Matija Bešvir završio je studij Ekonomike poduzetništva na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.Još za vrijeme studija počeo je proučavati razne investicijske alternative, tržišta i modele valuacije poduzeća da bi na početku 2017. godine otkrio tržište kriptovaluta što danas opisuje kao nezaobilazan segment financijskog sektora u budućnosti. Pri završetku studija sudjeluje u pokretanju FIMA Plus mjenjačnice kriptovaluta, gdje je i danas uključen u sve projekte poduzeća.
- Objasnite nam što su to kriptovalute i koliko ih ima?
- Kriptovalute su digitalne valute koje koriste kriptografiju u svrhu osiguranja transakcija, kontrolu stvaranja novih jedinica i provjeru prijenosa podataka. Većina kriptovaluta bazira se na blockchain tehnologiji koja omogućava transparentno provođenje transakcija među svim sudionicima mreže, bez potrebe za posrednikom.
Svaki sudionik mreže ima popis svih prethodno izvršenih transakcija. U trenutku kada netko inicira novu transakciju na mreži, svi sudionici su obaviješteni te provjeravaju posjeduje li osoba (koja je inicirala transakciju) zaista kriptovalutu na svojoj digitalnoj adresi, što samoj mreži daje karakteristiku transparentnosti i distribuiranosti. Ako se svi sudionici slože oko točnosti transakcije, ona se s ostalim transakcijama grupira i čeka potvrdni pečat.
Potvrđivanje transakcija se kod većine kriptovaluta postiže PoW (eng. Proof of Work) sustavom gdje rudari (eng. Miner) ulažu računalnu snagu i električnu energiju za rješavanje kompleksnih matematičkih zadataka. Rudari koji prvi riješe zadatak zapravo izrađuju novi blok u koji se sprema određeni broj transakcija, a taj blok se šifrirano pripaja na lanac prethodnih blokova što zovemo blockchain. Ono što motivira rudare za izradu tih blokova transakcija jest nagrada u tokenu, npr. bitcoin (BTC) kod bitcoin blockchaina. Važno je napomenuti da, zbog kriptografskog šifriranja, nije moguće promijeniti podatke nekog bloka, a da se pri tome ne promijene svi podaci blokova poslije.
Prema aktualnim podacima postoji više od 2000 kriptovaluta, od kojih bi ja izdvojio samo par kripto projekata kao relevantne, u smislu originalnosti i primjenjivosti u praksi te par projekata s potencijalom da postanu relevantni u budućnosti.
Tržište kriptovaluta nezaobilazan segment financijskog sektora u budućnosti
Bitcoin protokol
- Kad je pokrenut taj vid financijske industrije i tko je bio pokretač, tj. koja je ideja stajala iza toga?
Iako je ranije bilo pokušaja, prvi decentralizirani sustav s distribuiranim bazom podataka predstavljen je krajem 2008. godine kroz dokument (whitepaper), a početkom 2009. godine napravljena je prva transakcija putem tog protokola. Radi se o Bitcoin protokolu čiji je začetnik jedna ili možda više osoba pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Bilo je to razdoblje nakon globalne financijske krize 2008. godine, izazvane plasmanom drugorazrednih hipotekarnih kredita (eng. Subprime mortgage) osobama lošeg kreditnog rejtinga na području SAD-a te prodajom tih istih nenaplativih, sekuritiziranih dugova institucionalnim investitorima globalno. Takav neodrživ sustav rezultirao je bankrotom velikih banaka i financijskih institucija. Da bi se izbjegao globalni kolaps financijskog sustava, države su intervenirale sanacijom banaka mjerenoj u bilijunima američkih dolara.
Prvi blok na bitcoin blockchainu (Genesis block) izrudaren od strane Satoshija sadržavao je poruku koja se ticala naslovnice The Times-a o novoj potencijalnoj sanaciji banaka od strane Britanske vlade. Iako nije potvrđeno, sve ukazuje da je Satoshi birao vrijeme za rođenje bitcoin protokola kao odgovor na “too big to fail” ideju kojom su se vodile banke. S druge strane bitcoin mreža ne odgovara, niti ovisi o nekoj trećoj strani, odnosno posredniku kao što je banka, već se transakcije odvijaju neposredno između dva korisnika mreže. Time se daje puna kontrola, ali i odgovornost svakom vlasniku jedinice bitcoina, što mreži daje karakteristiku decentraliziranosti.
- Kriptovalute, u prošloj su godini bile pravi hit, investiralo se i uz uzimanje kredita, no, odjednom je rast zaustavljen, što se dogodilo?
- Puno faktora igralo je ulogu u tom suludom i nepotkrijepljenom rastu tržišta kriptovaluta. S jedne strane imali ste kriptovalute s tržišnim kapitalizacijama od par milijardi američkih dolara potkrijepljenih idejom, a ne tehnologijom i primjenom, razne prijevare (eng. Scam), Ponzi scheme, umjetno dizanje i spuštanje cijena alt-coinova (eng. Pump & Dump), bezvrijednih ICO (eng. Initial coin offering) projekata i cjenovne manipulacije velikih igrača. S druge strane imali ste hordu “investitora” koji su ulagali životne ušteđevine, pa čak i uzimali kredite kako bi “iskoristili” polugu financiranja vlastitog ulaganja, odnosno propadanja. Sve to ne bi imalo tako veliki utjecaj da se mediji nisu uključili sa svojim svakodnevnim bombardiranjem široke javnosti o rastu cijena na tržištu kriptovaluta. S obzirom na to da se radi o decentraliziranoj tehnologiji koja ne ovisi o nekoj središnjoj jedinici ili poznaje granice nacionalnih tržišta, teško je nadzirati, odnosno kontrolirati tijek razmjene i trgovanja za regulatorna tijela. Iz tog razloga neke su države počele zabranjivati aktivnosti vezane uz kripto tržište kako bi formirale regulatorne okvire što je dodatno ulilo strah u već prenapuhani balon. Kada imate tako klimavi sustav, okidač je irelevantan. Za pad, odnosno korekciju na tržištu kriptovaluta bilo je samo pitanje vremena.
Deset godina bitcoina i spajanje dvaju svjetova
- Kakvi su prinosi u najpopularnijim kriptovalutama u odnosu na klasičnu štednju?
- Teško je uopće uspoređivati klasičnu štednju s nekim drugim oblikom investicije pošto u Hrvatskoj stopa inflacije premašuje kamatnu stopu na oročenu štednju, drugim riječima oročeni novac gubi na vrijednosti kroz vrijeme. To su prepoznali i građani koji, po isteku oročenja, počinju držati novac (cca 288 mlrd. kuna) na tekućim računima. Kriptovalute su pak poznate po svojoj visokoj volatilnosti, odnosno riziku koji proizlazi od naglih promjena cijene u kratkome vremenskom roku. Dok se kamatne stope na oročenu štednju, posljednjih godinu dana kreću oko 1%, tržište kriptovaluta nerijetko bilježi dvoznamenkaste postotne promjene cijena na dnevnoj razini.
- Kakva je budućnost bitcoina i drugih kripto valuta i treba li se ipak okrenuti sigurnijim ulaganjima?
- Teško je predvidjeti budućnost bitcoina i ostalih kriptovaluta, no činjenica je da bitcoin drži apsolutni broj jedan prema kriterijima primjene, prepoznatljivosti, tržišne kapitalizacije i likvidnosti, a nedavno je navršio 10 godina što ga u očima mnogih čini još rezistentnijim. Postoji puno zagovornika drugih kriptovaluta koji daju prednost projektima kao što je Ethereum, čija platforma služi za izradu decentraliziranih aplikacija i programiranje pametnih ugovora (eng. Smart contract), odnosno ugovora koji se izvršavaju samostalno na temelju prethodno postavljenih uvjeta.
Usudio bih se reći da je tržište kriptovaluta u relativno ranoj fazi, no već sada je izvjesno da svi ozbiljni igrači pridaju veliku pozornost i usmjeravaju kapital, naročito u IT i financijskom sektoru, u razvoj i patentiranje vlastitih proizvoda i usluga temeljenih na blockchain tehnologiji kako bi zadržali lidersku poziciju na tržištu. Analiza investicijskih prinosa Credit Suisse-a pokazuje da dionice bilježe najveće povrate na ulaganje promatrajući razdoblje od posljednjih 118 godina. Zanimljiva je to informacija s obzirom na to da se cijelo tržište kriptovaluta, s one investicijske i regulatorne perspektive, priprema na ponudu tokeniziranih vrijednosnih papira što mnogi opisuju kao početak tržišta kapitala 2.0, odnosno spajanje dvaju svjetova u jedan efikasniji.
O FIMI Plus
- Što je FIMA Plus te kako ona pomaže zainteresiranima za investicije u kriptovalute?
- FIMA Plus je društvo specijalizirano za pružanje usluga na kripto tržištu. Dio je sustava FIMA, koji ima više od 25 godina iskustva na domaćim i stranim, tradicionalnim financijskim tržištima.
Usluge koje nudimo su direktna kupnja i prodaja kriptovaluta za HRK i EUR. Trenutačno u našoj ponudi na mjenjačnici nudimo konverziju 10 kriptovaluta. Od ostalih usluga nudimo čuvanje kriptovaluta, mogućnost kupnje kripto poklon bonova te pregled dnevnih i tjednih najvažnijih vijesti u kripto industriji putem društvenih mreža ili newslettera. Na našoj web stranici trudimo se približiti osnovne potrebne informacije svima zainteresiranima za ulazak na kripto tržište s vodičima za otvaranje digitalnih novčanika, kripto pojmovima i ostalim informacijama vezanim uz kriptovalute i blockchain tehnologiju, a također imamo 24-satnu podršku ako imate bilo kakva dodatna pitanja.
U 2019. planiramo proširiti paletu svojih usluga, a isto tako spremamo značajna partnerstva na različitim područjima vezanim uz kripto industriju. Otvoreni smo za suradnju, a kontakt informacije i novosti možete potražiti na našoj web stranici www.fimaplus.com.
