekao da je Hrvatska sebe osigurala i na području unutarnje i na području vanjske sigurnosti sa Schengenom.
Nastavio je kako je današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, koje je opterećeno terorizmom, COVID-om i nezakonitim migracijama, izmijenilo Schengen tako da to nije više 1995. jer je tad bilo „sve mirno, dobro i fino“.
Dodao je da je tada bila faza blagostanja, a sada su se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama.
Naglasio je da je to privremeno rješenje, ali je u formi lagano.
„Vidite da nema tu velikih gužvi, sve se to rješava. Naš je cilj da u razgovorima s Italijom i Slovenijom učinimo maksimalan napor da se do turističke sezone uklone te barijere koje sada privremeno postoje“, kazao je.
Kupovna moć građana veća nego što je bila prije
Premijer je rekao da je zamjena hrvatske kune eurom lani u tehničkom smislu bila perfektna te je to odrađeno tako da nikome nije nedostajalo eura iz bankomata, niti je bilo kakvo plaćanje došlo u pitanje.
Istaknuo je da nije bilo inflacije zbog eura i da to potvrđuje izvješće Europske komisije.
Pojasnio je da je do inflacije došlo zbog drugih elemenata; ili vanjskog porasta cijena nekih materijala i sirovina itd. ili određenog povećanja cijena gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.
Vlada je zbog toga ograničila cijene nekih proizvoda i apelirala da se cijene ne dižu, pogotovo prehrambenih proizvoda, kako sami sebi ne bi generirali inflaciju.
Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, istaknuo je da je realan rast veći od 20 posto te da je kupovna moć građana veća nego što je bila prije.
„Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka mega interventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene“, kazao je premijer i dodao da je to jedan balans u kojem svi moraju odigrati svoju ulogu, a ne samo Vlada.
Smanjenje javnog duga, rast BDP-a kontinuiran
O investicijskom kreditnom rejtingu u prošloj godini, koji je bio najbolji ikad, istaknuo je da je četiri stupnja više nego u 2016., na početku mandata Vlade.
Isto tako, kazao je da Hrvatska smanjuje udio javnoga duga u BDP-u.
„Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno“, rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je rast BDP-a kontinuiran, a Vladina projekcija rasta za 2023. je 2,8 posto.
Kazao je i da je osobna potrošnja 18 posto više na razini godine, 13 posto više nego u prosincu prošle godine.
O turizmu je rekao da smo imali izjednačene, možda i malo bolje podatke u dolascima i noćenjima nego rekordne 2019. Plus, puno veće prihode nego što je to bilo tada.
Zaključio je da Hrvatska nije slučajno među prvih 20 destinacija svijeta kao turistička zemlja i dodao da je važno da se u ovoj godini nastavi taj trend.
„Naša projekcija rasta je opet 2,8 posto, što će biti puno više nego prosjek Europske unije. Tome doprinos trebaju dati svi segmenti hrvatskog gospodarstva“, poručio je premijer.
