U Sloveniji, zemlji u kojoj živi gotovo pedeset tisuća Hrvata, tek ih oko tri tisuće aktivno sudjeluje u radu trinaest hrvatskih društava. Unatoč brojčanoj skromnosti, ta društva čuvaju bogatu kulturnu baštinu i snažno djeluju u očuvanju hrvatskog identiteta. Prošle subote u Ljubljani održana je jedna od najvažnijih manifestacija hrvatske zajednice u toj zemlji – Sabor hrvatske kulture. Taj dan Sabora Hrvata slavi se svake godine u drugome mjestu, čime se još više širi hrvatska pjesma, ples i spletovi kola kroz nastupe više generacija u izvornim narodnim nošnjama svoga kraja. Na prigodnoj izložbi zamijetili smo i dio njihova likovnoga stvaralaštva i izvorne hrvatske rukotvorine.
Ovu središnju kulturnu manifestaciju Hrvata u Sloveniji organizira Savez hrvatskih društava u Sloveniji, krovna kulturna organizacija Hrvata u toj zemlji, osnovana u Ljubljani prije 29 godina. Od 2012. godine, kada je prvi Sabor hrvatske kulture u Republici Sloveniji održan u Lendavi, svaka nova godina donosi nešto novo – kao dokaz postojanja Hrvata izvan domovine i njihova kulturnog stvaranja, koje obogaćuje kulturu svih Hrvata, kao i krajeva u kojima Hrvati žive diljem svijeta.
Sabor Hrvata u Sloveniji samo je jedna od manifestacija koje su povezane s nekim značajnijim događajima u domovini Hrvatskoj ili u Sloveniji. U svim tim manifestacijama sudjeluju i naši prijatelji iz slovenskoga naroda te pripadnici drugih naroda koji žive s nama, čime se potiču veći kulturni dosezi – jer nas kultura, zasad jedina, podržava u očuvanju našeg hrvatskog identiteta i vječne pripadnosti matičnoj domovini, Hrvatskoj.
Hrvati u Sloveniji žive već više stoljeća, u većem broju tek od druge polovice prošloga stoljeća. Od samih početaka duhovno i tradicionalno ih povezuje Rimokatolička i Grkokatolička Crkva u hrvatskim katoličkim župama i misijama. Svete mise na hrvatskom jeziku održavaju se svake nedjelje, a posebna svečana misa za sve Hrvate u Sloveniji slavi se na dan Sabora hrvatske kulture kao uvodni dio svečanosti. Tako je bilo i ove godine u franjevačkoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije na Prešernovom trgu, u središtu stare Ljubljane, pored Tromostovlja na rijeci Ljubljanici.
Sabor hrvatske kulture otvorio je dugogodišnji predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, Đanino Kutnjak iz Lendave. Potom su svečane pozdrave uputili predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora te izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora prof. dr. Vesna Bedeković, veleposlanik Republike Hrvatske u Sloveniji mr. sc. Boris Grigić, zamjenik državnog tajnika Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darijo Magdić te predstavnica Hrvatske matice iseljenika Barbara Buršić.
Značajno je bilo i ovom prigodom istaknuti aktivnu ulogu Hrvata i hrvatskih društava u Sloveniji koji, kako je rekla izaslanica Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković, „čuvaju i njeguju hrvatski jezik, hrvatsku kulturu, tradiciju i baštinu“. No, treba dodati da se u hodu rješavaju brojne teškoće u organizaciji i izvedbi, primjerice nastava hrvatskoga jezika još uvijek nije dovoljno dostupna na svim mjestima gdje Hrvati žive. Još nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene ni mogućnosti češćih nastupa umjetnika i folklornih skupina iz Hrvatske.
Uistinu, Hrvati žive u nekim krajevima Slovenije već stoljećima, osobito u pograničnim područjima uz granicu s Hrvatskom. Ta pogranična hrvatska društva u Sloveniji te susjedne općine na hrvatskoj strani žive u vrlo razvijenim kulturnim odnosima, okupljajući se na lokalnim manifestacijama koje stvaraju ugodan osjećaj međugraničnog prijateljstva i zbližavaju dva susjedna naroda.
Izaslanica Bedeković lijepo je i jasno opisala kako već 15 godina djeluje Protokol o suradnji na području obrazovanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Ipak, to u slovenskoj javnosti nije dovoljno poznato. Prema tom Protokolu provodi se nastava hrvatskoga jezika i kulture za potrebe djece pripadnika hrvatske zajednice u Sloveniji i to u: Ljubljani, Lendavi, Mariboru, Ljutomeru, Grosuplju, Dobrunju, Preserju i Portorožu.
To nije jedino područje gdje se osjeća podrška hrvatske Vlade hrvatskoj zajednici u Sloveniji – ta se podrška pruža i u pripremi i provođenju projekata i programa hrvatskih društava, rekla je izaslanica. To se odnosi i na brojne druge manifestacije, od kojih neke prelaze granice Slovenije.
Primjerice, to je tradicionalna biciklistička karavana „Put prijateljstva – Vukovar – Ljubljana“, koja redovito ima svečanu stanicu u Bjelovaru, uz srdačan doček, folklorni nastup i panonske napjeve, kao i komemorativnu počast poginulima u Domovinskom ratu – polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika na Dunavu. Ovu biciklističku karavanu mira i prijateljstva i ove je godine, po 21. put, vodio agilni organizator manifestacije Milan Pavelić, predsjednik Hrvatskoga društva Ljubljana.
U svibnju, Hrvatsko društvo Ljubljana i Hrvatsko KUD Komušina iz Škofje Loke, zajedno s mjesnom župom, dočekuju skupine domovinskih udruga veterana iz Hrvatske i sudjeluju u komemorativnoj procesiji na mjestima jama-grobišta Hrvata ubijenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatska društva iz Slovenije također rado odlaze u posjete Hrvatima izvan Slovenije. Izdvajamo susret s Hrvatima Molisa u Italiji, koji već stoljećima čuvaju hrvatski jezik i tradiciju, a prenijeli su i kip Svete Luce na drugu stranu Jadrana.
U pozdravnom govoru istaknuto je da „Vlada Republike Hrvatske podržava hrvatsku nacionalnu manjinu u Sloveniji u brojnim pitanjima“. To je točno, a od svih hrvatskih društava u Sloveniji čuli smo riječi zahvale. Međutim, treba reći da „hrvatska nacionalna manjina“ formalno ne postoji u Sloveniji, odnosno nije pravno priznata, kao što su to talijanska i mađarska manjina, koje su taj status imale još u bivšoj državi.
Zašto je to tako? Pokojni Petar Antunović, bivši predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, osobno je to provjeravao kod predsjednika države Milana Kučana, predsjednika slovenskog parlamenta i vlada, te zaključio da Slovenija za takvo rješenje nema dovoljan politički interes, odnosno da ne postoji potrebna tročetvrtinska većina za ustavnu promjenu koja bi to omogućila.
Zbog toga je od primarnog značaja razvoj kulturnog identiteta Hrvata, u čemu Hrvati imaju podršku svih slovenskih vlasti.
Može li Hrvatska učiniti ipak nešto više u isticanju problema i prijedloga za buduća rješenja? Može! Prije svakog državnog posjeta Sloveniji, ili posjeta iz Slovenije, trebalo bi se konzultirati s predstavnicima hrvatske zajednice u Sloveniji o aktualnim problemima. To se zasad čini tek nakon izvršenih posjeta, čime se ne koristi pravi trenutak – za razliku od slovenske zajednice u Hrvatskoj, koja to čini pravovremeno. Vrijedi pokušati!
Na kraju navedimo koja su društva sudjelovala na ovogodišnjem 13. Saboru hrvatske kulture: Kulturno-umjetničko društvo Žumberak – Novo Mesto (obuhvaća i područje Bele Krajine),Hrvatsko KUD Komušina – Škofja Loka, Kulturno društvo Međimurje – Velenje, (ova tri društva nemaju organiziranu nastavu hrvatskog jezika), Hrvatsko društvo Pomurje – Lendava, Hrvatsko društvo Istra – Piran, Međimurski KUD Ivan Car – Ljubljana, Hrvatsko kulturno društvo Međimurje – Ljubljana, Hrvatsko kulturno društvo – Maribor, Hrvatsko društvo – Ljubljana, Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji – Ljubljana.
Ovaj veličanstveni događaj, ukrašen predivnim hrvatskim nošnjama, zaključen je zajedničkim pjevanjem pjesme Miroslava Škore „Ne dirajte mi ravnicu“, koju je ispred pozornice, glasom i pokretima, vodila izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i demonstratorica izvornih pjesama, plesova i napjeva panonske zone – Vesna Bedeković.
