Vlada Republike Hrvatske na 127. sjednici usvojila je Program priuštivog najma kojim se želi potaknuti aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o jednoj od ključnih politika Vlade kojom se dugoročno i stabilno adresira problem stambene politike te podsjetio da je donesen Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine s tri temeljna cilja – priuštivo i održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja. Programom se planira aktivacija oko tisuću praznih i neuređenih stambenih jedinica u državnom vlasništvu, a u prvoj fazi priprema se stavljanje u funkciju tristotinjak stanova. Uz državne nekretnine, u program će biti uključeni i stanovi u vlasništvu fizičkih osoba. Program će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama koja će u ime i za račun vlasnika upravljati stanovima, osigurati najamninu i brinuti o njima tijekom cijelog razdoblja najma. Vlasnicima će se odmah isplaćivati 60 posto ukupne najamnine, a preostalih 40 posto nakon polovice ugovorenog razdoblja, dok će najmoprimci plaćati priuštivu najamninu, a razliku do tržišne cijene pokrivat će država.
Na istoj sjednici Vlada je usvojila i prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu koji predviđa ukupne prihode od 35,7 milijardi eura i rashode od 39,8 milijardi eura. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac pojasnio je da se plan temelji na očekivanom gospodarskom rastu od 2,7 posto te daljnjem padu udjela javnog duga u BDP-u na 56 posto i zadržavanju proračunskog deficita od 2,9 posto, čime se zadovoljavaju mastriški kriteriji. Inflacija bi trebala usporiti na 2,8 posto, a zaposlenost porasti za 1,6 posto. Porezni prihodi čine 54 posto ukupnih prihoda, odnosno 19,1 milijardu eura, pri čemu 68 posto otpada na PDV. Trećina rashoda odlazi na mirovine i socijalne naknade, dok 22 posto otpada na plaće u javnim službama, a osam posto na kapitalne investicije.
Najveći rashodi planirani su za Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s 12,9 milijardi eura, zatim za zdravstvo s 5,1 milijardom te obrazovanje s 4,9 milijardi eura. Samo za mirovinski sustav u 2026. godini planirano je 10,2 milijarde eura, a za plaće zaposlenih u javnim službama 8,8 milijardi eura. Poseban naglasak stavljen je na ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, ukupno vrijedna 1,6 milijardi eura, dok će 757 milijuna eura biti uloženo u opremanje Hrvatske vojske kroz projekte nabave zrakoplova Rafale, borbenih vozila Bradley, sustava HIMARS i tenkova Leopard.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojim se uvode novi modeli pomoći, poput mogućnosti otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu ili darovanja građevnog materijala za popravak stanova u potkrovljima. Povećan je i iznos za dodjelu građevinskog materijala s 25 na 50 posto, a najamnina u državnim stanovima na tim područjima iznosit će 36 euro centi po kvadratnom metru. Zakonske izmjene obuhvaćaju i stambeno zbrinjavanje povratnika, iseljenika i njihovih potomaka, kao i hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini.
Usvojen je i Program potpore malim mljekarama za sufinanciranje nabave opreme za sabiranje mlijeka vrijedan četiri milijuna eura, kojim se želi pomoći malim prerađivačima u modernizaciji opreme i zadržavanju razine domaće proizvodnje. Također je prihvaćen Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za poticanje gospodarskog razvoja lokalnih zajednica vrijedan gotovo devet milijuna eura u razdoblju od tri godine. Vlada je osnovala i prvi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske kao savjetodavno tijelo koje će raditi na jačanju hrvatskog identiteta, poticanju povezanosti zajednica i osnaživanju povratka mladih u domovinu.
Aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica
Usvojen je i Program priuštivog najma, kojem je cilj aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica.
Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja - priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja.
Programom priuštivog stanovanja, istaknuo je, brojne prazne nekretnine lakše će se staviti u funkciju. "Najmodavci će primati odgovarajuću najamninu, i to brže i s manje angažmana oko svoje nekretnine, a mladi će moći ući najam na priuštiv način s obzirom na njihova primanja", poručio je.
Program je predstavljen i kratkim promotivnim filmom, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je u Hrvatskoj oko 600.000 praznih stambenih jedinica, dok istodobno nedostaje njih 236.000.
Programom planiramo aktivaciju praznih i neuređenih stambenih jedinica u vlasništvu države, njih oko 1000, istaknuo je Bačić, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija 300-tinjak takvih stanova. Također, planira se i aktivacija stanova u vlasništvu fizičkih osoba.
Programom se razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i za najmoprimce, sustav bodovanja za uključivanje u Program, popis isprava koje zainteresirane osobe trebaju dostaviti javnopravnom tijelu, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine i dr. Program će provoditi Agencija za pravni pomet i posredovanje nekretninama (APN).
Agencija će, istaknuo je Bačić, u ime i za račun vlasnika stana brinuti o stanu cijelo vrijeme iznajmljivanja, vlasniku stana odmah će biti isplaćeno 60 posto ukupne najamnine za razdoblje najma, a nakon proteka polovice toga razdoblja preostalih 40 posto.
Najmoprimci će, pak, plaćati priuštivu najamninu, a razliku između iznosa priuštive i medijalne najamnine za neku jedinicu lokalne samouprave osigurat će se iz državnog proračuna.
