Hrvatska gospodarska komora organizirala je prezentaciju o osnovama obnove zgrada nakon potresa za članice komorskog Udruženja poslovanja nekretninama na kojem su mogli čuti kako će proces sanacije zgrada utjecati na njihovu branšu.
Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher uvodno je istaknuo kako je tema vrlo aktualna i snažno utječe na poslovanje. „Donošenjem zakona o obnovi definiran je pravni okvir i metodologija procesa, a osnivanjem Fonda za obnovu počele su i konkretne pripreme. Šteta je procijenjena na 11,6 milijardi eura u Zagrebu i okolici, a u Sisačko-moslavačkoj županiji na 5,5 milijardi, što dovoljno govori kako nas velik posao čeka. Nadam se da ćemo nakon današnje rasprave biti pametniji i da ćemo nakon cjelokupne obnove biti zadovoljni učinjenim“, poručio je
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, Dubravko Ranilović, naglasio je kako će obnova značajno utjecati na tržišta, ali najviše na živote ljudi. „Stoga joj treba pristupiti organizirano na svim razinama“, kazao je Ranilović, najavivši kako će se krajem travnja održati Forum poslovanja nekretninama na kojem će se također raspravljati o temama aktualnim za struku
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir održao je prezentaciju o osnovama obnove rekavši kako će nas samo na zagrebačkom području sanacija objekata stajati koliko i izgradnja autocesta. „Primarni cilj nam je osigurati mehaničku otpornost i stabilnost s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi, a sekundarni je urbana obnova Grada Zagreba i okolice, te regeneracija područja. EU ne daje sredstva za privatnu imovinu već se o njoj moraju brinuti vlasnici, ali zlonamjerno je optuživati vlasnike starih zgrada za neodržavanje jer one jednostavno nisu bile projektirane niti građene da izdrže potresna opterećenja. Stoga je njihova obnova iznimno složen posao u kojem glavnu ulogu mora imati struka, prvenstveno statičari“, izjavio je Uhlir, kojem je nakon prezentacije Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika Komore Zagreb, postavljala pitanja koja poduzetnike muče u praksi.
Struku je zanimala razlika između samoobnove i obnove kroz Fond te može li se prisiliti suvlasnike koji ne žele obnovu. Uhlir je objasnio da se suvlasnici mogu sami organizirati i financirati obnovu, a onda tražiti povrat opravdano potrošenih sredstava za konstrukciju zgrade. „Taj proces ide puno brže, ali moraju paziti na dokumentaciju i paziti da sve ide po pravilima. Naravno, problem je i uskladiti stajalište suvlasnika, ali može se zakonski djelovati ako postoji ugroza života. Uskoro ide i potpuno novi zakon u upravljanju zgradama“, poručio je.
Bilo je i pitanja o dinamici obnove, kako će se razvijati od predaje zahtjeva do završetka i kako će na nju utjecati nedostatak radnika, inženjera i poskupljenje građevinskog materijala. „Puno je to problema, Zakon smo radili prema našim najboljim iskustvima, ali nažalost još nemamo ni jedan sklopljen ugovor s projektantom, a kamoli izvođačem. Imamo suženi broj ljudi koji se razumiju u konstrukcije i koji imaju realna iskustva iz prakse“, odgovorio je Uhlir, uz napomenu da su rokovi za predaju zahtjeva pomaknuti na razdoblje od 2021. do 2025. tako da će ih svi stići podnijeti.
Posrednike je interesiralo i kako će se rješavati neetažirane zgrade te što sa starijim vlasnicima koji nisu vični internetu i cijela procedura im je prekomplicirana za shvatiti. Uhlir je pojasnio da vlasnički udjeli uvijek mogu izračunati iz drugih dokumenata i prema tome donijeti postotak participacije svakog suvlasnika. „Što se tiče starije populacije, za njih smo na području Sisačko-moslavačke županije organizirali mobilne timove koji će im pomagati, dok je za Zagreb otvoren info centar“, istaknuo je.
Dotaknuo se i problematike nekretnina koje su prodane prije potresa i prava novih vlasnika. „Tri su uvjeta za sufinanciranje obnove u Zagrebu – vlasništvo, prebivalište i stvarno stanovanje koje će se dokazivati preko susjeda i računa ako treba. Oni koji zadovoljavaju uvjete participiraju u obnovi s 20 posto, a drugi s 50 posto. Isto vrijedi za vlasnike više nekretnina, za prvu sudjeluju s 20 posto, za ostale 50 posto. Ako je netko prodao stan, novi vlasnik sudjeluje s 50 posto u obnovi, a u slučaju da netko prodaje obnovljeni stan vratit će državi uložena sredstva ili će se taj trošak prebaciti na novog vlasnika“, elaborirao je Uhlir.
Zaključno je apelirao na sve da ne idu u sanaciju šteta sami, već da se obavezno obrate ovlaštenim stručnjacima, zbog vlastite sigurnosti.
