Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković u intervjuu za Hinu govori o prioritetnim koracima koje namjerava poduzeti, što donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi te u kojoj je fazi Obiteljski zakon pri čemu ističe da ne postoji jedinstvena definicija obitelji.
Resor koji ste preuzeli je kompleksan s obzirom na područja koja obuhvaća. Koji su prioritetni koraci koje namjeravate poduzeti?
Prioriteti koje sam do sada najavila odnose se na demografsku revitalizaciju kroz donošenje Strategije demografske revitalizacije i provedbu različitih programa te rad s mladima kroz donošenje Nacionalnog programa za mlade i provedbu definiranih mjera.
Također, osnaživanje obitelji kroz djelovanje centara za socijalnu skrb i odvajanje obiteljskih centara te kroz razvoj i provođenje programa namijenjenih roditeljstvu uz intenzivni savjetodavni i tretmanski rad osobito s obiteljima u riziku, a s ciljem jačanja roditeljskih kompetencija i uloga te prevencije rizičnih ponašanja u obitelji.
Osnaživanje sustava socijalne skrbi kroz donošenje Zakona o socijalnoj skrbi kao preduvjeta za organizacijske i strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb na način da se osamostale obiteljski centri i ojača njihova uloga, smanji broj javnih ovlasti i rasterete centri za socijalnu skrb od poslova koji su u nadležnosti drugih sustava.
Također, prioritet mi je unaprjeđenje međuresorne suradnje u zaštiti najosjetljivijih korisničkih skupina, nastavljanje procesa transformacije ustanova u socijalnoj skrbi i osiguranje razvoja i dostupnosti socijalnih usluga na razini lokalne zajednice, jačanje i promocija udomiteljstva kao najadekvatnijeg oblika alternativne skrbi te povećanje naknada i razvoj usluga namijenjenih suzbijanju siromaštva.
Problem stanovanja kod mladih, stambenog osamostaljivanja, zapošljavanja kao i osnivanja obitelji vrlo je prisutan. Koje mjere smatrate najvažnijim za ostanak mladih obitelji i njihov bolji život u Hrvatskoj?
Od rujna 2019. svi mladi koji žele riješiti svoje stambeno pitanje imat će novu priliku ostvariti subvenciju kredita do 51 posto mjesečnog obroka odnosno dodatno za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u tom razdoblju. Ovom mjerom Vlada već treću godinu za redom pomaže mladima da osiguraju dom što je jedan od glavnih preduvjeta za planiranje budućnosti i ostanak u Hrvatskoj.
Uskoro će se na javno savjetovanje uputiti Nacionalni program za mlade, za razdoblje od 2019. do 2024. Njime je prvi put kao prioritetno područje istaknuto područje Mladi u ruralnim područjima. Cilj je stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim sredinama i osigurati pretpostavke za povratak mladih u ruralne sredine. Time se nastoji pridonijeti podizanju kvalitete života mladih u tim područjima, odgovoriti na njihove probleme i potrebe te im omogućiti jednake prilike za ispunjavanje potencijala.
Najavljenom Strategijom demografske revitalizacije, između ostalog, će biti obuhvaćena i problematika stanovanja mladih.
Povećane su rodiljne i roditeljske naknade, koji su idući koraci?
U planu je nastavak povećanja iznosa roditeljske naknade za drugih šest mjeseci za zaposlene i samozaposlene roditelje i definiranje zakonskih pretpostavki za uvođenje daljnjih promjena u podizanju iznosa naknade plaće. Predviđeno je podizanje sadašnjeg iznosa limita od 3991 kuna na 5600 kuna za drugih šest mjeseci, čime će se u mandatu ove Vlade drugi puta i više nego dvostruko povećati iznos roditeljske naknade, što se dosad nikad nije dogodilo.
Isto tako, razmotrit će se uvođenje novih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u cilju poticanja demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
Rekli ste da Vam je u planu i novi zakon o socijalnoj skrbi koji bi omogućio izdvajanje obiteljskih centara iz sustava centara socijalne skrbi. Hoćete li ga stići izraditi do novih izbora s obzirom da je ostalo nešto malo više od godinu dana?
Novi Zakon o socijalnoj skrbi je u izradi i donijet će se u skladu s planom normativnih aktivnosti.
Centri za socijalnu skrb imaju oko 145 javnih ovlasti iz čega je vidljiva složenost poslova, ali i mnogostrukost uloga pojedinog stručnog radnika što dugoročno dovodi do smanjenja kvalitete rada. Stoga je potrebno rasteretiti centre za socijalnu skrb, provesti organizacijske i strukturne promjene te osigurati dodatne edukacije i stručna usavršavanja te uvesti superviziju u sustav kako bi se osnažili stručnjaci u svakodnevnom radu s najosjetljivijim socijalnim skupinama.
U području zaštite djece, mladih i obitelji u riziku radi rasterećenja i jačanja kapaciteta stručnjaka u procjenama obitelji u riziku, davanja prijedloga sudu i poduzimanja mjera obiteljsko-pravne zaštite, planira se odvajanje kontrolne usluge CZSS kao nositelja javnih ovlasti, jačanjem i osamostaljivanjem obiteljskih centara, u kojima bi se također provodile preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za korisnike.
Novim Zakonom planira se jačanje usluga, programa i aktivnosti usmjerenih obitelji, odnosno ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu kroz osiguravanje jednakomjerne dostupnosti obiteljskih centara te razvoj i veća dostupnost izvaninstitucionalnih usluga, ali i svih drugih socijalnih usluga, posebice u ruralnim područjima, kao i područjima s niskim indeksom razvijenosti.
U planu je uvođenje novih mjera, usmjerenih obiteljima i djeci, kao npr. usluga psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja, usluga psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, usluga psihosocijalne podrške biološkim i udomiteljskim obiteljima koja će pružati u domovima korisnika i sl.
Problemi u sustavu socijalne skrbi postoje dugo, no čini se da ih se kreće rješavati tek kada eskaliraju i dogode se tragedije. Krenuli ste s unapređivanjem sustava zaštite stručnih radnika u centrima za socijalnu skrb. Što se točno radi i koji su daljnji planovi po pitanju zaštite?
Osigurat ćemo fizičku i tehničku zaštitu stručnjaka koji rade u centrima za socijalnu skrb i osigurati da svi centri za socijalnu skrb dobiju detektore metala (do 30. rujna) te proširenje ovlasti zaštitara, a time i pojačanje mjera zaštite i sigurnosti zaposlenika.
Ministarstvo će pratiti i provjeriti postupanja prema dostavljenoj uputi vezanoj uz osiguranje tehničke i fizičke zaštite zaposlenika te pružiti daljnju podršku u realizaciji.
Status službene osobe pretpostavlja izmjene Kaznenog zakona koje su u tijeku i u suradnji s resornim ministarstvom pravosuđa planiraju se donijeti do kraja godine, a predlaže se za socijalne radnike kao temeljne profesije, ali i za sve druge stručne radnike u sustavu socijalne skrbi.
Radi prevencije rizičnih i nasilnih ponašanja korisnika, uz status službene osobe i tehničku zaštitu te sprječavanja tragičnih događaja nužno je unapređenje i jačanje međuresorne suradnje, žurnog postupanja i razmjene informacija u zaštiti djelatnika sustava socijalne skrbi, ali i korisnika, osobito najosjetljivijih skupina.
Predstavnici Inicijative “Spasi me” s premijerom Andrejem Plenkovićem u sklopu razgovora o sustava zaštite i podrške žrtvama obiteljskog nasilja dogovorili su kako će županije koje nemaju sigurne kuće dobiti ih u najkraćem vremenu. U kojoj je to trenutno
fazi?
Ministarstvo je izradilo procjenu potrebnih smještajnih kapaciteta na godišnjoj razini te procjenu kvadrature potrebnih objekata za svaku od tih županija radi lakšeg pronalaženja adekvatnog prostora te nedavno od županija zatražilo informacije o dosad poduzetim aktivnostima osnivanja skloništa.
Svim svojim raspoloživim resursima MDOMSP će pomoći županijama te pružiti sve potrebne informacije o načinu osnivanja kao i samu pomoć u osnivanju skloništa. Održan je sastanak sa županima, dogovoren hodogram aktivnosti u šest županija koje još nemaju skloništa (Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska) i žurno se pristupa rješavanju dogovorenog.
Uskoro započinju prijave na poziv "Unaprjeđivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalnizacije – druga faza", za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih ulaganju u socijalnu infrastrukturu radi razvoja mreže izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici.
Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova po pojedinom projektu je 400.000 kuna, a najviši 15.000.000 kuna.
Kada se može očekivati novi nacrt Obiteljskog zakona i njegovo upućivanje u javnu raspravu? Kakve bi on promjene trebao donijeti?
Prije svega, upoznat ću se s dinamikom i sadržajem rada radne skupine koja je radila na izradi Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona. Nakon te analize potaknut ću šire konzultacije sa svim dionicima, nakon čega će biti moguće odrediti kada, na koji način i u kojem obliku će Zakon
ići u daljnju proceduru.
Koja je Vaša definicija obitelji? Smatrate li da izvanbračne zajednice trebaju biti izjednačene s bračnima po pitanju posvajanja djece?
Ne postoji jedinstvena definicija obitelji. Gledano sa sociološkog aspekta, krug osoba koje se smatraju članovima obitelji, mijenjao se i mijenja se kroz povijest. Stoga do sada u zakonima koji reguliraju obiteljske odnose obitelj nije bila definirana.
Koje mjere namjeravate donijeti kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s invaliditetom?
U svrhu poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, a sukladno Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine, planirana je mjera unapređivanja sustava probira, dijagnostike i rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju.
U strategiji je predviđena i aktivnost širenja mreže usluga rane intervencije kako bi se osigurala pristupačnost usluge na cijelom području Hrvatske.
Namjera je kontinuirano razvijati i širiti mrežu izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerenih njihovom punom uključivanju u život zajednice te osigurati dostupnost usluga na regionalnoj razini. Također, nastavlja se s procesom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi.
Razgovarala: Sara Margetić
Izvor: Vlada
