Predsjednik Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, jedan je od 16 ovogodišnjih dobitnika nagrade Gratias agit koju za zasluge u promociji Češke u svijetu od 1997. dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova. To ugledno priznanje predao mu je na svečanosti u Pragu, češki ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček. Uz Lipovca, nagrađeno je još 14 osoba iz Češke, SAD-a, Ukrajine, Austrije, Njemačke, Švicarske, Albanije, Kanade, Tajlanda, Irana, Gruzije i Zambije te jedna organizacija iz Rusije.
Kako se navodi u obrazloženju, Marijan Lipovac pridonio je širenju dobrog glasa o Češkoj kao inicijator i voditelj brojnih aktivnosti Hrvatsko-češkog društva, od izdavanja knjiga i časopisa Susreti do organizacije predavanja i tribina o temama vezanima uz Češku i hrvatsko-češke odnose. Također je istaknut rad Marijana Lipovca na istraživanju povijesti hrvatsko-čeških odnosa koji je rezultirao brojnim člancima i s osam knjiga: Biskup Duh (2006.); Biskup Josip Salač, u suautorstvu s Vjenceslavom Heroutom, (2009.); Česi Zagrebu – Zagreb Česima, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Franjom Vondračekom (2009.); Češki narodni dom u Zagrebu, na hrvatskom i češkom jeziku, u suautorstvu s Jurjem Bahnikom (2012.); Hrvatsko-češko društvo: Prvih 25 godina, u suautorstvu s Vlatkom Banek (2017.); Václav Havel. Politička biografija, u suautorstvu s Jasnom Marcelić (2018.), Ivan Meštrović i Česi. Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, u suautorstvu s Barbarom Vujanović, Daliborom Prančevićem i Jiříjem Kudĕlom (2018.) te Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj (2018.), u suautorstvu s Franjom Vondračekom. U obrazloženju češkog Ministarstva vanjskih poslova nabrajaju se i spomen-obilježja podignuta zalaganjem Hrvatsko-češkog društva i njegova predsjednika osobama iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, od kojih se šest nalazi u Pragu (u čast Nikole Tesle, Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića, Josipa Jurja Strossmayera i Augusta Šenoe), kao i spomen-ploče u čast Josipu Jelačiću u Napajedli, Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu, Mariji Radić u Zagrebu te spomenik biskupu Duhu u Dubravi kraj Vrbovca. Kao posebna zasluga Marijana Lipovca u obrazloženju nagrade Gratias agit navodi se njegov javni angažman protiv prijedloga za preimenovanje Masarykove ulice u Zagrebu koji su se pojavljivali 2012., 2013. i 2017. „Njegovi nastupi u televizijskim emisijama i članci u lokalnim medijima s argumentima i povijesnim činjenicama o Tomášu Masaryku uspjeli su dobiti većinsku potporu u hrvatskoj javnosti, a na političkoj razini takve je pokušaje uspješno spriječio“, navodi se u obrazloženju.
Marijan Lipovac (1976.) predsjednik je Hrvatsko-češkog društva od 2011. Od 2013. radi u Uredu za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a ranije je desetak godina radio kao novinar u nekadašnjem dnevnom listu Vjesnik.
Nagradu Gratias agit od 1997. dobilo je više od 300 osoba, među kojima su i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, češki književnik Josef Škvorecký, češko-američki režiser Miloš Forman, češki hokejaš Jaromír Jágr, slavna češka gimnastičarka Vĕra Čáslavská, kambodžanski kralj Norodom Sihamoni te najveći češki kroatist Dušan Karpatský. Dosadašnji dobitnici nagrade iz Hrvatske bili su povjesničar Josip Matušek (1999.), Savez Čeha u Republici Hrvatskoj (2002.), bohemistica Dubravka Sesar (2004.), dugogodišnja predsjednica Saveza Čeha Leonora Janota (2013. ) i povjesničar Vjenceslav Herout (2015.).
Uz predstavnike češkog političkog i javnog života, na svečanosti dodjele nagrade Gratias agit, održanoj u palači Ministarstva vanjskih poslova, bili su i hrvatska veleposlanica u Češkoj Ljiljana Pancirov, bivši češki veleposlanici u Hrvatskoj Jiří Kudĕla i Martin Košatka, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Pragu Dubravko Miholić, predsjednica Češko-hrvatskog društva iz Praga Ivana Tichá, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj iz Jevišovke Lenka Kopřivová te više Hrvata koji žive i djeluju u Pragu, među kojima i slavni arhitekt Vlado Milunić, suautor najpoznatije moderne zgrade u Pragu Kuće koja pleše.
