Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je danas u Varaždinu predavanje studentima Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu na temu „Globalni izazovi i političko okruženje“.
Predsjednik Milanović predavanje je održao u sklopu predstavljanja projekta „SIMON“ i upotrebe umjetne inteligencije za koju je na početku predavanja rekao: „To je moćno oružje, jer dok objasniš da je riječ o laži, ona je proputovalo svijet. To je invazivno i moćno, puno moćnije od kakvog novinskog članka koji je objavljen na portalu“. „Potencijal za zlouporabu umjetne inteligencije u demokratskom procesu - u kojem bi informirani građani trebali odlučivati i donositi odluke o tome kako žele da izgleda društvo, kako žele da se distribuira novac, kakve odnose sa susjedima žele, kakve vrijednosti u zajednici - velik je i time će se ubuduće manipulirati sve više“, rekao je predsjednik Milanović govoreći o umjetnoj inteligenciji.
„Koji je cilj Hrvatske osim golog opstanka i privlačenja fondova Europske unije koji će postojati još neko vrijeme?“, zapitao se Predsjednik govoreći o položaju Hrvatske u aktualnim globalnim izazovima. „O nekim stvarima neću šutjeti i neću prihvatiti podsjetnik glasnogovornika Europske komisije kao istinu. O tim stvarima se razgovara zato što se direktno tiču naše sudbine i našeg sutra, naše djece i unuka, vas koji studirate i mladi ste. Stvari se mijenjaju i svijet se promijenio strahovito u zadnjih trideset godina. Odnosi velikih sila su se promijenili. Države koje su bile na koljenima prije trideset godina sada to više nisu. Konkurencija je strahovita“, rekao je predsjednik Milanović govoreći o globalnim izazovima i političkom okruženju.
Kao temeljni cilj i uporište državne politike Hrvatske predsjednik Milanović pri tome je istaknuo - nacionalnu otpornost. „Nacionalna otpornost je naprosto snaga da se odupreš svim elementima i vanjskim utjecajima, koji mogu biti vidljivi i nevidljivi, dobri i loši u etičkom i epistemološkom smislu“, istaknuo je.
Ali, nacionalna otpornost ne smije biti reakcija tek nakon krize, nego sustavna pripremljenost na sve izazove, upozorio je Predsjednik i u tom kontekstu kritički istaknuo da se Europska unija često nalazi u stanju trajnog oporavka, umjesto stabilnog razvoja: „Uvijek je neki oporavak, primijetite da nikada ne živimo, što se tiče Komisije, u normalnom vremenu. Oporavljamo se uvijek od nečega. Zadatak državne vlasti je da osigura otpornost države ne samo nakon potresa, nego i prije potresa.“
Predsjednik je studentima približio i svoje viđenje funkcioniranja Europske unije, naglašavajući da članstvo u EU Hrvatskoj donosi određene koristi, ali i zahtijeva realan pogled na njezinu strukturu i odnose snaga. „Kako funkcionira Europska unija? Po čemu je to država? Ja smatram da za nas trenutno ima koristi od članstva. Hrvatska, kao i druge manje države, treba razvijati uravnoteženu robnu razmjenu i štititi vlastite interese u međunarodnim odnosima. Nama bi interes trebao biti da u razmjeni sa državama budemo uravnoteženi kao mala država.“
Govoreći o globalnim ekonomskim odnosima, predsjednik Milanović se osvrnuo i na Sjedinjene Američke Države, čije je gospodarsko djelovanje opisao kao jedinstveno u svijetu: „Mi nemamo egzorbitantnu privilegiju dolara kao SAD, da ga možemo štampati koliko god hoćemo i nikom ništa. Amerika je priča za sebe.“
Predsjednik Republike je kazao kako nacionalna otpornost mora ostati središnji cilj hrvatske državne politike – sposobnost da se država samostalno nosi s krizama, čuva svoje interese u okviru Europske unije i prepoznaje globalne procese bez iluzija, ali s jasnim razumijevanjem vlastite pozicije.
Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, osvrnuo se i na deficit državnog proračuna koji predloženim rebalansom proračuna za 2025. godinu iznosi 2,9% BDP-a. „Deficit konsolidirane države je na ispod tri posto što se smatra dopustivom granicom po kriterijima konvergencije jer je to ušteđeno, suprotno onome što tvrdi vlast, upravo na grbači lokalne samouprave koja se može zaduživati pod vrlo strogim uvjetima koje nadzire politička vlast, ministarstvo financija“, rekao je Predsjednik dodavši da o zaduživanju države preko četiri posto ovisi i o njezinoj veličini. „Male države nisu isto što i velike države. Velike države imaju veći manevarski prostor, a male države su naprosto sklonije poremećajima i neravnotežama na tržištima“, rekao je.
Predsjednik Milanović u predavanju studentima komentirao je i uzroke ratova, moralne dimenzije podrške oružanom konfliktu te geostrateške posljedice približavanja velikih sila. Posebno je istaknuo opasnost od ratne retorike koja plaši populacije i potiče eskalaciju konflikata.
„Politika mnogih zapadnih država u ovom trenutku prema ratu u Ukrajini, po meni, ne može se podvesti pod racionalno ponašanje jer ginu drugi. I to je već pitanje morala da li se smiješ zalagati za neki rat i otpor kada tamo ginu tisuće i tisuće ljudi koji nisu tvoji”, rekao je te naglasio kako je moralni okvir ključan pri odlučivanju o podršci oružanim sukobima i da plašenje populacije ratnim scenarijima predstavlja izniman teret za društvo.
U tom je kontekstu pozvao na oprez u retorici koju političke elite koriste pri suočavanju s opcijama rata. „Cijela se politika Europe vrti oko teze da će Rusija napasti Europu, da idemo u rat. S kojim ljudima? Ne plašimo kompletne populacije ratom, ratom koji bi doveo do samouništenja onoga tko bi ga pokušao”, upozorio je.
Predsjednik je pozvao na dijalog i diplomatske pokušaje uklanjanja eskalacije, referirajući se na hladnoratovske prakse razgovora velikih sila: „Idemo probati razgovarati s drugom stranom, idemo vidjeti koji su njihovi demoni i strahovi. Ne kažem da su to neki dragi ljudi, ali idemo razgovarati kao što su razgovarali Sovjeti i Amerikanci u Hladnom ratu. Pa čak su se i dogovarali o ograničenju.“
U tom je kontekstu govorio i o najavljenom sastanku američkog i ruskog predsjednika u Budimpešti, te o reakcijama Europe: „Imamo najavu sastanka Putina i Trumpa u Budimpešti a Europa - što iz mržnje, što iz jala prema Orbanu - ne želi da se sastanak dogodi, nego da propadne i da se rat koji uništava Ukrajinu nastavi. Kako normalan čovjek može biti protiv tog sastanka? Možda taj sastanak dovede do prekida rata i prekida ubijanja stotina tisuća mladih muškaraca u uniformi. Cijela Europa, sad i Hrvatska, željela je rasturiti taj sastanak kako do njega ne bi došlo”!
Kao jednu od ključnih geostrateških činjenica predsjednik Milanović je istaknuo energetsku samodostatnost koja ima presudan značaj i za sposobnost vođenja rata: „Postoje samo dvije države na svijetu koje u energetskom smislu imaju samodostatnost za vođenje rata, to su Amerika i Rusija, Kina ne. Briljantni stratezi zapada su uspjeli napraviti ono što je neostvarivo – pomiriti Moskvu i Peking. Tako da sada imamo dvije najopasnije države na svijetu koje smo napravili prijateljima, umjesto da budu na distanci. Njih ujedinjuje strah prema nama, oni se u stvari plaše nas, a puno manje razloga se mi imamo plašiti njih.“
Govoreći o hrvatskoj vanjskoj politici predsjednik Milanović osvrnuo se na Daytonski sporazum i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. „Hrvate u Bosni i Hercegovini maltretiraju, to se drugačije ne može nazvati. Naprosto im kradu prava koja su im propisana Daytonskim sporazumom. Što je hrvatska Vlada napravila po tom pitanju? Nešto je, a ja nemam instrumente da to provedem na način na koji to države rade“, rekao je Predsjednik.
„Je li naš cilj da zadržavamo pravo da otvoreno govorimo o stvarima kakve vidimo u svijetu, a da se nužno ne zamjerimo Amerikancima i Nijemcima? Da naprosto ne idemo uvijek niz dlaku i ne ponavljamo one bedastoće koje čujemo iz Berlina i drugih gradova koje su evidentno na štetu te države. Trebamo li to slijediti i pratiti ili napraviti distancu?“, rekao je predsjednik Milanović govoreći o odnosu Hrvatske prema BiH.
„Puno toga ukazuje na potrebu promjene paradigme, promjene ponašanja, promjene prioriteta, skepse u sebičnom nacionalnom političkom interesu, svijet se itekako promijenio i njime više ne upravlja jedna država. Bit će drukčije nego što je bilo do sada“, zaključio je predsjednik Milanović.
Uoči predavanja predsjednika Milanovića studentima su se obratile dekanica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa i voditeljica projekta „SIMON“ izv. prof. dr. sc. Dijana Oreški, koja je i predstavila Projekt. Projekt „SIMON“ provodi se s ciljem razvoja inteligentnog sustava za automatsku selekciju algoritama strojnog učenja u području društvenih znanosti.
Prilikom posjeta Fakultetu organizacije i informatike predsjednik Milanović susreo se i s upravom Fakulteta. Osim dekanice Fakulteta i voditeljice projekta „SIMON“ na sastanku su bili prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić i prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Bolanča te gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj.
