„Dekarbonizacija energetskog sektora, ulaganje u nove i inovativne tehnologije, 14 posto udjela OIE u sektoru prometa do 2030., postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine – to su samo neki od ciljeva koje trebamo ostvariti u području energetike, prometa, klime, industrije i zaštite okoliša. Važnu ulogu u toj zelenoj transformaciji imat će i bioplin, a kako bi iskoristili njegov puni potencijal nužna je međusektorska suradnja. Ideja o tome je već nekoliko godina prisutna no tek nakon nedavno održanog okruglog stola u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge proizvođača bioplina, krenulo se u konkretnijem smjeru“, istaknula je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac povodom osnivanja Radne skupine za bioplin kojom će i osobno predsjedavati u 2021. godini.
Odmah po osnivanju održan je i inicijalni sastanak Radne skupine kojem je glavni cilj bio utvrditi prioritetne aktivnosti kojima će se iskoristiti svi benefiti koje bioplin nudi, a koje su do sada bile fokusirane samo na proizvodnju električne energije.
„Rast i razvoj poljoprivrede za sobom nosi određene posljedice u vidu povećanja CO2. Dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina otvorit će se prilika uključivanja stočara i poljoprivrednih proizvođača u programe smanjenja CO2, što će im podići konkurentnost. Osim toga, bioplin može odigrati veliku ulogu i u dekarbonizaciji sektora prometa. Smanjenje CO2, proizvodnja biometana, zelena radna mjesta, čist zrak i voda, uravnoteženje energetske mreže, diverzifikacija poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja organskog gnojiva i obnova kapaciteta – sve su to potencijali koje bioplin nudi, a koji nisu u potpunosti iskorišteni“, naglasio je Zoran Alavanja, voditelj Grupacije za bioplin koja djeluje u sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK.
Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB), kazao je kako je bioplin vrlo specifična i kompleksna tema koja zadire u mnoge resore kao što su energetika, poljoprivreda, sektor gospodarenja otpadom, klima i dr. „Jedan od ciljeva Radne skupine svakako je i usklađivanje, odnosno međusobno povezivanje resora kako bi se objedinile koordinacije. Za početak trebamo odrediti prioritete i način funkcioniranja, a najveći problem trenutno je cijena bioplina“, smatra Cenger.
Radna skupina će raditi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira za bioplin, utvrdit će potencijal i benefite koje bioplin nudi za pojedini resor, te na temelju toga davati preporuke Vladi RH vezano uz donošenje strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva,. U radu Skupine sudjelovat će predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva i klime, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i HUPB-a.
