Revitalizacija gospodarske aktivnosti na području pogođenom potresom bila je glavna tema sastanka održanog danas u Sisku između državnih dužnosnika, čelnika županije, HGK, HOK-a, HUP-a te predstavnika financijskih institucija i tvrtki s područja Sisačko-moslavačke županije. Zaključeno je da obnova mora biti brza, ali ne i brzopleta te da je prioritet zadržavanje ljudi na pogođenim područjima. Stoga se paralelno s obnovom stambenih objekata mora raditi na sanaciji proizvodnih pogona i infrastrukture.
Lokalni poduzetnici su pretrpili velike štete, od 1250 tvrtki koji rade na području županije oštećeno je oko 900-njak, no unatoč tome najviše se brinu zbog svojih radnika i javne infrastrukture. Apelirali su na Vladu da se što veći broj ljudi smjesti lokalno kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom te da se saniraju vodovodi i strujna mreža.
„Građevinske tvrtke će imati posla godinama na sanaciji šteta, a tu vidimo i priliku za zapošljavanje domaćeg stanovništva. Brza edukacija i zapošljavanje na radovima sanacije štete može pomoći da se zadrži veliki broj ljudi u rodnom kraju. To je ključno za gospodarstvo ovog područja u prijelaznom periodu, dok se tvrtke koje inače zapošljavaju glavninu radne snage ne osove na noge“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako će se paralelno s građevinom razvijati i druge niše pa je ovo šansa da ekonomija Sisačko-moslavačkog kraja napravi iskorak u neke konkurentnije i inovativne vode.
„U svemu tome će poduzetnici igrati jednu od glavnih uloga, a HGK će im svu svoju infrastrukturu, terensku, logističku i lobističku, staviti na raspolaganje. Cilj nam je da se lokalo gospodarstvo ne samo oporavi, već i nadmaši razine na kojima je bilo prije potresa“, poručio je Burilović.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić, kazao je kako paralelno s obnovom stambenih objekata moramo ići na obnovu infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. „Narod neće tu ostati ako neće imati od čega živjeti, to je zakon spojenih posuda. MINGOR će uskoro raspisati natječaj za povećanje proizvodnih kapaciteta i opremanje objekata, odnosno digitalizaciju. Cilj nam je da tu bude oko milijardu kuna sredstava. Tvrtke s ovog područja će imati prioritet. Za lokalne obrtnike raspisat će se i interventni natječaj od 10 milijuna kuna za nabavku i popravak strojeva i opreme, odnosno opremanje poslovnih prostora“, poručio je Ćorić, uz napomenu da će država svima osigurati privremeni smještaj do izgradnje trajnog.
Najavio je kako će se u dugoročnu obnovu ići tipskim rješenjima i da će sufinanciranje biti maksimalno jer se ne može očekivati participacija vlasnika kao u Zagrebu.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović se složio da je promašeno pričati o gospodarstvu ako se ne očuva demografija. „Odmah smo reagirali s mjerama za očuvanje radnih mjesta na način da za sve pogođene krajeve omogućimo svima koji su pretrpili oštećenja apliciranje za mjere. Okvirna projekcija je da ćemo na taj način oko 160 milijuna kuna upumpati u gospodarstvo za očuvanje radnih mjesta. Donijeli smo i odluku o skraćenom radnom vremenu do 90 posto neefikasnog radnog vremena. Te dvije mjere će komplementarno pomoći poduzetnicima ovog područja“, naglasio je Aladrović, dodavši da će dio ljudi zaposliti i kroz javne radove.
Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je ustvrdio da je situacija nakon 14 dana puno povoljnija, ali kako je stanje na terenu i dalje jako teško. „Imamo preko 30.000 zahtjeva za pregled štete, a pregledano je oko 15.000 objekata i većina je teško oštećena. Oštećeno je preko 870 trgovačkih društava i neće biti jednostavno oporaviti se jer smo petrpili i demografsku, a ne samo ekonomsku štetu. Vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade i EU fondova uspjeti vratiti ljude na posao i pokrenuti proizvodnju“, zaključio je Žinić.
Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač procijenio je tehničku štetu od potresa na 15-ak milijuna kuna, ali unatoč tome ističe da je kompanije spremna za investicije, financiranje poljoprivrednih djelatnosti i očuvanje radne snage.
Direktor Hippa Hrvatska Darko Baljak kazao je kako oni štetu procjenjuju na dva milijuna kuna, ali to ih ne brine jer će se sanirati uz pomoć međunarodnog konzorcija čiji su dio. „Gubitak proizvodnje je ozbiljan, ali brine nas stanje infrastrukture, odnosno vodovodne mreže koja je oštećena. Posebno teško je zadržati ljude u Glini, unatoč iznadprosječnim plaćama koje dajemo, zato od Vlade tražimo da se ljude zbrine lokalno“, rekao je Baljak.
Elmor Baraković iz Šerifa kazao je da su oni još uvijek angažirani na obnovi i da štete procjenjuju na oko desetak milijuna kuna. „Dosta toga nam je bilo osigurano, ali naš najveći strah nije materijalna šteta već pitanje hoćemo li uspjeti zadržati ljude koji su u psihozi“, izjavio je Baraković.
Iz HBOR-a i HAMAG BICRO-a su najavili kako će moratoriji biti odobravani dok god se ne prebrode teškoće. Najavili su da neće komplicirati, već će ukinut naknade i smanjiti kamate na obrtna sredstva te fleksibilizirati kriterije kolaterale kako bi sredstva bila što dostupnija. Također će nastojat animirati i poslovne banke da pomognu očuvati proizvodnju što većeg broja poduzetnika.
