„Misija je Hrvatske gospodarske komore pridonositi uvjetima poslovanja svojih članica i jedna je od usluga kojima to može ona koja se osigurava uz pomoć Stalnog arbitražnog sudišta pri Komori“, rekao je Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore na otvaranju 27. Hrvatskih arbitražnih dana koji se održavaju u organizaciji Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu 5. i 6 prosinca. „Sudište je, naravno, neovisno, no Komora mu daje potporu za rad. Rad ovog sudišta kao i ovo dvodnevno savjetovanje najbolji je način promoviranja arbitraže kao načina rješavanja sporova koji pomaže poduzetnicima da brže riješe svoje probleme i nastave poslovnu suradnju”, smatra Mišević.
Arbitraža je u poslovnom svijetu prepoznat način alternativnog rješavanja sporova među gospodarstvenicima, istaknula je Mirela Fučkar, pomoćnica ministra pravosuđa. „Radi postizanja tog cilja, potrebni su trajni napori na provedbi poticaja kojima bi se sporovi rješavali brže i stvorila povoljnija klima u gospodarstvu. Zato ga je važno približiti poslovnoj zajednici kako bi se pravosuđe rasteretilo, ali i zadržali dobri odnosi poduzetnika, riješilo njihove sporove na obostrano zadovoljstvo, ubrzale gospodarske aktivnosti i osigurale nove investicije. Alternativno rješavanje sporova jedan je od prioriteta Europske unije, kao i Hrvatske. Stranke tako brže dolaze do rješenja koje zadovoljava obje strane, a dobra klima poslovanja na taj se način ne narušava”, ističe Mirela Fučkar.
Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, istaknuo je na početku savjetovanja riječi jednog od osnivača Europske unije Jeana Monneta, koji je rekao kako ništa ne može početi bez ljudi, no jednako tako ništa ne može opstati bez institucija. „Ništa bolje ne pristaje Stalnom arbitražnom sudištu jer ono ima ljude predane ovoj instituciji, ali i instituciju koja je jamstvo da će se ovo sudište nastaviti baviti onime čime se bavi i da će zajedno s ovim savjetovanjem biti još jedan kamenčić u mozaiku domaćeg pravosuđa“, ističe Sessa.
Hrvoje Sikirić, predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK, istaknuo je kako su Hrvatski arbitražni dani međunarodno savjetovanje s najduljom tradicijom i jedno od najuglednijih srednjoeuropskih savjetovanja iz područja međunarodne trgovačke arbitraže. „Govornici na savjetovanju su arbitri, pravni savjetnici, odvjetnici i drugi stručnjaci, inozemni i domaći, koji donose aktualne teme i iskustva praktične orijentiranosti savjetovanja, a savjetovanje je namijenjeno ponajprije poduzetnicima i svima koji su uključeni u arbitražno rješavanje sporova”, rekao je Sikirić.
Arbitriranje se nalazi pred krizom i u nekim područjima je pred velikim problemima rekao je u svom keynotegovoru na savjetovanju Michael E. Schneider, jedan od partnera i utemeljitelja glasovitog odvjetničkog društva Lalive iz Geneve, odvjetnik koji uživa i kao arbitar i pravni zastupnik jedinstven ugled u međunarodnim arbitražnim krugovima. „Pola problema je u tome da se arbitrira u sve više područja i komercijalno arbitriranje donijelo je probleme iz tih novih područja kojima se arbitri bave. Arbitri nisu suci. Arbitre često zovu privatnim sucima, no arbitriranje je nešto drugo i trebamo tih razlika biti svjesni. Arbitriranje ne ovisi o zakonima nego o odnosima među stranama i on je emanacija njihovih ranijih odnosa, za razliku od sudaca koji sude prema zakonima neke države. Arbitriranje je servis određenim stranama kako bi riješili određeni problem. Sada se puno govori o stvaranju različitih načina rješavanja sukoba i raznolikosti načina arbitriranja. Arbitri rade u skupinama od tri, često se poznaju, vole ili mrze, preziru ili poštuju, no sastali su se sa zadatkom da riješe problem. Dva arbitra biraju njihove strane, a treći, predsjednik trebao bi biti neutralan. Postavljeni arbitri imaju zadatak da jako razumiju strane i pronađu način da se problem riješi tako da to svima odgovara. Razlika između sudaca i arbitra je njihovo specijalističko znanje koje je potrebno za rješavanje problema. Sud koji rješava svoje slučajeve odlučuje o vjerodostojnosti svjedoka, a u arbitraži je znanje arbitra važno za rješavanje specifičnog problema. Razlika je i u proceduri između civilnog suda i arbitraže i u tome što arbitri nisu ograničeni procedurama nego ono što odgovara stranama može biti prihvaćeno i pravila su fleksibilna. Sve to pomaže arbitrima da budu lideri i na taj način iskoriste sve mogućnosti da do dogovora dođe“, zaključuje Schneider.
Teme su ovogodišnjeg savjetovanja u središtu suvremene međunarodne trgovačke i investicijske arbitraže i bit će predstavljene na pet panela Arbitraža i stečaj, Država i državna poduzeća u međunarodnoj arbitraži, Korporacijski sporovi i arbitraža, Arbitraža – novosti na regionalnoj i međunarodnoj razini i Arbitraža – Izabrana pitanja.
