Sukladno zaključku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, a temeljem brojnih predstavki na nedavno održan mirni prosvjed u Čakovcu, Hrvatski sabor je osnovao posebnu radnu skupinu koja je 9. srpnja godine boravila u Međimurskoj županiji kako bi se uvjerila u stvarno stanje na terenu. Predsjednik Odbora Milorad Pupovac objasnio je kako će temeljem stečenog iskustva i dojmova u Međimurju članovi Odbora donijeti svoje mišljenje te izraditi izvještaj koji će se raspraviti na sljedećoj sjednici, nakon čega će Vladi RH predložiti mjere za unaprjeđenje suživota romske nacionalne manjine s većinskim stanovništvom.
Nakon obilaska romskih naselja u Kuršancu i Pribislavcu u pratnji predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaša Oršuša, održan je zajednički sastanak s predstavnicima svih relevantnih institucija, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima, ravnateljima srednjih škola, predstavnicima PU međimurske, Centra za socijalnu skrb te Zavoda za zapošljavanje.
Zamjenik načelnika PU međimurske Vladimir Faber referirao se na provedeno istraživanje stavova građana Međimurske županije o stanju sigurnosti te istaknuo podatak da se policiji prijavljuje tek 34% kriminaliteta, a prema njegovim riječima, više od 70% počinitelja su pripadnici romske nacionalne manjine. „Predložili smo Vladi Republike Hrvatske osnivanje međuresorske radne skupine koju bi činili predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, čija bi zadaća bila da u svojoj nadležnosti utvrde sve što je potrebno, od postojeće strukture preko broja radnih mjesta i vrsta projekata, do analize propisa i pravilnika te da sinergijski djeluju na rješavanje problema od kojih su ponajveći romska segregirana naselja u kojima djeca žive u nehumanim uvjetima.“ Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec Alenka Bilić istaknula je podatak da je broj primatelja zajamčene minimalne naknada 3.745, od čega je 3.500 stanovnika romskih naselja. Naglasila je kako prema pravilniku zapošljavanja u Centru nedostaje 11 stručnih radnika te da od Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike godinama mole kadrovsko pojačanje. Izlaganje su održale i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport dr.sc. Blaženka Novak te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb dr.sc. Sonja Tošić-Grlač, dok je viša stručna suradnica za nacionalne manjine Maja Odrčić Mikulić prezentirala projekte koje Međimurska županija provodi s ciljem poboljšanja kvalitete života u romskoj zajednici od 2015. godine., koji se u najvećoj mjeri odnose na obrazovni sektor. Marina Kodba iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Čakovec iznijela je službene podatke prema kojima je u evidenciji HZZ-a zabilježeno 530 nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine što je upola manje nego prije tri godine, a kako je navela, Romi zaposlenje najčešće pronalaze u metaloprerađivačkoj industriji.
Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je kako je odnos prema svim nacionalnim manjinama otvoren i tolerantan, no potrebno je kod svih poštivati prava i obaveze. „Nedavno održan mirni prosvjed bio je vapaj za pravednijim sustavom, za funkcioniranjem pravne države i koristim posjet članova radne skupine kako bi, još jednom, uputio konkretne prijedloge za rješavanje svih otvorenih pitanja u suživotu s predstavnicima nacionalnih manjina. Osim povećanja broja policijskih službenika, potrebno je produžiti program predškole s jedne na dvije godine, a romska zajednica mora biti motiviranija za odlazak na tržište rada. Naravno, uvođenjem vaučera uvelike bismo smanjili problem nenamjenskog trošenja javnog novca. Očekujem da se svi ti prijedlozi prihvate u najkraćem mogućem roku“ – zaključio je Posavec.
Saborski zastupnik i gradonačelnik grada Čakovca Stjepan Kovač naglasio je da u brojnim romskim naseljima vlada bezakonje te da su nadležne državne institucije zakazale u mnogočemu. „Kao čelnik jedinice lokalne samouprave mogu reći da maksimalno ulažemo u rješavanje ove problematike, no došli smo do situacije gdje ne možemo napredovati bez pomoći države. Mnoga romska naselja ilegalno su izgrađena i stoga tamo ne možemo asfaltirati ceste i graditi komunalnu infrastrukturu. Kako bismo mogli ostvarivati daljnje preduvjete razvoja, potrebna nam je pomoć Vlade RH oko izvršenja legalizacije takvih naselja.“
Član Odbora, saborski zastupnik Veljko Kajtazi izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da unatoč tome što postoji nekoliko strateških dokumenata Vlade RH koji uključuju Rome, brojne jedinice lokalne samouprave nisu donijele Akcijski plan, što znači da nemaju ni osigurana sredstva u proračunu.
