Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je nakon sjednice Vlade 1. kolovoza, pohvalio dosadašnje nastupe hrvatskih sportaša na Olimpijskim igrama u Parizu te istaknuo da će promjenama pravilnika i Zakona o sportu zlatni olimpijci od države za života dobiti preko pola milijuna eura, kad se zbroje sve nagrade i naknade za njihova postignuća.
"Imali smo nevjerojatan i uzbudljiv dan jučer na Olimpijskim igrama, koji je zaključen nevjerojatnom pobjedom Donne Veki, tako da čestitamo. Naravno, čestitamo svim našim olimpijcima. Imamo, zasada, jako dobre rezultate. Imamo broncu u zračnoj pušci, imamo po prvi puta zlatnu olimpijku u džudu, našu Barbaru Matić", rekao je ministar Glavina te u optimističnom tonu dodao da se "možemo radovati i očekivati još puno dobrih rezultata".
"Imamo vrlo velike šanse što se tiče osvajanja daljnjih medalja u gimnastici, Tin Srbić i Aurel Benović. Naravno, tu je u atletici uvijek uspješna Sandra Elkasević. Očekujemo potencijalno medalje i izvanredne rezultate i naših vaterpolista i naših rukometaša. Imamo velikih očekivanja od naših tekvondoista. Njih troje, realno, imaju prilike za osvojiti medalje, isto tako i naši veslači, braća Sinković. I u jedrenju, iako smo s nekako malo lošijih pozicija, tu još postoji nekakva realna šansa. Očekivanja su velika. Svaka pohvala i zahvala sportašicama i sportašima", rekao je ministar turizma i sporta.
Poboljšanje financijskog statusa vrhunskih hrvatskih sportaša
Glavina je naglasio i poteze nove Vlade koji za cilj imaju poboljšanje financijskog statusa vrhunskih hrvatskih sportaša.
"Netom pred početak Olimpijskih igara, dakle jedan od prvih poteza koje smo napravili iz resora sporta u mandatu ove Vlade, je da za 50 posto uvećamo nagrade za vrhunska sportska dostignuća. Značajno smo povećali iznose, tako da osvajač zlatne medalje na olimpijskim igrama dobiva nagradu u iznosu od 41 tisuće eura, srebro 26 tisuća eura i bronca 18 i pol tisuća eura. Ovisno o postignutim rezultatima, naši će sportaši dobiti dva do tri milijuna eura više, zahvaljujući izmjenama pravilnika", rekao je.
Valja naglasiti da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima takozvanu trajnu sportsku naknadu, kojom zlatni olimpijac, nakon napunjene 45. godine, ima naknadu u stopostotnom iznosu prosječne hrvatske plaće za cijelog svog života. Na razini prosječnog životnog vijeka, jedan zlatni olimpijac će dobiti od države preko pola milijuna eura, kad se zbroje nagrade i ta, uvjetno rečeno, sportska mirovina. Važno je naglasiti da smo zadnjim izmjenama Zakona o sportu to isto omogućili i njihovim trenerima, kad napune 55 godina, dodao je Glavina.
"Nadam se da smo, što je moguće s pozicije države, maksimalno u fokus stavili naše olimpijce i njihov doprinos u afirmaciji Hrvatske kao sportske nacije i kao turističke destinacije, u svakom mogućem smislu. Ti iznosi, koje smo praktički povećali bez presedana, pokazuju našu namjeru i nakanu da im se odužimo na adekvatan i kvalitetan način", zaključio je.
Hrvatska treba biti održiva destinacija dodane vrijednosti
Novinarima je kazao i da Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma.
Rekao je da ne bi trebalo težiti nikakvom dodatnom rastu u glavnom dijelu sezone, za razliku o pred i posezone.
Dapače, kaže da bi bilo dobro da brojke u glavnom dijelu sezone, posebno srpnju i kolovozu, budu nešto niže ili otprilike na razini sadašnjih, "zato što", rekao je mi objektivno, prostora za rast mi više nemamo.
"Dugi niz godina jedna od temeljnih strategija hrvatskog turizma je bila rast smještajnih kapaciteta i usluga, no s obzirom na prostorna ograničenja i ona vezana uz društvenu i održivost ljudskih resursa kao i mnogo čega drugoga što stavljamo u kontekst kvalitete života lokalnog stanovništva, došli smo do optimuma i ne trebamo dodatne brojke u tom smislu", kazao je Glavina.
Stoga prema njegovom mišljenju treba povećati dolaske i noćenje u pred i po sezoni, a nikako u glavnom dijelu sezone, te raditi na dizanju atraktivnosti kontinenta i manje razvijenih turističkih područja.
"Održive destinacije su dodane vrijednost turizmu. Nismo i ne možemo biti destinacija masovnog turizma nego dodane vrijednosti, održiva, u kojoj će stanovnici osjećati koristi od turizma, a na suprotno od toga", rekao je ministar turizma.
To, dodao je, znači da moramo provoditi određene politike koje brojke drže u određenim granicama i pod kontrolom.
Što se tiče brojki za srpanj, kazao je da su slične lanjskima, a financijski pokazatelji su dobri i ukazuju na rast broja izdanih računa za četiri posto, a njihove vrijednost između 12 i 13 posto.
Izvor: Hina/Vlada
