Danas 5. ožujka se obilježava 23. Svjetski dan energetske učinkovitosti kojim se na globalnoj razini promovira trend tranzicije na niskougljično gospodarstvo. S godinama kriteriji za uštedu energije postaju sve stroži, a samim time i sve zahtjevniji za tvrtke. Europska unija planira biti u potpunosti klimatski neutralna do 2050. godine, što i Hrvatskoj nameće određene obveze.
„Pred nama je novo razdoblje 2021.-2030. u kojem je potrebno ostvarivati nove godišnje uštede energije koje odgovaraju iznosu od 0,8 posto prosjeka krajnje potrošnje energije iz posljednje tri godine koje prethode 1. siječnju 2019. Na temelju takve projekcije svaka država članica dužna je izraditi svoj nacionalni hodogram ušteda energije koje daju kumulativne uštede energije u planiranom iznosu do 2030.“, pojasnila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, uz napomenu da je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti prije mjesec dana upućen u pripremu kako bi se domaća regulativa uskladila s europskom direktivom koja za cilj ima najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije do 2030.
Prijedlogom Zakona daje se prioritet poboljšanju energetskoj učinkovitosti, što znači da će se sve gospodarske aktivnosti i budući projekti promatrati kroz tu prizmu. Kako bi domaćim poduzetnicima u što većoj mjeri olakšala zadovoljenje novih uvjeta, HGK je koncem prošle godine osnovala Grupaciju za energetsku učinkovitost.
Voditelj te Grupacije i voditelj operativne proizvodnje u Ini, Damir Miletić, ističe kako je riječ o temi koja je iznimno važna za gospodarski sektor. „Nužno je novim zakonodavnim okvirom ukloniti prepreke na tržištu energije. Nameću nam se mnoga pitanja, posebice o načinu na koji će se vršiti prijenos, obračun i trgovanje uštedama“, kazao je Miletić, dodavši kako su upravo zbog tih nejasnoća članice Grupacije aktivno pristupile pripremi prijedloga za izmjene odnosno dopune Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.
Miroslav Kovačec, zamjenik voditelja Grupacije za energetsku učinkovitost iz HEP ESCO-a, naglašava da je u prvom kumulativnom razdoblju regulatorno okruženje bilo iznimno nestabilno i podložno promjenama, što je negativno utjecalo na planiranje i poslovanje tvrtki. „Nije uređen proces trgovanja energetskim uštedama i pravovremena verifikacija ušteda. Mjere unesene u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda se verificiraju nakon predaje Izvješća od strane stranke obveznice nadležnom ministarstvu, a ne tijekom unosa u isti. Potrebno je omogućiti raniju verifikaciju ušteda kako bi stranka obveznica znala koje mjere su prihvatljive i koje će doprinijeti ostvarenju ispunjavanja obveza. Također, ukoliko bi se provodila ranija verifikacija ušteda od strane ministarstva omogućilo bi se trgovanje verificiranim uštedama“, zaključio je Kovačec.
Inače, prije mjesec dana Sabor je prihvatio prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti. Konačni prijedlog Zakona bi trebao biti na Vladi polovicom ožujka kada bi se donijela odluka i uputio Saboru Konačni prijedlog Zakona u drugo čitanje i donošenje. Zakon je potrebno donijeti do kraja lipnja 2021. kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s EU regulativom te kako bi Hrvatska doprinijela ostvarenju zajedničkih EU ciljeva koji se odnose na energetsku učinkovitost i klimu za 2030. godinu. Pritom će se dodatno ojačati napori za smanjenje ovisnosti o uvozu energije, smanjenje emisija, poticanje otvaranja radnih mjesta i daljnjeg rasta istih, jačanje prava potrošača i ublažavanje energetskog siromaštva. Ovim Zakonom će se doprinijeti ostvarenju EU cilja povećanja energetske učinkovitosti za 32,5% do 2030., ukloniti prepreke na tržištu energije koji smanjuju učinkovitost opskrbe i korištenja energije te postaviti vlastite nacionalne doprinose za razdoblje 2021.-2030.
