Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, koja je s predsjednikom Vlade nazoči Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu za RTL televiziju govorila je o krizi multilateralizma te istaknutoj kandidaturi za glavnu tajnicu Vijeća Europe.
Najveću pažnju drugog dana konferencije o sigurnosti u Münchenu privukao je govor njemačke kancelarke Angele Merkel. U svojem govoru dosta je oštro komentirala postupke američke administracije - istupanje iz sporazuma s Iranom, istupanje iz Pariškog klimatskog sporazuma. Možete li Vi kao ministrica vanjskih poslova jedne od članica Europske unije (EU) reći da je u najmanju ruku teže surađivati s administracijom Donalda Trumpa?
-Generalno, multilateralizam je u krizi, i ne samo u odnosima s našim transatlantskim partnerima, nego i u drugim multilateralnim organizacijama se traži neka modernizacija i promjena. Ono što je sigurno za članice EU i za Hrvatsku jest da multilateralizam danas nema alternativu. Iznimno je važno održati multilateralne forume i surađivati i u tom segmentu zapravo gledamo naše transatlantske odnose. Oni su sada sigurno nešto opterećeniji drugačijim pristupom nego što smo navikli dugi niz godina, ali mislim da i u tome treba ostati na tragu toga da su transatlantski odnosi vrlo važni, posebno u svjetlu činjenice da treba u kontekstu promjene odnosa ravnoteže snaga u svijetu i kad su nuklearni sporazumi u pitanju, da treba svakako inzistirati na održanju transatlantskih odnosa, makar se oni mijenjali, kao što se vidi u nekim stvarima i Europa i pojedine europske zemlje i Amerika ne misle isto.
Smatrate li da će, kao što je danas rekao bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden, Amerika ponovno preuzeti svoju ulogu koju je nekako imala kao globalni lider kada ode administracija Donalda Trumpa?
-Amerika je globalni lider i sada, velika zemlja, utječe sigurno na sve procese koji se događaju bilo gdje u svijetu. Prema tome, treba održati tu suradnju s Amerikom. Kao što sam rekla, ti odnosi su se nešto promijenili u odnosu na ono što smo navikli vidjeti u ranijim administracijama, ali mislim i dalje da je taj odnos previše vrijedan i previše važan za Europu i za cijeli svijet i sigurnost da bi se tek olako odustalo od njega.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je danas reterirala od nekih svojih bivših izjava da je ZDS stari hrvatski pozdrav - rekla je da je neprihvatljiv i kompromitiran - dakle, da ne postoje nikakve iznimke kada bi ga se moglo koristiti. Vlada RH je u tom smislu prošle godine davala nekakve drugačije signale. Što Vi mislite - bi li Hrvatska, kao što je to učinila Njemačka, bez iznimke zabraniti sve simbole koji su vezani za režime iz 2. svjetskog rata?
-Taj je pozdrav suprotan našem Ustavu i sigurno trebamo raditi na tome da sankcioniramo upotrebu bilo kakvih simbola totalitarnih režima. Ovaj pozdrav sigurno spada u takvu vrstu simbola.
Dakle, bez iznimke mislite da bi trebalo?
- Sigurno treba gledati što naš Ustav kaže o tome.
Znamo od prošloga mjeseca da ste jedna od četvero kandidata za glavnu tajnicu Vijeća Europe, sljedećega mjeseca idete na razgovor, u lipnju će se donijeti odluku i 1. listopada ćete ako budete izabrani, preuzeti tu funkciju. Što to znači za Hrvatsku s obzirom na to da bi tri mjeseca prije početka predsjedanja Europskom unijom ostali bez šefice diplomacije?
-Ova je kandidatura vrlo važna. Vijeće Europe je najstarija institucija koja se bavi zaštitom ljudskih prava, vladavine prava i demokracije. Ona je također jedna od ovih institucija koje su multilateralne i imaju svoje probleme trenutno. Međutim, iznimno je važno da je sazrelo donekle mišljenje unutar pojedinih dijelova članica Vijeća Europe da je nakon 70 godina što ova institucija postoji došlo vrijeme i da glavni tajnik možda dođe i iz zemalja takozvane nove Europe. Dakle, u toliko mislimo da ovaj put možda Hrvatska ima više šanse da na takvo mjesto dođe netko tko zaista dolazi iz našeg dijela svijeta. Mislim da je danas jako važno imati i taj pogled u jednoj od europskih institucija. Za Hrvatsku svakako i sama činjenica isticanja kandidature, kao i pripreme onoga što radimo u tome znači da postajemo vidljivi i na europskoj sceni.
Zna li se tko bi mogao biti potencijalni nasljednik? Razmišljate li već o tome?
-Normalno radim svoj posao ministrice vanjskih i europskih poslova, kandidatura ide svojim tijekom, a ako bude bilo potrebno - razgovarat ćemo o tome.
razgovarao: Petar Panjkota
Izvor RTL