Nataša Mikuš Žigman dala je izjavu za medije u Hrvatskom saboru nakon što je prisegnula na novu dužnost ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u kojoj je govorila o prioritetima njezina Ministarstva u narednom razdoblju. Pritom je izdvojila povlačenje dostupnih europskih sredstva, sudjelovanje u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru te suradnju s drugim Vladinim resorima.
Podsjetila je da se trenutno nalazimo u sredini aktualne financijske perspektive koja provedbeno istječe 2029. godine.
"U razdoblju pred nama planiramo poduzeti niz aktivnosti kako bi u potpunosti iskoristili gotovo 15 milijardi eura dostupnih europskih sredstva, kao što smo uspješno završili proteklu financijsku perspektivu 2014.-2020. u kojoj su alokacije u potpunosti iskorištene", kazala je Mikuš Žigman.
Kvalitetno zastupati interese Hrvatske u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru
Kao drugi prioritet u radu Ministarstva navela je sudjelovanje u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru, podsjetivši da sutra izlazi novi zakonodavni paket za period od 2028. do 2034.
"Pred nama je kvalitetno zastupati interese Republike Hrvatske u pregovorima i naglasiti važnost kohezijske politike, čiji se benefiti vide u projektima koji se provode u svim krajevima naše zemlje", rekla je ministrica.
Iznimno važnim istaknula je i segment regionalnoga razvoja, kazavši da je cilj Ministarstva nastaviti kvalitetnu suradnju sa županijama, gradovima i općinama kako bi se dostupna europska, ali i nacionalna sredstva iskoristila za podizanje gospodarskog rasta i standarda hrvatskih građana, kao i za poticanje strukturnih promjena kako bismo dosegnuli razvojni prosjek razvoja zemalja članica Europske unije.
Zalažemo se za snažno ulaganje iz kohezijske politike
Upitana o očekivanjima od pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru, Mikuš Žigman je ustvrdila da se nalazimo u jednom drugačijem geopolitičkom kontekstu u kojem su naglašene teme poput ulaganja u obranu i energetsku samodostatnost, koje će se sigurno profilirati i kroz razgovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru.
"Stav Hrvatske je zastupati snažno ulaganje iz kohezijske politike jer smatramo da kao država koja je 2013. godine ušla u Europsku uniju imamo još uvijek određene razvojne potrebe koje se trebaju financirati iz kohezijske politike", rekla je ministrica.
Dodala je da to ne znači da će "patiti" neka druga područja poput poljoprivrede koja je uvijek zauzimala značajan udio u financiranju u europskom proračunu.
Izrazila je uvjerenje da će se i dalje prepoznati važnost ulaganja u poljoprivredne politike u okviru Višegodišnjeg financijskog proračuna.
Preko 40 posto ugovorenih sredstava u okviru tekuće financijske perspektive
Mikuš Žigman je pohvalila poduzetnički sektor u smislu kvalitetne i brze apsorpcije dostupnih EU sredstava. Novinarima je kazala i da je podatak, koji je iznijela Hrvatska udruga poslodavaca o pet posto povučenih sredstava iz aktualnog Višegodišnjeg financijskog, podatak s kraja ožujka i da su u međuvremenu te brojke bolje.
"U ovom trenutku imamo preko 40 posto ugovorenih sredstava u okviru tekuće financijske perspektive. Veći intenzitet trošenja događa se u drugoj polovici, to je sama programska logika jer se u prvoj fazi više pažnje posvećuje dizajniranju programa, a onda se sredstva implementiraju i dodjeljuju", pojasnila je.
Na nama je da dinamiziramo trošenje, dodala je i naglasila kako će se poduzeti sve što je potrebno kako bi se ta sredstva pravovremeno iskoristila.
"U tijeku je revizija aktualne kohezijske politike i tu ćemo sagledati kapacitete po pojedinim sektorima, brzinu trošenja novaca i donijeti odgovarajuće odluke o eventualnoj preraspodjeli sredstava", zaključila je ministrica.
