Nakon četverogodišnjeg mandata generalne konzulice Republike Hrvatske u Pečuhu u Mađarskoj Vesna Haluga vratila se na u Međimurje na radno mjesto pročelnice Ureda župana u Međimurskoj županiji. S obzirom da smo velikim dijelom pratili njezin rad i intenzivne aktivnosti na toj zahtjevnoj dužnosti smatramo da je Međimurska županija profitirala njezinim povratkom. Bila je ugodna dužnost i posebna čast što je pristala s nama podijeliti svoja iskustva i planove za budućnost.
Što za Vas znači povratak na radno mjesto u Međimursku županiju?
To je za mene povratak kući. Četiri godine je i puno i malo, ovisi s kojeg stajališta gledate. Nastojala sam niti u jednom trenutku ne zaboraviti od kuda sam došla te bez obzira na dislociranost, raditi za svoj kraj najviše i najbolje što sam mogla i znala.
S kakvim se iskustvima vraćate nakon obavljanja dužnosti generalne konzulice u Pečuhu?
Na mjesto generalne konzulice RH u Mađarskoj sa sjedištem u Pečuhu imenovana sam 1.rujna 2014. a dužnost sam obnašala do 31.kolovoza 2018. Bile su to lijepe četiri godine. Sretna sam da sam dio svoga života mogla provesti u najljepšem dijelu Mađarske, budući da sam imala ovlasti za županije Baranju, Bačko kiškunsku i Šomođsku županiju. Iskustvo je neprocjenjivo i vjerujem da će mi pomoći i u mome sadašnjem poslu.
Vi i župan Matija Posavec bili ste i jeste sjajan tandem u promišljanju razvoja Međimurja. U kojem pravcu bi se Međimurje trebalo razvijati u buduće?
Čast je biti dio tima najmlađeg, ali najuspješnijeg hrvatskog župana. Mišljenja sam da se Međimurje razvija u pravom smjeru. Župan Posavec je još kao zamjenik inzistirao na osiguravanju temeljnih pretpostavki razvoja kao i osiguravanju temeljnih uvjeta kako bismo punopravnim članstvom u Europskoj uniji bili u mogućnosti povući što više sredstava iz EU fondova. Kao što vidite, Župnova vizija i strategija uz veliki trud i rad isplatili su se i danas smo jedna od najrazvijenijih i najuspješnijih županija. Vjerujem da će zajedno s drugim gornjohrvatskim županijama Međimurje kao „leading region“ pridonijeti razvoju Republike Hrvatske u cjelini.
Što ste radili u Pečuhu u smislu povezivanja Međimurja i RH s Hrvatima u Mađarskoj i obrnuto?
Kao što znate, prije odlaska u Mađarsku dugi niz godina moj posao je vezena za prekograničnu suradnju poglavito s Mađarskom. Koliko god mislite da znate o jednom narodu ili državi sasvim je drugačije kada ondje živite. Moja obitelj i ja smo izrazito lijepo primljeni od Mađara i brojne hrvatske zajednice koja je autohtona manjina na ovom prostoru. Žao mi je dan nisam imala više vremena naučiti mađarski, ali sam sretna i ponosna da je moj sin savladao jedan od najtežih jezika na svijetu. Posebno lijepo bilo je raditi s Hrvatima u Mađarskoj. Čovjek se može samo diviti i iskazivati poštovanje za sve što su činili i čine na očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta. U odnosu prema Hrvatima u Mađarskoj, svakako prednjači Međimurska županija što predsjednik HDS-a g. Ivan Gugan ističe u svakoj prigodi. Nažalost, izuzevši pogranične županije, posebice Koprivničko-križevačku i Virovitičko podravsku ne možemo govoriti o sustavnoj pomoći i skrbi za Hrvate u Mađarskoj.Imala sam izvrsnu suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH preko kojega je financirano više od stotinu programa i projekta sa svega oko 400.000 kuna. U tom iznosu je i boravak stotinjak djece u kampu hrvatskog jezika te financiranje izdavaštva i Medijskog centra Croatica.
Moramo se potruditi osigurati veću vidljivost Hrvata iz Mađarske u matičnoj Domovini jer daju veliki doprinos hrvatskoj kulturi, znanosti, gospodarstvu u cjelini. Tijekom svoga mandata po uzoru na Mješoviti odbor Međimurske županije za suradnju s pomurskim Hrvatima koji uspješno djeluje više od dvadeset godina, osnovali smo sličan Odbor s Koprivničko-križevačkom županijom. Organizirano je stotinjak raznih aktivnosti predstavljanja Hrvata iz Mađarske u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko baranjskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko srijemskoj županiji. Također sam za te županije organizirala predstavljanja na svome Konzularnom području s ciljem boljeg povezivanja s Hrvatima ali i predstavljanja hrvatske kulture, gospodarskih i turističkih potencijala Mađarima. Nastojala sam ne samo raditi već i živjeti za te vrijedne, skromne, drage ljude i gdje god bila i što god radila, nastavit ću im pomagati koliko budem mogla. Upravo sam primila poziv predsjednika Saveza Hrvata u Mađarskoj da će mi na Danu Hrvata 17. studenoga u Pečuhu biti dodijeljeno i priznanje. Nikada nisam radila s ciljem nagrada, ali priznajem da me je ova nagrada iznimno obradovala iako sam posljednje četiri godine primila Priznanje občine Lendava, Plaketu Župana Košrivničko križevačke županije, Nagradu Virovitičko podravske županije, Najviše priznanje županije Baranya. Nagrade i priznanja dodatni su mi poticaj da još više i bolje radim.
Nakon što je Hrvatska ušla u punopravno članstvo EU, što mislite kakvi su odnosi između mjesta i županija s obje strane granice? Koji su zajednički projekti odrađeni, hoće li ih biti i više. Koja su moguća područja suradnje?
Zasigurno da je ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije znatno olakšana komunikacija i da je došlo do unapređenja odnosa. Prekogranični programi Europske unije puno pomažu, a vjerujem da će u novoj financijskoj perspektivi od 2020. budući da su predviđena znatna sredstva upravo za regionalnu i prekograničnu suradnju doći do daljnjeg unapređenja odnosa i povećanju broja projekata poglavito u pograničnom području. Posebno sam ponosna na odrađeni posao u prekograničnom programu Interreg V A Mađarska-Hrvatska gdje je na raspolaganju do 2020. godine 63 milijuna eura i prema posljednjim najavama, novi/drugi poziv trebao bi biti početkom siječnja 2019. U prvom pozivu, po prvi puta od 2004. godine imali smo više projekata na kojima smo bili vodeći partner. Moguća područja suradnje u sadašnjem, a vjerujem i u budućem prekograničnom programu su potpora konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, promicanje održivog korištenja prirodnih i kulturnih dobara, jačanje institucionalne suradnje i učinkovitost javne uprave te ulaganje u programe obrazovanja.U tijeku je i B light shema kojom se po prvi puta financiraju poduzetnički projekti. Iako je bilo određenih kašnjenja i problema, riječ je o izvrsnom programu čiji je cilj povezivanje poduzetnika s obje strane granice te podizanje razine konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.
Kako nas povezuju Zrinski i što bi trebalo napraviti da i mi Hrvati razvijemo kvalitetniji odnos prema tim hrvatskim velikanima – da se ne zaborave?
Činjenica je da je višegodišnji angažman Zrinske grade Čakovec osigurao zastupljenost hrvatske strane u obilježavanju obljetnica Sigetske bitke te je na taj način spriječeno apsolutno svojatanje Nikole Zrinskog Sigetskog kao mađarskog junaka. Činjenica je također da je Nikola Šubić Zrinski obilježio povijest obaju naroda, ali i čitave Europe te zasigurno i u budućnosti treba predstavljati snažnu poveznicu Republike Hrvatske i Mađarske, no činjenica je da u tome kontekstu nije dostatan samo angažman pojedinaca. Kao što znate župan Posavec je pokrenuo inicijativu u Saboru RH kojom je proglašena Godina Zrinskih. Da nije bilo te inicijative, angažmana župana Posavca i Zrinske garde Čakovec zasigurno ne bismo imali događaje koji su obilježili najznačajniji kulturni događaj u Europi 2016. godine. Vjerujem da ćemo kroz inicijativu Međimurske županije za osnivanjem Instituta Zrinskih pokrenuti novi trend i više pozornosti posvetiti njegovanju sjećanja na obitelj Zrinski.
