Poljska je poslije Drugog svjetskog rata brzo došla u interesnu sferu Sovjetskog Saveza (SSSR) i zatim u krug vojnih obaveza članstvom u Varšavskom ugovoru. Predsjednik Rusije Vladimir Putin još je u ljeto 2023. godine optužio Poljsku za teritorijalne pretenzije prema bivšem SSSR-u i upozorio da su „zapadni dijelovi Poljske dar Staljina“. Iz toga proizlazi da Rusija gaji pretenzije prema Poljskoj te nastoji stvoriti razdor između Poljske i Njemačke, odnosno Poljske i Bjelorusije.
Nije stoga čudno što je poljski premijer Donald Tusk nedavno ocijenio: „Nismo još na rubu rata, ali granica je prekoračena i položaj je neusporedivo opasniji nego što je bio prije upada 19 bespilotnih letjelica u naš zračni prostor. Nikada poslije Drugog svjetskog rata nismo bili bliže otvorenom sukobu s velikom Rusijom.“
Poljska je tada reagirala kao članica NATO-a: uz svoje F-16 zrakoplove koristila je i nizozemske F-35 te talijanski izviđački zrakoplov AWACS. To je zapravo bio prvi put od početka rata u Ukrajini da je neka članica NATO-a oborila neprijateljske ciljeve – uništeno je 12 dronova i jedna raketa.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas ocijenila je da se ruska agresija ovim napadom na Poljsku pojačava, što zahtijeva jačanje podrške Ukrajini. Dodala je kako je EU pokazala sposobnost obrane, ali i da mora djelovati još učinkovitije i oštrije jer Rusija namjerno zaoštrava situaciju.
Britanski premijer Keir Starmer nazvao je ruske postupke „izuzetno nepromišljenima“, naglasivši da to pokazuje očito nepoštivanje mira od strane Putina i nastavak bombardiranja nedužnih Ukrajinaca. Slovenski premijer Robert Golob i ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon također su upozorili na neprihvatljivo ponašanje Rusije te istaknuli važnost političkog pritiska.
Vrijedi podsjetiti da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krajem kolovoza posjetila Poljsku, Estoniju, Litvu, Latviju, Finsku, Bugarsku i Rumunjsku – sve države koje ozbiljno strahuju od ruske prijetnje. Zajedno s Tuskom obišla je poljsko-bjelorusku granicu, naglasila solidarnost s Poljskom i najavila veću podršku Ukrajini. Posebno je istaknula da jačanje obrambene spremnosti mora biti usklađeno, ciljano i brzo.
Poljska će u okviru EU mehanizma Safe, vrijednog 10 milijardi eura, biti najveća korisnica sredstava. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da napad na Poljsku predstavlja „opasan presedan za Europu“ i da sve ovisi o usklađenosti saveznika: „Ako reagiramo slabo, ruske rakete i dronovi letjet će još dalje u Europu.“
Najvažnija reakcija bila je aktivacija članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa hitne konzultacije članica kada je ugrožena njihova sigurnost, teritorijalna cjelovitost ili politička nezavisnost. Stalni predstavnik Slovenije pri NATO-u Andrej Benedejčič ocijenio je da je stanje alarmantno jer nema jasnog odgovora iz Moskve te da bi bilo nužno otvoriti dijalog, budući da mehanizmi za jačanje povjerenja u Europi više ne funkcioniraju.
Poljska je zatvorila granicu s Bjelorusijom, a Moskva je na to odgovorila zahtjevom da se granice otvore. U Varšavi ponavljaju da je zatvaranje granice odgovor na zajedničke rusko-bjeloruske vojne vježbe „Zapad 2025“, koje su počele u petak i traju do 16. rujna. Premijer Tusk ih je ocijenio „agresivnima i prijetećima“, pa su vojske Poljske, Litve i Latvije podignute u visoku pripravnost. Slična vježba „Zapad 2021“ bila je uvod u rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Povijest ratovanja poznaje primjere kada su vojne vježbe prerasle u prave ratne akcije.
Na vježbama u Bjelorusiji ovoga puta sudjeluje oko 13.000 ruskih i bjeloruskih vojnika.
Reakcije Zapada
Njemačka i Francuska najavile su dodatnu zaštitu poljskog zračnog prostora. Na zahtjev Poljske sazvana je i izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a. Rusija, s druge strane, tvrdi da nema dokaza da su dronovi bili ruski, navodeći kako je njihov maksimalni domet 700 km. Međutim, poljski vojni stručnjaci utvrdili su da postoje dronovi s dodatnim spremnikom goriva koji znatno povećava domet – upravo takvi ostaci pronađeni su nakon napada 10. rujna.
Zašto bi Rusija napala Poljsku, a da pritom ne premješta značajne snage s ukrajinskog bojišta? Vjerojatno da bi ograničenim akcijama potkopala jedinstvo i odlučnost NATO-a.
U isto vrijeme došlo je i do napada na Primorsk, drugu najveću rusku luku na Baltiku, gdje je pogođen veliki brod i izbio požar. Nije poznato odakle je napad stigao, no istodobno su ukrajinski dronovi napadali područje Moskve. Sve upućuje na akcije ukrajinskih specijalnih diverzantskih postrojbi, što je ranije najavio i sam Zelenski.
