ICT industrija se razvija jako brzo i pritom kreira proizvode koji do prije par godina nisu ni postojali, a kamoli bili regulirani zakonom. Nova europska i hrvatska regulativa hvata se u koštac upravo s tim izazovima, a što sve donosi pojašnjeno je na radionici HGK o oblicima pravne zaštite intelektualnih tvorevina u ICT industriji, s naglaskom na novo autorskopravno uređenje.
„Riječ je o vrlo zanimljivoj tematici koja će se urediti novim Zakonom o zaštiti autorskih prava i srodnih prava koji je u postupku donošenja, a koja će se danas obraditi kroz radionicu koju HGK organizira u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Cilj nam je pravovremeno informirati naše članice, približiti im novosti koje donosi nova regulativa kako bi im pomogli da što lakše prilagode svoje poslovanje i tako izbjegnu eventualne prekršaje i kazne“, istaknuo je savjetnik predsjednika i voditelj Službe za informacijsku sigurnost i obrazovanje HGK doc.dr.sc. Petar Mišević.
Radionicu je vodila izv.prof.dr.sc. Romana Matanovac Vučković, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji ovih dana ide na prvo čitanje u Sabor. Poručila je kako se u prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na bolji i sustavniji način implementiraju odredbe dvije stare direktive EU, jedna je o računalnim programima, a druga o bazama podataka.
„Računalni programi štite se kao autorska djela, a baze podataka imaju mogućnosti dvostruke zaštite – i kao autorska djela i kao predmeti srodnih prava (tzv. sui generis zaštita). Posebno se uređuju i pitanja rudarenja teksta i podataka, što je osobito aktualno u današnjem svijetu gdje podaci imaju važno mjesto u digitalnoj ekonomiji“, pojasnila je Matanovac Vučković.
Promijenjene su i odredbe o stvaranju autorskih djela u radnom odnosu, pa sada prava pripadaju poslodavcu, ako drugačije nije ugovoreno u ugovoru o radu. I videoigre se novim Zakonom također uređuju kao autorska djela multimedijalne naravi, a regulirana je i još jedna aktualna i vrlo zanimljiva – umjetna inteligencija.
„Na svjetskoj razini intenzivno se raspravlja o modelima moguće pravne zaštite umjetne inteligencije. Za sada joj se nije pronašlo mjesto u okviru tradicionalnih oblika zaštite autorskim pravom jer to nisu tvorevine ljudskog duha, ali je Europska patentna organizacija najdalje otišla u mogućnostima zaštite izuma koji su stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije patentima, u čijem ispitivanju sudjeluju cijeli timovi. Izgleda da bi za sada patentni sustav najbolje odgovarao zaštiti tvorevina nastalih uz pomoć umjetne inteligencije, no nije isključeno da bi se u budućnosti smislio i neki poseban oblik pravne zaštite za te tvorevine. O tome će se vrlo vjerojatno i na europskom i na međunarodnom nivou donijeti nekakva direktiva, odnosno konvencija. Ipak, za sada se još razmatraju moguće pretpostavke i funkcioniranje mogućeg novog sustava, još nema konkretnog teksta nekakvog propisa“, elaborirala je Matanovac Vučković.
Iz prezentacije izv.prof.dr.sc. Romane Matanovac Vučković
Preko stotinu sudionika radionice iz 80-tak IT tvrtki te odvjetničkih društava, mogli su vidjeti kako neki od spomenutih pravnih mehanizama funkcioniraju u praksi, a dobili su i odgovore na konkretna pitanja koja ih muče.
