Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je na današnjoj sjednici Vlade 9. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva od rasta cijena, vrijedan 175 milijuna eura. Uz horizontalne mjere, usvojit će se i one za ugrožene kupce energenata. Premijer je poručio da, iako se kreće u postupno otpuštanje mjera zbog stabilizacije cijena energenata na tržištu, računi će i dalje ostati niži nego bez subvencija Vlade. Pojasnio je da je tržišna cijena plina presudna u određivanju cijena električne energije, podsjetivši kako je prije energetske krize prosječna cijena megavatsata bila 20 eura, da bi krajem 2021. došlo do rasta, a svoj vrhunac cijene dosegle 2022., kada je plin poskupio čak 17 puta. Nakon odluka Europskog vijeća o ograničenju cijena plina na burzama došlo je do stabilizacije tržišta i vraćanja cijena na razinu od oko 42,5 eura po megavatsatu.
Deveti paket mjera odnosi se prvenstveno na cjenovno pristupačnu energiju, za što će se izdvojiti 115 milijuna eura. Mjere obuhvaćaju sva kućanstva, kao i javni neprofitni sektor – vrtiće, škole, fakultete, muzeje, bolnice, domove za starije, vjerske zajednice, općine, gradove i županije. Premijer je naglasio da se ulazi u fazu postupnog otpuštanja mjera jer je tržište stabilizirano, a i druge članice EU postupno se vraćaju na tržišne uvjete.
Subvencioniranje električne energije građanima je do sada donosilo prosječnu uštedu od 112 eura godišnje po kućanstvu. Račun koji bi bez mjera iznosio 50 eura bio je 40,65 eura, a nakon 1. studenoga porast će na 43,65 eura, dok će od 1. siječnja, uključujući trošarine, iznositi 45,61 euro – i dalje ispod tržišne cijene. Za poduzetnike, osobito mikro, male i srednje, računi su bili smanjeni oko 35 posto. Poduzetnik koji bi bez subvencija plaćao godišnji račun od 4.215 eura, zahvaljujući mjerama plaća 2.740 eura, a nakon 1. studenoga plaćat će 3.088 eura.
Kada je riječ o plinu, vrijednost mjera je 18 milijuna eura. Račun od 50 eura bez mjera smanjen je na 42 eura, što donosi godišnju uštedu od gotovo 100 eura, a od 1. listopada iznosit će 46 eura. Prosječan mjesečni račun za toplinarstvo od 47 eura, zahvaljujući mjerama, smanjen je za 18,4 posto na 37,75 eura (ušteda 102 eura godišnje), a od 1. listopada iznosit će 41,53 eura – i dalje niže od tržišne cijene.
Za ugrožene kupce energenata predviđene su naknade od ukupno 51 milijun eura. Riječ je o mjesečnoj naknadi od 70 eura, umjesto ranijih 26 eura, a pravo na nju ima 117 tisuća korisnika zajamčene minimalne naknade, inkluzivnog dodatka, nacionalne naknade za starije te nezaposleni branitelji i civilni stradalnici Domovinskog rata. Subvencije se odnose i na pružatelje socijalnih usluga: 70 eura za udomiteljske obitelji, 80 eura za pomoć u kući te 140 do 150 eura za smještaj, organizirano stanovanje i boravak, čime je obuhvaćeno 520 pružatelja usluga i više od 2.330 udomiteljskih obitelji.
Nastavlja se i potpora studentima – za 102 tisuće njih cijena obroka ostaje 0,86 eura, a vrijednost mjere je 8 milijuna eura. Produžuje se i mjera jednokratne naknade od 100 eura za nezaposlene branitelje, vrijedna 1,5 milijuna eura i namijenjena za više od 15 tisuća osoba. U tijeku je i mjera potpore javnom prijevozu, koja vrijedi do kraja ožujka 2026.
Premijer je istaknuo da su mjere predstavljene socijalnim partnerima, ocijenivši paket primjerenim i sveobuhvatnim. Osvrnuo se i na političke rasprave u Saboru, kritizirajući oporbu da forsiranjem tema o ustašizaciji i povijesnom revizionizmu polarizira društvo, umjesto da se bavi temama od životnog značaja, poput cijena energenata.
Iz drugih tema izdvojio je potvrdu kreditnog rejtinga Hrvatske na razini A- od strane agencije Standard & Poor's, što je, naglasio je, rezultat odgovornog upravljanja javnim financijama, reformi i političke stabilnosti. Podsjetio je i na svoju izjavu za CNN o spremnosti Hrvatske da kapacitetima Jadranskog naftovoda opskrbljuje rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, čime se potvrđuje strateška energetska uloga Hrvatske.
Plenković je spomenuo i sudjelovanje na obilježavanju 30. obljetnice oslobođenja Jajca i operacije Maestral, izrazio sućut zbog smrti generala Ante Rose, te izdvojio otvaranje Svjetskog prvenstva u hrvanju u Zagrebu. U kulturi je istaknuo završetak radova na novoj sceni HNK-a u Zagrebu, vrijednoj 40 milijuna eura, koja će biti otvorena 3. studenoga operom Nikola Šubić Zrinski. Na kraju je najavio posjet Japanu, gdje će sudjelovati na Nacionalnom danu Hrvatske na EXPO 25 u Osaki i susresti se s japanskim državnim vrhom i gospodarstvenicima.
PVRH
