Premijer Andrej Plenković poručio je na sjednici Vlade kako je Hrvatska spremna reagirati u slučaju rasta cijena energenata zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Istaknuo je da Vlada prati situaciju zajedno s partnerima u Europskoj uniji i NATO-u te naglasio potrebu zaštite civila, očuvanja regionalne stabilnosti i povratka pregovorima. Podsjetio je kako su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli napade na ciljeve u Iranu, nakon čega je Iran odgovorio napadima na Izrael i neke zaljevske države. Dio napada bio je usmjeren i na civilne objekte, što je međunarodna zajednica oštro osudila.
Plenković je upozorio da bi dugotrajan sukob mogao imati ozbiljne humanitarne i sigurnosne posljedice, ali i utjecaj na globalno tržište energenata. Posebno je izdvojio mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena nafte i plina te dodatnih inflatornih pritisaka. „Vlada će znati odgovoriti na mogući rast cijena energenata i spremni smo ograničiti cijene ili uvesti druge mjere za pomoć građanima i gospodarstvu“, poručio je premijer.
Organiziran povratak hrvatskih državljana
Zbog zatvaranja zračnog prostora u dijelu regije više hrvatskih državljana ostalo je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Kuvajtu i Izraelu. Vlada i nadležna ministarstva rade na organizaciji njihovog povratka.Dosad su evakuirani svi hrvatski državljani koji su to željeli iz Irana, Izraela i Jordana, dok je dio građana već napustio Oman. Zrakoplov Croatia Airlinesa s 149 mjesta upućen je u Dubai kako bi vratio građane u Zagreb, a Vlada je spremna organizirati još tri repatrijacijska leta.
Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste
Premijer se osvrnuo i na gospodarske pokazatelje te istaknuo da je hrvatski BDP u posljednjem tromjesečju 2025. porastao za 3,6 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 3,2 posto. Time je Hrvatska zabilježila 20 uzastopnih kvartala gospodarskog rasta i nalazi se među četiri najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji. Rastu su najviše pridonijele investicije, povećane za gotovo sedam posto, kao i kontinuirani rast potrošnje kućanstava i izvoza.
Prosječna mirovina 724 eura
Premijer je također podsjetio da su mirovine od početka godine usklađene za 2,68 posto te da bi prosječna mirovina, nakon isplate zaostataka, trebala iznositi oko 724 eura. Na početku prvog mandata ove Vlade prosječna mirovina iznosila je 357 eura, što znači da je u međuvremenu porasla za 107 posto.
