Još se nijedna vlada nije na ovako sveobuhvatan način upustila u reformiranje sustava plaća, poručio je danas premijer Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade govoreći o novim uredbama kojima se uređuje sustav plaća u državnoj i javnim službama. Naglasio je da je ta reforma nadogradnja svega onoga što je Vlada poduzimala u proteklim godinama u cilju povećanja plaća i kupovne moći građana, što uključuje i brojna porezna rasterećenja, potpore u krizama, ograničavanje cijena pojedinih proizvoda te niz mjera socijalne i demografske politike. Istaknuo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj u studenome iznosila 1.208 eura, a od početka mandata ove Vlade porasla je za čak 61 posto. Od ostalih tema, premijer je najavio da će Vlada danas Hrvatskom saboru predložiti imenovanje Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika.
Otvarajući današnju, 280. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Govoreći o reformi sustava plaća u državnoj i javnoj upravi, premijer je kazao kako se ona sastojala od tri faze.
Prva je bila svojevrsni predujam povećanja plaća za 219 tisuća djelatnika državnih i javnih službi privremenim dodatkom u lipnju prošle godine, od 100, 80 ili 60 eura, ovisno o visini plaće.
Druga faza bila je donošenje Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji je stupio na snagu 1. siječnja.
Treća faza odnosi se na donošenje dvije uredbe o koeficijentima u javnim i državnoj službi.
"Još se nijedna vlada na ovako sveobuhvatan način nije upustila u reformiranje sustava plaća", naglasio je premijer.
Prosječna plaća u studenom iznosila 1.208 eura, a od početka mandata ove Vlade porasla je za 61 posto.
Dodao je kako je ova reforma nadogradnja svega onoga što je Vlada poduzimala u proteklom razdoblju u cilju povećanja plaća i kupovne moći građana.
To uključuje i brojna porezna rasterećenja, potpore u krizama, ograničavanje cijena pojedinih proizvoda te niz mjera socijalne i demografske politike.
Naveo je i posljednje podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu prosječne plaće prema kojima je ona u studenome 2023. dosegla 1.208 eura, što je porast od 30 eura u odnosu na mjesec ranije.
Od početka mandata ove Vlade, u listopadu 2016. do studenoga prošle godine prosječna neto plaća porasla je u Hrvatskoj za 61 posto. Dodao je da je kumulativna inflacija u tom razdoblju dosegla 28,6 posto.
Zahvaljujući odlukama Vlade i dogovoru sa sindikatima, osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama rasla je za 40 posto.
"Ključna poruka ove reforme je da će plaće rasti svim kategorijama zaposlenih, a reforma obuhvaća 240 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj", naglasio je.
Osnovni ciljevi reforme sveobuhvatne reforme plaća
Govoreći o osnovnim ciljevima te zahtjevne reforme, koja je i dio Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, premijer je naglasio nastojanje da se primi jednaka plaća za otprilike jednak rad.
Zatim, cilj je i objektivno vrednovati posao koji se obavlja na definiranom radnom mjestu, ujednačavanje plaća u državnoj i javnim službama za iste poslove i poslove iste složenosti, primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike i za sve zaposlene u javnim službama.
Premijer Plenković naveo je da će nakon ove reforme najniža prosječna plaća za zaposlenike sa srednjom stručnom spremom biti 1.000 eura.
Poručio je da državne i javne službe predstavljaju stup djelotvornosti i učinkovitosti države, svih institucija i usluga koje pružaju građanima, što se posebno dokazalo u nizu kriza.
Kada je riječ o zaposlenima u javnim službama, premijer je naveo da su koeficijenti prosječno povećani za 25 posto u odnosu na ožujak 2023., odnosno 13,5 posto u odnosu na prosinac prošle godine, kada je počela prva faza ove reforme.
Što se tiče zaposlenih u državnoj službi, njima su koeficijenti prosječno porasli za 35 posto, što uključuje povećanje od 18,6 posto u prosincu 2023. u odnosu na ožujak 2023. te 13,8 posto povećanje u ožujku 2024. u odnosu na prosinac 2023.
Svi državni i javni službenici važan su oslonac građanima
Iz perspektive države, naglasio je premijer Plenković, svi državni i javni službenici važan su oslonac građanima, svatko u svojem segmentu.
"Za sigurniju Hrvatsku zaslužni su policijski službenici, vojnici, vatrogasci i pripadnici drugih hitnih i žurnih službi. Za djelotvornije državne institucije važni su djelatnici u ministarstvima i državnim uredima koji omogućuju svakodnevno funkcioniranje države. Za zdravije društvo odgovorni su naši liječnici i svi djelatnici u zdravstvu. Za socijalno uključivo i solidarno društvo važni su djelatnici u socijalnoj skrbi. Za obrazovanije i inovativnije društvo važni su djelatnici u obrazovanju i u znanosti na svim razinama. Za očuvanje naše kulturne baštine i tradicije važni su djelatnici u kulturi ", poručio je.
Kao primjer rasta plaća u javnim službama, premijer je naveo da će učiteljima i nastavnicima mjesečna bruto plaća, koja je u prosincu bila 1.920 eura, provedbom ove reforme biti 2.315 eura.
Nadalje, medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima bruto plaća u prosincu je iznosila 2.101 euro, a provedbom reforme bit će 2.235 eura.
Liječnicima je mjesečna bruto plaća bila 4.282 eura, a provedbom reforme bit će 4.857 eura.
Socijalnim radnicima je mjesečna bruto plaća u prosincu 2023. bila 1.976 eura, a sada će biti 2.206 eura.
Nacrti uredbi, kazao je premijer Plenković, jučer su dostavljeni predstavnicima sindikata, a u sljedeća dva tjedna vodit će se konzultacije o sadržaju te će se, uz dogovor i konsenzus, eventualno korigirati pojedini detalj.
Posjet Sarajevu treba potaknuti institucije BiH da poduzmu reforme potrebne za otvaranje pregovora s EU
Od ostalih tema, premijer je izdvojio obilježavanje 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prekretničkih u Domovinskom ratu, zahvalivši još jednom hrvatskim braniteljima koji su za hrvatsku slobodu dali najviše.
Prije nekoliko dana premijer Plenković boravio je u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijedom Markom Rutteom.
Povod toga posjeta, kazao je, bila je rasprava na Europskom vijeću u prosincu kada je donesena odluka o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldovom, davanje statusa kandidata Gruziji te usvajanje najpozitivnijih zaključaka o Bosni i Hercegovini do sada, s perspektivom da se odluka o otvaranju pregovora s tom zemljom donese na sastanku Vijeća u ožujku.
Kako Nizozemska, pojasnio je, tradicionalno zastupa najstroža stajališta prema procesu proširenja, zamolio je nizozemskog premijera da zajedno s njim i predsjednicom Komisijom posjeti BiH.
Cilj je bio da zajedno potaknu institucije u BiH da poduzmu niz preostalih reformi kako bi države članice mogle donijeti pozitivnu odluku.
Hrvatska će, naglasio je, kao najveći zagovaratelj europskog puta BiH, pomoći prije svega Vijeću ministara da se ti uvjeti ispune.
Predsjednik Vlade još jednom je ponovio kontinuitet politike i konzistentan stav Hrvatske o tome da u Predsjedništvo BiH trebaju biti birani legitimni predstavnici konstitutivnih naroda, što gospodin Komšić nije.
Taj problem prije svega za Hrvate u BiH, koji dijelom sputava i normalnu komunikaciju između dvije države, kazao je, treba riješiti izbornom reformom kako bi Hrvati u Predsjedništvu imali člana koji je biran većinskom voljom hrvatskoga naroda na području Federacije, a ne voljom drugih naroda.
Nakon Sarajeva, premijer Plenković primio je nizozemskog premijera Ruttea na bilateralnom sastanku u Zagrebu, što je bio prvi posjet nekog nizozemskog premijera Hrvatskoj nakon 18 godina.
Strateški energetski projekt u Grubišnom Polju vrijedan 64 milijuna eura
Prije nekoliko dana održan je i sastanak vezan za Projekt Sjever, u Koprivnici, na kojem je predstavljen niz kvalitetnih projekata i ogromne investicije u pet sjevernih hrvatskih županija.
Prigodom posjeta Koprivnici, premijer je posjetio i Podravku, koja je otvorila novu tvornicu industrijske tjestenine vrijednu 15 milijuna eura.
Jutros je premijer Plenković u Grubišnom Polju sudjelovao na otvaranju prve faze strateškog energetskog projekta podzemnog skladišta plina, koji je ukupno vrijedan 64 milijuna eura.
Taj je projekt, naglasio je, važan za energetsku sigurnost Hrvatske i opskrbu plinom, a podsjetio je da je u energetskoj krizi Vlada osigurala i sigurnost opskrbe i priuštivost cijena i plina i struje i naftnih derivata.
Osvrnuo se i na obilježavanje Međunarodnog dana obrazovanja, pod temom "Učenje za trajni mir", istaknuvši da je obrazovanje jedan od četiri prioriteta razvoja u ovom desetljeću, uz demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju i digitalizaciju.
Premijer je izvijestio da je Europska komisija danas Hrvatskoj dostavila uplatu o predfinanciranju u iznosu od 585 milijuna eura, iz europskog Mehanizma za oporavka i otpornost, a riječ je o predujmu za dio koji se odnosi na zajmove.
Podsjetio je da je Hrvatska, kada je riječ o bespovratnim sredstvima, među zemljama koje ih najbrže apsorbiraju, a jedina je koja je ih je povukla iznad 50 posto.
Od ostalih tema izdvojio je pokretanje zakonske procedure izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, naglasivši da se radi o važnoj temi koja će poboljšati status mladih liječnika u Hrvatskoj.
Naime, pojasnio je, tim izmjenama neće više biti obveze nadoknade ostvarenih plaća po isteku specijalizacije.
Važna je izmjena i trošak specijalizacije u koji ulazi samo stvarni trošak edukacije bez troška rada.
Da je riječ o značajnom iskoraku govori usporedba visine penala koja su prije iznosili 50.000 eura, dok je je sadašnji prijedlog u e-Savjetovanju 7.000 eura, istaknuo je.
Vlada će Saboru predložiti Ivana Turudića kao kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika
Jučer je Povjerenstvo Vlade za utvrđivanje prijedloga kandidata za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavilo razgovore s kandidatima Mladenom Dragičevićem, Emilijom Kalabrićem, Ivanom Turudićem i Nikšom Wagnerom.
Cijeli proces izbora, dodao je premijer, traje već dva mjeseca, sukladno zakonskim odredbama.
Na temelju programa i razgovora, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da Vlada danas predloži Ivana Turudića za kandidata za budućeg glavnog državnog odvjetnika, izvijestio je premijer.
Tu će odluku, dodao je, Vlada danas donijeti na zatvorenome dijelu sjednice te je uputiti u Hrvatski sabor.
"Riječ je o istaknutom hrvatskom sucu s velikim iskustvom u pravosuđu, koji je radio i na Općinskom i Županijskom sudu u Virovitici, bio je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu te je trenutno sudac Visokog kaznenog suda", kazao je premijer Plenković dodajući da je na Povjerenstvu jednoglasno ocijenjeno da je njegov program bio najkvalitetniji te da je imao najuvjerljivije argumente u pogledu funkcioniranja DORH-a.
Naglasio je da u mandatu ove Vlade DORH i USKOK rade neometano, bez ikakvoga utjecaja Vlade, u borbi protiv korupcije, kriminala i drugih nezakonitosti.
"Na Državno odvjetništvo gledamo kao na tijelo koje u svom radu treba biti neovisno, samostalno i lišeno bilo kakvog političkog ili svakog drugog oblika upliva ili utjecaja", naglasio je jasno političko opredjeljenje ove Vlade.
Na kraju je najavio da će sutra u Osijeku sudjelovati na 4. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.
PVRH
