Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je u Hrvatskom saboru predstavio ključne izmjene Zakona o strancima, istaknuvši da su one usmjerene na zaštitu domaće radne snage, povratak iseljenika te osiguranje dovoljne radne snage za
Božinović je iznio podatak da trenutno u Hrvatskoj radi više od 120 tisuća stranih radnika iz zemalja izvan Europske unije te 10 tisuća radnika iz članica EU-a. Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad, što je dvostruko više u odnosu na 2021. godinu.
„Želimo otkloniti nedostatke u provedbi zakona i dodatno zaštititi domaće radnike, dok istovremeno poslodavcima omogućimo pristup potrebnoj radnoj snazi. Nužno je da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje dobivaju dozvole”, istaknuo je Božinović, dodavši da su sektori poput turizma, građevine i trgovine među najugroženijima po pitanju nedostatka radne snage.
Privlačenje visokokvalificirane radne snage i olakšavanje povratka iseljenika
Jedan od ciljeva zakonskih izmjena je usklađivanje s pravnom stečevinom EU, posebno u vezi s plavom kartom koja se dodjeljuje visokokvalificiranim radnicima. Rok valjanosti plave karte produžuje se s dvije na četiri godine, a omogućuje se njeno izdavanje i radnicima bez formalne kvalifikacije, uz uvjet da svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom. Ove godine izdane su 452 plave karte, istaknuo je ministar.
Također, boravak za digitalne nomade produljuje se na 18 mjeseci, čime Hrvatska postaje još privlačnija destinacija za radnike iz IT sektora i drugih digitalnih industrija
Poseban naglasak stavljen je na mjere koje potiču povratak iseljenika. Božinović je najavio da iseljenici, njihovi potomci i obitelji više neće morati dokazivati financijska sredstva i zdravstveno osiguranje prilikom odobravanja privremenog boravka, koji će im sada trajati dvije godine. Nakon tri godine boravka u Hrvatskoj, steći će pravo na stalni boravak, zapošljavanje, samozapošljavanje i pristup obrazovanju. Od 2025. godine bit će oslobođeni porezi na dohodak u trajanju od pet godina, čime se dodatno potiče povratak
Božinović se osvrnuo i na dio izmjena zakona koji ima za cilj poticanje povratka iseljeništva, istaknuvši kako iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine, rekao je, imat će pravo na stalni boravak, te pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rad i boravak, obrazovanje i studiranje.
Od siječnja 2025., dodaje, bit će i oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od pet godina.
Poslodavci će morati ispuniti propisane uvjete
Zakonom se predviđa i niz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta, kazao je Božinović, navodeći neke primjere poput toga da stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, kao ni poslodavac koji dospije na takozvanu crnu listu zbog neprijavljenog rada, te poslodavac čije su odgovorne osobe kažnjene za kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva i osobne slobode ili pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca.
Pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom, a radi administrativnog rasterećenja, pojasnio je ministar, propisuje se opće produljenje važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, odnosno za sezonski rad na devet mjeseci, te se olakšava i promjena poslodavca.
Objasnio je i kako je Hrvatska 2021. napustila sustav kvota za strane radnike jer je primjereniji planskim ekonomijama, a hrvatsko gospodarstvo je tržišno.
Najavio je preciznija pravila za smještaj stranih radnika kako bi se izbjegle situacije da u malo stambenih kvadrata bude smješten veliki broj radnika, stoga će poslodavac koji radnike privlači smještajem, naglasio je Božinović, morati ispuniti uvjete koji će biti propisani.
Ministar je kazao i da će se nastojati stati na kraj praksi da strani radnik za isti posao prima manju plaću te tako ruši cijenu rada, navodeći da, primjerice, ako je riječ o građevinskim poslovima, postoje kolektivni ugovori iz kojih se vidi razina plaće, pa ako neki poslodavac ide ispod usporedive plaće, neće moći uvoziti radnu snagu.
Kvalitetna policijska suradnja jedini odgovor na krijumčarske mreže
U izjavi novinarima u Hrvatskom saboru, Ministar je ocijenio da akcija Uskoka i policije 'Bjegunac' u kojoj je uhićeno 11 krijumčara migranata iz BiH u Hrvatsku pokazuje da je kvalitetna međugranična policijska suradnja jedini odgovor kako zaustaviti krijumčarske mreže. Podsjetio je da je ove godine hrvatska policija uhitila 1607 krijumčara migranata što su, istaknuo je, rekordne brojke koje će se povećavati. Ocijenio je i da policija svakodnevnim radom pridonosi sigurnosti Hrvatske, ali i EU, po čemu je i međunarodno prepoznata.
Izvor: Hina/Vlada
