Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je glavno obraćanje uoči panela pod nazivom „Europa koja raste: gospodarska vitalnost Srednje i Istočne Europe“ („Growing Europe: The Economic Vitality of Central and Eastern Europe” ) kojeg su, na marginama World Economic Foruma u Davosu, organizirale Atlantic Council, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU.
U obraćanju je Predsjednica Republike predstavila Inicijativu triju mora koju je zajedno s predsjednikom Republike Poljske Andrzejom Dudom pokrenula kako bi se kroz suradnju na prostoru Srednje Europe uklonile razlike u razvoju koje postoje između zemalja na istoku i zapadu Europe. Kazala je da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga i istoka i zapada te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje Srednje Europe. One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova, navela je Predsjednica istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.
Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a. Dodavši kako je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, Predsjednica je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo. Naposljetku, razvoj i blagostanje država Srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati međusobnu suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji, istaknula je Predsjednica.
Nadalje, kazala je kako je Srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh. Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju Srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.
„Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku Srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini“, kazala je Predsjednica. Dodavši kako su danas zemlje Srednje Europe u prilici iskoristiti svoj golemi razvojni potencijal i mogućnosti istaknula je kako većina zemalja, ujedinjenih u Inicijativi triju mora, ima povijesnu prigodu zajednički djelovati ka ostvarenju europskog digitalno-prometno-energetskog projekta pri kojem će svaka uključena zemlja zasigurno profitirati. Predsjednica je pri tom podsjetila kako Hrvatska predstavlja mediteranska vrata Srednje Europe i otvorena je za ulaganja.
Naposljetku, Predsjednica je kazala kako Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora. Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije, istaknula je Predsjednica Grabar-Kitarović.
Uz Predsjednicu Republike Hrvatske, glavno obraćanje na panelu održali su predsjednik Republike Poljske Andrzej Duda i predsjednik Republike Latvije Egils Levits.
