Ali znanstveni proboj također pokreće ozbiljna etička i pravna pitanja, budući da embriji uzgojeni u laboratoriju nisu obuhvaćeni trenutnim zakonodavstvom u Ujedinjenom Kraljevstvu i većini drugih zemalja. Strukture nemaju kucajuće srce ili začetke mozga, već umjesto toga uključuju stanice koje normalno tvore posteljicu, žumanjčanu vrećicu i sam embrij, izvještava The Guardian.

"Možemo stvoriti modele slične ljudskim embrijima reprogramiranjem (embrionalnih matičnih) stanica", rekla je profesorica Magdalena Zernicka-Goetz sa Sveučilišta u Cambridgeu i Kalifornijskog instituta za tehnologiju u govoru na godišnjem sastanku Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica. u Bostonu.

Prema Guardianu, nema kratkoročnih izgleda za kliničku upotrebu sintetskih embrija jer bi bilo protuzakonito usađivati ​​ih u maternicu pacijentice, a još nije jasno imaju li te strukture potencijal nastaviti sazrijevati nakon najranijeg vremena faze razvoja. Ali sintetski embriji mogli bi pomoći znanstvenicima da razumiju razdoblje razvoja "crne kutije", koje se tako naziva jer znanstvenici mogu uzgajati embrije u laboratoriju samo do zakonskog ograničenja od 14 dana.

“Ideja je da ako stvarno modelirate normalan ljudski embrionalni razvoj s matičnim stanicama, možete dobiti ogromnu količinu informacija o početku razvoja, što može poći po zlu, a da ne morate koristiti rane embrije za istraživanje”, objasnio je voditelj Odjel za biologiju matičnih stanica i genetiku razvoja na Institutu Francis Crick u Londonu.

Znanost je prestigla zakonodavstvo

The Guardian navodi da razvoj pokazuje koliko je brzo znanost pretekla zakonodavstvo u ovom području, a znanstvenici u Velikoj Britaniji i drugdje već se pripremaju sastaviti dobrovoljne smjernice za reguliranje rada na sintetičkim embrijima. "Ako je cijela svrha učiniti ove modele vrlo sličnima normalnim embrijima, onda bi ih na neki način trebalo tretirati na isti način", rekao je Lovell-Badge. "Trenutno ih nema u zakonu. Ljudi su zabrinuti zbog toga", dodao je.

Istodobno, postoji i važno neodgovoreno pitanje mogu li te strukture teoretski prerasti u živo biće. Naime, objavljeno je da su sintetski embriji uzgojeni iz mišjih stanica bili gotovo identični prirodnim embrijima, ali kada su implantirani u maternicu ženki miša, nisu se razvili u žive životinje. U travnju su istraživači u Kini stvorili sintetičke embrije od majmunskih stanica i usadili ih u maternice odraslih majmuna, od kojih su neki pokazivali rane znakove trudnoće, ali se nijedan nije razvio duže od nekoliko dana. Znanstvenici kažu da nije jasno je li prepreka naprednijem razvoju čisto tehnička ili ima temeljniji biološki uzrok, zaključuje The Guardian.