Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je okvir državnog proračuna za 2026. godinu. Prihodi su planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na 2025. Rashodi proračuna iznose 39,8 milijardi eura. Očekuje se nastavak stabilnog rasta BDP-a od 2,7 posto, što znači da Hrvatska ostaje među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji. Vlada očekuje da će se inflacija spustiti na 2,8 posto, deficit proračuna planiran je na 2,9 posto, a udio javnog duga u BDP-u past će na 56 posto.
Podsjetivši da živimo u vremenu kontinuiranog gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, premijer je kazao da danas Vlada Saboru predlaže Državni proračun za 2026. godinu. Proračun je u skladu s ambicijama Programa Vlade za jačanje hrvatskog gospodarstva, istodobno provodeći načelo solidarnosti u društvu, kazao je premijer dodajući kako je upravo to načelo bilo ključno kroz niz kriznih godina.
S namjerom da štiti standard građana, istaknuo je, novi će proračun biti socijalan, omogućiti isplate povećanih mirovina, plaća, inkluzivnog dodatka te staviti znatan naglasak na demografske mjere.
Proračun će biti i održiv, kazao je, podsjetivši na Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama. Ta održivost podrazumijeva i odgovornost na način da u ovim zahtjevnim globalnim gospodarskim okolnostima deficit drži do tri posto, uz zadržavanje visoke razine kreditnog rejtinga.
Proračun je i razvojan, zato što osigurava sredstva za ulaganje u generatore rasta, u hrvatsko gospodarstvo, infrastrukturu, energetiku i druge sektore koji omogućuju veću konkurentnost i izvoznu orijentiranost gospodarstva te na taj način jačanje otpornosti na krize.
Nastavak rasta gospodarstva, pad inflacije i udjela javnog duga
Ovo je prvi proračun u novom desetogodišnjem razdoblju koje je pred nama, kazao je premijer, govoreći u kontekstu većeg ulaganja u obrambene sposobnosti, s obzirom na ciljeve usvojene na NATO summitu u Haagu o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu iz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035. „Očekujemo nastavak rasta od 2,7 posto u 2026. godini. I dalje ćemo biti među onim gospodarstvima u Europskoj uniji koja najbrže rastu“, poručio je.
Što se tiče inflacije, dodao je, očekuje se stopa od 2,8 posto. Proračunski deficit planiran je na 2,9 posto, a udio javnoga duga u BDP-u past će na 56 posto.
Očekuje se i rast zaposlenosti od 1,6 posto.
Povećanje prihoda uslijed snažnog gospodarskog rasta i visoke zaposlenosti
Prihodi državnog proračuna za iduću godinu planirani su na 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na 2025., rekao je predsjednik Vlade. Povećanje prihoda, naglasio je, rezultat je snažnog gospodarskog rasta i aktivnosti naših poduzeća i visoke zaposlenosti.
To omogućuje ulaganje veća ulaganja u građane i sve razvojne prioritete, bez narušavanja fiskalne stabilnosti.
Najveći dio rashoda najizravnije podupire standard građana
Što se tiče rashoda, oni su planirani na 39,8 milijardi eura. Najveći dio rashoda ide upravo na područja koji najizravnije podupiru standard naših građana, poručio je predsjednik Vlade.
Za mirovine će se osigurati čak 10,2 milijarde eura, što je milijarda više nego u ovoj godini.
U tom je kontekstu podsjetio da će krajem godine po prvi puta biti isplaćen godišnji dodatak na mirovine. Na taj će način sveukupna prosječna mirovina u Hrvatskoj prijeći granicu od 700 eura.
Za plaće zaposlenih izdvojit će se 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 400 milijuna eura. Posebno je važnim istaknuo izdvajanja za demografsku revitalizaciju od čak 804 milijuna eura, i to za naknade za roditeljski dopust i udvostručenje potpore za novorođeno dijete.Za socijalne naknade i naknade za nezaposlene izdvojit će se 1,5 milijardi eura, u koje je uključen i inkluzivni dodatak koji je objedinio četiri dosadašnje naknade za osobe s invaliditetom.
„Želimo da državni proračun bude čvrst oslonac našim građanima i našem gospodarstvu i da pridonese daljnjoj gospodarskoj aktivnosti, izvozu i zaposlenosti“, poručio je.
Pozivamo oporbu da smiri nepotrebne tenzije
Osvrnuo se i na druge aktivnosti i aktualne teme u proteklome tjednu.
Jučer je Aktualnim prijepodnevom započela nova sjednica Hrvatskog sabora, a premijer je ocijenio da su članovi Vlade na pitanja pozicije i opozicije dali sadržajne odgovore na sve ključne teme koje su zanimale zastupnike.
Hrvatskoj su javnosti, dodao je, pojasnili brojne politike Vlade, planove za daljnje aktivnosti kao i dosadašnja postignuća. I ovom je prigodom pozvao oporbu da smanji tenzije, osobito u političkoj retorici, koje su proteklih nekoliko mjeseci pridonijela snažnoj polarizaciji u društvu.
Ova parlamentarna većina i ova Vlada, istaknuo je, trudi se da društvo bude uređeno na stabilan i normalan način te će takvu politiku, koju provodi već desetu godinu mandata, nastaviti s ciljem smanjivanja nerijetko nepotrebnih tenzija i izbjegavanja svih mogućih incidenata kojima smo svjedočili proteklih desetak dana.
U državne vrijednosnice građani uložili ukupno 11,4 milijarde eura
Izdvojio je i novo izdanje trezorskih zapisa, koje je u tijeku.
Dospijeće je za godinu dana, prinos je 2,6 posto, dodao je, a cilj je prikupiti 1,2 milijarde eura.
Izvijestio je da je u prva tri dana upisa zaprimljeno čak 16.615 ponuda s ukupnim iznosom od 610 milijuna eura, a reinvestiranih je skoro 350 milijuna eura.
„To je 16. izdanje državnih vrijednosnica u proteklih nekoliko godina koje je zaista osvježilo dinamiku na tržištu kapitala“, poručio je i dodao da građani trenutno drže 8 posto javnoga duga, pri čemu je više od 340 tisuća ulagatelja, a ukupno je u vrijednosnice uloženo 11,4 milijarde eura.
Do sada je, dodao je, isplaćeno 323 milijuna eura kamata građanima.Istaknuo je da je i svjetska agencija Moody's potvrdila hrvatski kreditni rejting.
Program priuštivog najma
Od ostalih tema sa sjednice Vlade izdvojio je Program priuštivoga najma, kao dio stambene politike, jedne od ključnih politika Vlade, osobito usmjerena na mlade i mlade obitelji. Podsjetio je da je Vlada postavila tri temeljna cilja te politike: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja.
„Na ovaj ćemo način brojne nekretnine koje su u ovom trenutku prazne, bez najmoprimaca, lakše staviti u funkciju, a da će najmodavci primati odgovarajuću najamninu. Mladi će, prije svega, moći u najam ući na priuštiv način“, poručio je.
Na kraju je najavio da će članovi Vlade idućeg tjedna sudjelovati na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
