Bolja suradnja između gospodarstva, znanstvene zajednice i tijela državne uprave najbolji je put prema inovativnim rješenjima koja će razvijati naše plavo gospodarstvo, poručeno je s foruma Blue-Green Hub, „Istraživanje i razvoj u Plavom sektoru 1. dio: Izazovi i perspektive u brodogradnji i plovnom prijevozu“.
Jedan od ključnih sektora za razvoj plave ekonomije je brodarstvo, a njegova budućnost donosi izazove poput digitalizacije transportnog lanca, razvoja autonomnih brodova, primjene novih tehnologija i prelaska na alternativna goriva.
„Cilj nam je okupiti predstavnike znanosti, gospodarstva i državne uprave da zajedno krenemo putem budućnosti, a budućnost su autonomni brodovi i zelena tehnologija. Želimo dati naglasak i na razvoj unutrašnje plovidbe jer imamo puno plovnih puteva po našim rijekama koji nude veliki potencijal“, istaknuo je Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje HGK, naglasivši kako Udruženje okuplja veliki broj gospodarskih subjekata koji imaju ogroman izvozni potencijal te da je na njihovu inicijativu pokrenuto Nacionalno vijeće plavog sektora koje ima za cilj povećanje konkurentnosti i ulaganja u taj sektor.
Na važnost brodarstva za hrvatsku ekonomiju u smislu doprinosa BDP-u i stvaranju radnih mjesta osvrnuo se Anđelko Petrinić, pomoćnik ministra za Upravu pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. „Činjenica je da brodarstvo generira 1,2 milijardi kuna prihoda i zapošljava preko 4.000 ljudi. Sigurno je da će daljnji razvoj tog sektora kao vitalnog dijela plavog gospodarstva ići u smjeru strože zaštite okoliša te upotrebe novih tehnologija i alternativnih goriva“, kazao je Petrinić, dodavši kako je nužno osigurati kvalitetne izvore financiranja kako bi bili konkurentni i opstali.
Zvonimir Novak, pomoćnik ministra u Upravi za industriju, inovacije i investicije Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, izjavio je da veliku pažnju posvećuju istraživanju i razvoju (R&D) jer trenutno samo 0,85 posto našeg BDP-a ide na ulaganja u taj segment. „Prosjek Europe je oko 2,5 posto, a u nekim zemljama i 3,5 posto. Mi kratkoročno želimo taj postotak dići na razinu od 1,4 posto jer jedino tako možemo ostati konkurentni na svjetskom tržištu. Cilj nam je suradnja svih dionika kako bi R&D projekti doživjeli svoju komercijalizaciju, a ne ostali u nečijoj ladici“, rekao je Novak i naveo Norvešku kao primjer u koji se trebamo ugledati.
O važnosti i mogućnostima razvoja plavoga sektora u mediteranskim zemljama izlagao je Thanh-Tâm Le, direktor za Mediteran na Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). „Klimatske promjene imat će ogroman utjecaj na gospodarstvo pa je vrlo važno da razvijamo inovativne tehnologije kako bi se nosili s tim izazovima. Fokusirani smo na financiranje inovativnih projekata koji se mogu uklopiti u širi sistem i tako donijeti puno brže i značajnije zaokrete prema zelenim tehnologijama. Kvalitetna suradnja javnog i privatnog sektora bit će ključna u donošenju promjena“, poručio je Thanh-Tâm Le.
Christian Grotnes Halvorsen, prvi tajnik Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, naglasio je da su obje zemlje obalne i stoga ovisne o morskim resursima i turizmu. „Zbog toga imamo odgovornost štititi okoliš. Mi smo vaši partneri u razvoju plavog i zelenog gospodarstva, a iako imamo brojne projekte koje već provodimo, moram istaknuti da smo tek na početku puta. Želim naglasiti ulogu Vlade koja primorava ostale dionike da poštuju i zadovoljavaju visoke ekološke standarde. Takvi pomaci donose investicije, porezne prihode i nova radna mjesta“, zaključio je Halvorsen.
