Štovanje i pobožnost »Praškoga Maloga Isusa« usko je povezana uz Karmel sv. Terezije Avilske. Kronike su pune zapisa o lijepim pojedinostima štovanja koje je Velika Terezija iskazivala ljupkom liku Maloga Isusa. Karmelski je red uglavnom posvuda pronosio slavu Maloga Isusa i Karmelske Gospe. Kako je taj kip došao u Prag? Car Ferdinand II. dao je izgraditi nekoliko karmelićanskih samostana. 1628. nastala je velika bijeda i
siromaštvo i kneginja Poliksena Perustein von Lobkowitz poklonila je redovnicima kip Djeteta Isusa. Dobila ga je kao vjenčani dar od svoje majke, grofice Marije Manriquez de Lara, rođ. Pignatelli. Predala im ga je riječima: »Oci moji, predajem vam ovo što mi je najdraže. Štujte ovaj kip i ništa vam neće nedostajati!« Redovnici su poslušali i u svakoj su se bijedi utjecali Malom Isusu. Riječi su bile proročanske i na samostan se spustio svaki blagoslov. Imali su i brojna zvanja. Kipić, načinjen od voska, postavili su u crkvu. Visok je samo 48 cm. Isus je desnu ruku podigao na blagoslov, a u lijevoj drži zemaljsku kuglu. Lice mu je puno miline i dostojanstva. Okrunjen je zlatnom krunom s draguljima, a ima mnogo umjetnički izvezenih haljinica s kraljevskim plaštem. Štovanje Praškog Isusa u uršulinskom samostanu u Varaždinu .Kad su uršulinke 1703. g. došle iz Bratislave u Varaždin, sa sobom su ponijele vrlo lijepi kipić čudotvornog Praškog Malog Isusa. U početku štovanje je bilo pridržano samo za sestre, a kasnije su kipić stavile u crkvu i za pobožnost vjernicima. Postoje zapisi o čudesnim uslišanjima, o čemu svjedoče zavjetni darovi. Do 1761. bilo je već 120 vrijednih zavjetnih darova, prema tome barem toliko i uslišanja!
U Varaždinu se mnogo puta strahovalo od kuge. Poznato je da je to zlo haralo 1709. te 1712. g. kada se kuga proširila na Ugarsku i Hrvatsku. Hrvatski je sabor u Zagrebu donio mjere opreza i zabrane ulaska u grad, a Varaždinci su se zavjetovali da će podići zavjetnu kapelu sv. Roka na južnom ulazu u grad, što i učiniše 1715. g. Vrlo je vjerojatno da su se i uršulinke zavjetovale
Malom Praškom Isusu te 1712. godine da ako djeca u konviktu (internatu) budu pošteđena kuge, svakog 25. u mjesecu obavljati će procesiju s čudotvornim kipom po školskim hodnicima i moliti krunicu Djeteta Isusa. Djeca su doista bila pošteđena kuge, i taj se zavjet održao sve do 1945. godine, kada je škola ukinuta i zgrada oduzeta od komunističke vlasti. Iako škole više nisu postojale, sestre su zavjet zadržale, te sve do danas svakog 25. u mjesecu imaju zajedno s novakinjama procesiju s Malim Isusom moleći njegovu krunicu. Prilažemo je.
Krunica Malom Isusu
(12 Zdravomarije na čast 12 godina Isusova djetinjstva)
Vjerujem u Boga Oca...
Oče naš... i zatim zaziv: Riječ je tijelom postala *
i prebivala među nama.
Slijede 4 Zdravomarije sa sljedećim otajstvima:
1. Koga si, prečista Djevice, po Duhu Svetom začela.
2. Koga si, prečista Djevice, Elizabeti u pohode nosila.
3. Koga si, prečista Djevice, u betlehemskoj štalici rodila.
4. Komu su se anđeli i pastiri klanjali.
Slava Ocu…
Oče naš... i zatim zaziv: Riječ je tijelom postala
*i prebivala među nama.
Slijede 4 Zdravomarije sa sljedećim otajstvima:
1. Koga su uz obred slavnim imenom Isus nazvali.
2. Komu su se kraljevi na krilu tvome, Djevice Majko, klanjali.
3. Koga si, prečista Djevice, u hramu prikazala.
4. S kojim si, prečista Djevice, u Egipat bježala.
Slava Ocu…
Oče naš... i zatim zaziv: Riječ je tijelom postala
*i prebivala među nama.
Slijede 4 Zdravomarije sa sljedećim otajstvima:
1. S kojim si se, prečista Djevice, iz Egipta u Nazaret povratila.
2. Koji je tebi i sv. Josipu poslušan bio.
3. Koji je s tobom i sa sv. Josipom u Jeruzalem išao.
4. Koga si, prečista Djevice u hramu među učiteljima našla.
Slava Ocu…
O Isuse, božansko Djetešce, budi milostiv nama i cijelom
svijetu!
Molitva na Božić
O čudesno srce Djeteta Isusa, koje si u tišini ove noći zakucalo od žarke ljubavi prema svojem
nebeskom Ocu i svim ljudima što si ih otkupio, daj nam milost da budemo dionici spasonosnih
učinaka tvoje ljubavi za vrijeme i za vječnost.
O ljubazno srce Djeteta Isusa, u kojeg su se zaljubili anđeli i ljudi koji dođoše da ti se poklone u
betlehemskoj štali, daj da te i mi sve više spoznajemo, da te ljubimo i uvijek ti kroz čitav svoj
život sve vjernije služimo.
O presveto Djetešce Isuse, koji si primio klanjanja vrijedno ime Isus, u nebu slavno, na zemlji
spasonosno, a u paklu strašno, daj nam svoju milost i vodi naše duše kad god zazovemo to
sveto ime uz draga imena Marije i Josipa.
Pomolimo se. Dopusti, molimo te, svemogući Bože, da nas oslobodi novo tjelesno rođenje
tvoga Sina, nas koje pritišće staro sužanjstvo pod jarmom grijeha. Po Kristu. Amen.
„Rođen sam gol“, kaže Bog, „da se ti možeš odreći samog sebe.
Rođen sam kao siromah, da ti u meni pronađeš svoje bogatstvo.
Rođen sam se kao malen, da ti ne želiš vladati drugima.
Rođen sam u špilji, da svaki čovjek dobre volje ima pristup k meni.
Rođen sam bez oružja, da ti imaš povjerenje u moju dobrotu.
Rođen sam iz ljubavi, da ti nikada ne sumnjaš u moju ljubav.
Rođen sam noću, da povjeruješ kako mogu prosvijetliti svaku stvarnost.
Rođen sam kao čovjek, da bi ti postao dijete Božje.
Rođen sam u jednostavnosti, da bi ti prestao biti kompliciran.
Rođen sam zbog tebe, da svi možemo poći u kuću Očevu“.
(prema Lambertu Nobenu).
s. Klaudija Đuran
