Danas objavljeni podaci Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti pokazuju da Hrvatska mora značajno ubrzati provedbu reformi neophodnih za značajniji rast digitalne ekonomije i konkurentnost gospodarstva. Naime, ovogodišnja ljestvica je pokazala da počinjemo zaostajati za zemljama u okruženju, što se vidi i po tome da smo prema analiziranim podacima najlošije ocijenjena članica EU.
Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.
„Treba primijetiti da je za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla. S obzirom da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu polugu povećanja konkurentnosti za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti još više napora i sada je pravi trenutak za to.“, izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge i dodao: „Kao primjer navodim nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio frekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu koje su ovom izvješću naglašene kao jaka točka. S druge strane kao slaba točka je ocijenjen je razvoj i primjena tehnologije, a što bi se moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja. U posljednjih par godina se zalažemo za ovu promjenu i trenutak otvaranja novog EU financijskog razdoblja je najbolji trenutak za to.“
Pad na ljestvici u dijelu talenata još nam je jednom pokazao da Hrvatska ima potrebu za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima, kakvih sve manje izlazi iz našeg obrazovnog sustava, što se osjeti i na upisima na hrvatske ustanove visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. HUP se i u okviru Zakona o strancima stoga zalagao za lakše ishođenje studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strane studente.
“Moramo biti iznimno oprezni kod tumačenja i izvlačenja zaključaka iz ovog istraživanja jer je riječ o značajno drugačijoj metodologiji u odnosu na DESI indeks koji obrađuje slično područje pa bi se moglo krivo protumačiti da u Hrvatskoj nema kvalitetnih digitalnih talenata ili pak da nam je cijeli obrazovni sustav odličan. Štoviše, unutar EU smo u samom vrhu po broju diplomanata iz ICT područja, a mladi su nam prvi po pitanju digitalnih vještina. S druge strane, čak i dobre brojke o ulaganju u javno obrazovanje i izvrstan omjer studenata i nastavnika samo nam govore da zapravo neučinkovito upravljamo sa sustavom u kojem svake godine ostane nepopunjeno 13.000 mjesta na fakultetima.“, komentirao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT te dodao: „No, ova metodologija je samo pojačala naša nastojanja i promjene za koje se HUP ICT aktivno zalaže i na kojima radi u proteklih par mjeseci kroz izmjene Zakona o strancima. Moramo omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. Drago mi je da za to imamo podršku Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva rada i mirovinskog sustava.“
Daleko najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a ova kriza nam je pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim situacijama i modelima rada. HUP ICT kontinuirano upozorava na nužnost digitalne transformacije javne uprave i posebno privatnog sektora, a što bi se moglo realizirati i kroz skorašnje razgovore s Ministarstvom gospodarstva na kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti. Kroz dosadašnje projekte podizanja konkurentnosti uloženo je tek nešto manje od 500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, a otvaranjem značajnijih sredstava koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, vrlo brzo bi porasli indikatori u području „spremnosti za budućnost“ te značajno podigli Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti.
