Gordana Kovačić, profesionalna je spikerica. Kao zaljubljenica u poeziju pokrenula je digitalnu platformu Poetski tren kojom promovira suvremenu poeziju. Budući da dio sadržaja prenosimo i čitateljima portala HIA u našoj rubrici Poetski Panoptikum, eto nam i povoda za naš razgovor s autoricom i pokretačicom ovog jedinstvenog nekomercijalnog cjelogodišnjeg programa. Gordana Kovačić je i jazz-pjevačica, istraživačica glasa, predavačica. Doktorirala je logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i usavršavala se na Institutu fonetskih znanosti Sveučilišta u Amsterdamu. Autorica je sveučilišnog udžbenika i brojnih znanstvenih radova o ljudskom glasu, higijeni glasa govornika i pjevača te profesionalnoj upotrebi glasa o čemu i podučava. Njezin glas svakodnevno slušamo u radijskim programima, a od 2020. godine vodi autorski projekt, digitalnu platformu Poetski tren.
Poetski tren već petu godinu promiče suvremenu hrvatsku poeziju na inovativan način spajajući govorene stihove, glazbena i vizualna djela u novo multimedijalno umjetničko djelo – kratak poetski video rad – poetski tren. Objavljeno ih je gotovo 160 na YouTube kanalu Poetski tren. Kolekcija je to video radova koje se može konzumirati i kao ozvučene virtualne izložbe likovnih radova i umjetničkih fotografija hrvatskih autora.
- Već petu godinu neumorno objavljujete videoradove na YouTube kanalu Poetski tren inspirirane suvremenom poezijom. Kakav je osjećaj raditi ih danas u odnosu na početak?
- Sad kad kažete „petu godinu“, i sama shvaćam koliko je to već dugo. Da mi je netko na početku rekao da će to toliko trajati, toliko se razviti, da će netko o tome htjeti javno razgovarati, kao mi sada...ne bih mu vjerovala. Ali tako je bilo na samom početku. Taj se osjećaj promijenio već nakon nekoliko tjedana, nakon redovito dobrih reakcija. Shvatila sam da sam otvorila vratašca malog svemira ljepota koji, evo, još otkrivam i istražujem, s drugim ljudima, sve više njih koji sudjeluju u programu. I kakav to drugi osjećaj može biti nego oplemenjujuć i divan!
- O kolikom broju suradnika govorimo?
- Ne bih znala reći točan broj, no s trenutno izloženih oko 160 videoradova može se govoriti o dvjestotinjak pjesnika, glazbenika i producenata, likovnih umjetnika, umjetničkih fotografa... Broj suradnika stalno raste. Neki su postali redovni suradnici. Poezija je ta koja nas sve ujedinjuje i pokreće, sve ove godine, shvaćate li tu moć?
- Zvuči kao mali poetski kombinat.
- Baš tako! Mnogo je tu kreativne energije, mnogo rada. A sve za ljude željne kvalitetnog sadržaja koji mogu konzumirati bilo kada i bilo gdje, s mobilnog uređaja, tableta, računala, pametnog TV-a.
-
Kadrovi iz Poetskih trenova
- Poetski tren promiče suvremeno hrvatsko pjesništvo, ali najnoviji poetski tren je onaj slovenskoga pjesnika Srečka Kosovela u neuobičajenoj režiji, i nije to jedini strani autor.
- Fokus je na suvremenom hrvatskom pjesništvu, ali katkad bude uvršten i strani autor. Od pretprošle godine, srpanj i kolovoz posvećeni su isključivo stranom pjesništvu i objavljuju se poetski trenovi stranih autora. To je i podsjetnik da imamo nakladnike koji mare i da imamo književne prevoditelje koji se junački hvataju ukoštac s tom najzahtjevnijom materijom za prevođenje. A što reći za Kosovela? Živio je prije stotinu godina, a do svoje 22. godine života kada je tako mlad preminuo, napisao je ogroman broj pjesama, avangardnih. One iz zbirke „Integrali“ prvi put objavljene tek 40 godina nakon njegove smrti, baš su ubojite pa me mučilo pitanje oblikovanja videa. Bilo je dosta promjena, eksperimentiranja. Inače, „Integrale“ je kod nas prije 5 godina objavio MeandarMedia u svojoj ediciji Antologije. Uz slovensko pjesništvo, ima u Poetskom trenu i makedonskog, bugarskog, grčkog, poljskog, američkog, brazilskog, kineskog...
Poetski tren: Srečko Kosovel – Kons: Z (youtube.com)
- Eksperimentirali ste i u poetskom trenu Zrinke Posavec spajajući poeziju i medicinu. Izložili ste čak i vlastite glasnice u videu. Je li boljelo?
- Ha-ha-ha, nije boljelo, ali nije niti među najugodnijim iskustvima u životu. Bilo je to u stvaranju poetskog trena na stihove pjesme „Gdje je glas“ iz zbirke poezije „Maria Callas se baca u more“ u izdanju Frakture. Zrinka Posavec, po vokaciji i pjevačica, napisala je tu nesvakidašnju zbirku pjesama. Kao osoba u potpunosti ovisna o funkcionalnosti i estetici glasa, kao spikerica, kao pjevačica, razumjela sam svaki stih u knjizi. Mislim da bi i oni koji se bave studiranjem ili znanstvenim istraživanjima glasa trebali pročitati te pjesme jer bi time doživjeli glas kao više od pukog zvuka koji nastaje u grkljanu. Naučili bi o odnosu pjevača, zapravo njegovu suživotu s vlastitim glasom, osjećaju glasa i glasu osjećaja. Zrinkine sam pjesme kao predavač na kolegiju „Istraživanja glasa“ ponudila i studentima logopedije u Rijeci kao poticaj za njihovu vokalnu izvedbu, nadam se zanimljiv i komplementaran znanstvenim činjenicama o glasu koje sam im izlagala. No da se vratim na poetsko- organski eksperiment. Izložila sam se videoendoskopiji koju je izvela dr. sc. Ivana Aras, specijalistica otorinolaringologije i subspecijalistica audiologije i fonijatrije. U nosnu šupljinu mi je preko ždrijela sve do grla uvela tanku savitljivu cijev koja završava kamericom s izvorom svjetla. Tako je snimala gibanje
glasnica, njihovo otvaranje i zatvaranje u aktu glasanja. Postupak, kažem, nije baš najugodniji, ali koristan je u ispitivanju zdravlja i funkcionalnosti glasnica. Uz glasnice, u videu su prikazani i govorni organi svima vidljivi – nos, usnice, usna šupljina, jezik, ždrijelo. Njima se igrala i gimnasticirala moja kolegica, spikerica Ana Marija Štorga. Taj smo poetski tren objavili na Svjetski dan glasa, 16. travnja, a uvršten je i u listu događaja na službenoj stranici ove međunarodne manifestacije.
Poetski tren: Zrinka Posavec – Gdje je glas (youtube.com)
- Hoće li Poetski tren nastaviti djelovanje samo na Internetu?
- Dom Poetskog trena je Internet, ali ima iskoraka iz tog prostora. Za vrijeme pandemije koronavirusa i lockdowna nije se moglo drugačije početi nego na Internetu jer to nam je svima bio jedini mogući zdravstveno najsigurniji prostor komunikacije. Prije pandemije već smo živjeli u dobu digitalizacije, a pandemija je još više naglasila njenu potrebu i ubrzala njenu široku primjenu na svim poljima, dakle i u kulturi. Ali mislim da će ljudi od kulture i umjetnosti uvijek voljeti i onaj tradicionalni način uživanja uživo. Poetski tren je već više puta predstavljan u izvan internetskom prostoru. Evo, baš nedavno na 13. SUR-u, festivalu Stih u regiji u organizaciji Hrvatskog društva pisaca. Izdvojila bih još projekcije na 32. Danima hrvatskog filma prošle godine pa na priredbama u organizaciji lokalne zajednice, Trešnjevke, ove i prošle godine. Tu su i redovna emitiranja zvučnog sloja poetskih trenova na Radiju Labin, povremeno ili prigodno i na drugim radijima. Bilo je i televizijskih emitiranja. Nastojat će se da takvih prezentacija, u stvarnom prostoru, bude više jer recepcija je uvijek vrlo dobra. Ljudi dobiju saznanje o postojanju Poetskog trena, potraže ga zatim na Internetu, počnu ga pratiti.
Kadrovi iz Poetskih trenova
- Mnogo je tu uloženog vremena i rada. Je li samo entuzijazam dovoljan?
- Naravno da nije, osobito ako želite da program raste. Bez entuzijazma s sve ovo ne bi bilo moguće održavati tolike godine. Ali dođete do neke granice kada bez novčanih sredstava ne možete ostvarivati sve što biste htjeli i to može frustrirati. Velika je stvar što je Grad Zagreb prepoznao vrijednost Poetskog trena, a od prošle godine i Ministarstvo kulture i medija. Hvala im. Njihova potpora olakšava djelovanje, barem u jednom dijelu programa. To je tako s potporama u kulturi. Skromnog su opsega. Nadajmo se da će se to promijeniti. Nabolje, dakako.
- Što pripremate u narednim mjesecima?
- Održavanje ustaljenog ritma objavljivanja – po jedan poetski tren svaki mjesec uz izuzetak Mjeseca hrvatske knjige kada se u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca priređuje online promocija novih knjiga poezije naših raznih izdavača, svaki tjedan po jedan video u tih mjesec dana od polovice listopada do polovice studenog. Iza Nove godine pripreme poetskih trenova vezano za Goranovo proljeće, prijašnje i nove laureate... Uz poetske trenove na YouTubeu, aktivna je i Facebook stranica na kojoj se objavljuju stručci pjesama raznih autora, tekstovi, kratki video zapisi – shorts i reels, pozivnice na promocije pjesničkih knjiga, likovne izložbe suradnika Poetskog trena... Nadam se da će čitatelji ovog razgovora znatiželjno kliknuti na poveznice koje ćete, vjerujem, pridodati razgovoru. I uživati! U ovim ludim vremenima poezija nam je itekako dobrodošla.
Fotografija: Marko Fröhlich
Prijedlozi Uredništva za slušanje i gledanje:
Poetski tren: Vlado Kreslin – Herman i moj otac; Bazen; Birač (youtube.com)
Poetski tren: Lidija Deduš – Napustio me glas (youtube.com)
Poetski tren: Damir Šodan – Zagajewski na Tinosu (youtube.com)
Poetski tren: Maja Klarić – Ispiranje (youtube.com)
