Prošloga tjedna gospodarski forum u Petrogradu, rodnome mjestu predsjednika Rusije Vladimira Putina, protekao je u znaku i ozračju dima od požara i brojnih napada ukrajinskih borbenih letjelica, od kojih je najrazorniji bio napad u srijedu na središnju bazu ruske ratne mornarice Kronštat, energetske i vojne objekte te druge zgrade u Petrogradu, naftni terminal i veliku vojnu bazu. Sljedećega dana, u četvrtak, uslijedio je ukrajinski napad na okupirani Krim. To je bio trenutak da državni tajnik Rubio istakne u Odboru Senata SAD-a kako „Ukrajina postaje sve učinkovitija u napadima duboko na teritoriju Rusije. Zbog toga trebamo pokušati okončati taj rat, jer rizik postaje sve veći, ali nijedna strana ne popušta, posebice ne ruska strana, a to je potrebno za postizanje mira“, rekao je Rubio.
Sam Putin već je prvu ponudu predsjednika Ukrajine Zelenskog da se njih dvojica izravno sastanu odbio, uz obrazloženje da „to nema smisla sve dok nema dogovora o uvjetima za završetak rata, a to će biti kada postignemo svoje ciljeve“. To su riječi vrhovnoga vođe agresora koji je u veljači 2022. godine započeo agresiju na susjednu Ukrajinu. Na takav Putinov odgovor Zelenski je odmah izrazio svoje stajalište rekavši da je Putin rekao ono što su svi čuli – da je njegov izbor ponovno samo rat. „Naprosto, Putin neće prekinuti rat.“ Zelenski očekuje od SAD-a i saveznika veći pritisak na Rusiju, ali Sjedinjene Države sada su previše zaokupljene ratom protiv Irana. To se vidi i u isporukama oružja i streljiva Ukrajini, jer ga je sve više potrebno u Perzijskom zaljevu.
U takvoj situaciji Ukrajini preostaje da sama pokuša što dublje prodirati napadima na ruski teritorij, jer postaje sve očitije kako je Putin razočaran sadašnjim stanjem u kojem gubi i privremeno osvojeni teritorij. Evo jednog konkretnog podatka: u noći s prošloga petka na subotu ruska zračna obrana oborila je 376 ukrajinskih dronova iznad regija Belgorod, Brjansk, Kaluga, Kursk, Leningrad, Novgorod, Orjol, Pskov, Rostov, Rjazan, Smolensk i Tula, te nad Moskovskom regijom, Krimom, Abhazijom i iznad Azovskog i Crnog mora. Samo nad regijom Leningrad, gdje se nalazi Petrograd s više ključnih luka na Baltiku, oborena su 142 drona, a poznato je da kod tolikoga broja oborenih dronova velik broj njih ipak pogodi svoje ciljeve. Putin je nakon ta dva vala napada na širem području Rusije, a posebno oko Petrograda, zapovjedio pojačavanje protuzračne obrane na Baltiku. Sve više dronova pada u okolici Moskve, koja time postaje sve ugroženija.
Ove nedjelje rano ujutro ukrajinski dronovi pogodili su dva velika naftna skladišta za potrebe ruske vojske na privremeno okupiranom poluotoku Krimu.
U nedjelju predvečer analizu stanja u Ukrajini predstavio je finski predsjednik Alexander Stubb, koji je rekao da je „Ukrajina prvi put od početka ruske invazije u boljem vojnom položaju“. Mjesečni gubici u ljudstvu iznose 35.000 vojnika, dok Rusija mjesečno uspijeva regrutirati oko 27.000 novih vojnika. Do sada je, prema Stubbu, Ukrajina u ratu prošla kroz tri faze: prva godina bila je pitanje preživljavanja, sljedeće tri godine pitanje otpornosti, a sada je pitanje matematike – matematike bojišta.
Evo i njegovih sedam čimbenika koji daju prednost Ukrajini:
- Ukrajinske snage u posljednjih šest mjeseci mjesečno su ubile ili ranile prosječno 35.000 ruskih vojnika.
- Rusija može mjesečno regrutirati oko 27.000 vojnika, što znači da joj stalno nedostaje ljudstva.
- U prosincu 2025. godine odnos gubitaka u ljudstvu bio je tri Rusa na jednoga Ukrajinca, a sada je osam Rusa na jednoga Ukrajinca.
- Čak 95 % gubitaka u ljudstvu posljedica je djelovanja dronova i raketa, a znatno manje izravne borbe čovjeka protiv čovjeka, što govori o tehnološkoj prednosti ukrajinskog oružja.
- Istočna i južna bojišnica pretvorene su u pojas smrti širok između 20 i 40 kilometara, a 95 % onih koji ulaze u to područje gubi život. Rusi ondje šalju i po sedam vojnika odjednom.
- U ožujku je Ukrajina lansirala više raketa i dronova nego što ih je ruska protuzračna obrana mogla oboriti. To je posljedica povećanja proizvodnje dronova na 10 milijuna komada godišnje.
- U travnju ove godine Ukrajina je prvi put od početka rata ponovno zauzela više teritorija nego što ga je izgubila.
Stubb odgovara i na pitanje je li i kada moguće da Rusija osvoji Ukrajinu. Na to odgovara usporedbom s Drugim svjetskim ratom, kada je sovjetskoj vojsci trebalo četiri godine da osvoji Berlin i prijeđe oko 1.600 kilometara prostora koji je prethodno okupirala njemačka vojska. U sadašnjem ratu protiv Ukrajine ruskoj vojsci bile su potrebne četiri godine da napreduje svega oko 60 kilometara.
Finski predsjednik odličan je poznavatelj ruskih i ukrajinskih prilika pa naglašava ono što široj javnosti nije dovoljno poznato: „Većina ruskoga stanovništva protiv je rata u Ukrajini.“ Unatoč brojnim analizama na Zapadu o navodno beznadnom stanju ukrajinske vojske, Stubb iznosi argumente da su ukrajinski napadi dronovima i raketama duboko u ruskom teritoriju, sve do Moskve i Petrograda, uvjerili velik dio ruskoga stanovništva da je ruska vojska nemoćna. Službene informacije, zbog blokade svih drugih izvora, i dalje pokazuju kako Putin očekuje veliku pobjedu i kapitulaciju Ukrajine.
Zanimljivo je pogledati što Stubb u svojoj analizi kaže o dijalogu između Putina i Zelenskog, za koji smatra da je potreban: „Pregovori s Rusijom mogući su, ali ne ako ona nastupa s pozicije jačega. Tu bi mnogo mogle učiniti Sjedinjene Države, ali valja se zapitati služi li američka vanjska politika prema Rusiji i Ukrajini trenutačno interesima Europe.“ Stubb se o tome izravno ne očituje, vjerojatno i zbog svojih vrlo dobrih odnosa sa SAD-om, ali možemo zaključiti da je već samim pitanjem dao naslutiti negativan odgovor. Ili, blaže rečeno, da se SAD zbog rata s Iranom trenutačno ne stigne ozbiljnije baviti Europom.
Putinu je voda došla do grla i on traži pregovore, ali na svoj tvrdi, diktatorski način. Pokušava preko svojega prijatelja, oligarha Romana Abramoviča, poslati poruku. Zelenski mu je, ukratko, poručio, kao i ranije, da od Donbasa nema ništa i da on ostaje dio Ukrajine.
Nastavak se dogodio ove nedjelje poslijepodne u Londonu. Zelenski se sastao s trojicom glavnih aktera europske potpore Ukrajini: premijerom Velike Britanije Starmerom, predsjednikom Francuske Macronom i njemačkim kancelarom Merzom. Bio je to vrlo važan sastanak europskih lidera o odlučnoj podršci Ukrajini i povećanju pritiska na Rusiju kako bi prestala s agresijom. Ujedno je to i važna poruka SAD-u i predsjedniku Trumpu iz koje zrači jedinstvo najvažnijih europskih sila u obrani Ukrajine.
