„Uz industriju, cestovni promet je najveći uzročnik kiselih kiša. Osim utjecaja na kvalitetu života i smanjenje zelenih površina, zbog zagađenja dolazi i do oštećenja pročelja zgrada, posebice kulturne baštine. Dostupna tehnička unapređenja za vozila mogu samo djelomično smanjiti zagađenje zraka. U tom smislu primjena alternativnih plinovitih goriva može dati puno veći ekološki i društveni doprinos. Tako je primjerice Beč uvođenjem više od 500 autobusa na autoplin smanjio emisije lebdećih čestica na godišnjoj razini za 1.800 tona, a u 20 godina za više od 50.000 tona te na taj način dao značajan doprinos očuvanju gradske jezgre i kulturne baštine," rekao je potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Josip Kelemen, u povodu konferencije Alternativna goriva i kulturna baština, koja je održana danas u Novoj Gradišci u organizaciji HGK.
„Hrvatska se, kao malo koja zemlja EU, može pohvaliti da ima svoje 100% domaće, hrvatsko alternativno gorivo i to u suvišku, koje se na žalost izvozi i nedovoljno koristi, a može biti jako dobro tranzicijsko gorivo prema nisko-ugljičnom prometu. Prelaskom na alternativna goriva smanjio bi se i utjecaj fosilnih goriva na okoliš, a posredno i na kulturnu baštinu. Potrebno je i smanjiti promet gradskim središtima i osvijestiti dobrobiti korištenja javnog prijevoza,“ rekao je predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko.
„Događanjima poput ovoga želimo proširiti spoznaju o održivom gospodarenju kulturnom baštinom, posebice u slučaju zaštićenih zgrada i starih gradskih jezgri. Pri tome poboljšanje pristupa obnovi ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja, već educiranje ljudi s ciljem promjene ustaljenih navika u prometu. Samo tako možemo očuvati izdanja kulturne baštine čija je vrijednosti i povijesna i gospodarska s obzirom na njihov značaj u turizmu,“ rekla je Željka Perković iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
U predavanju na temu utjecaja atmosferskog onečišćenja na okoliš, kulturnu baštinu i izgrađenu okolinu Sonja Vidić, stručnjakinja za kvalitetu zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda, naglasila je da taloženje onečišćenja u istočnom dijelu kontinentalne Hrvatskoj predstavlja veći problem u usporedbi s ostalim dijelovima zemlje, čemu značajno pridonosi blizina velikih emisijskih izvora iz susjednih zemalja, ali i veliki pritisak prometa. „Potrebno je i dalje pratiti trendove onečišćenja jer podaci pokazuju da je u posljednjih pet godina koncentracija onečišćujućih tvari bez promjene. Takvo stanje u velikoj mjeri doprinosi koroziji materijala u zgradarstvu i općenito, djeluje na ubrzano propadanje fasada i kulturnih dobara te zahtijeva pripremu materijala i primjenu odgovarajuće zaštite pri planiranju i provedbi građenja,“ napomenula je Vidić.
