Još jedna u nizu online radionica o autorskom pravu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore ovaj se put pozabavila njegovim utjecajem na područje dizajna i arhitekture.
Poslovna tajnica Udruženja arhitekata HGK Katarina Sikavica uvodno je istaknula da je ova tema vrlo relevantna za jačanje kompetencija iz područja autorskih prava, kako bi tvrtke svoje poslovne procese počinjale i provodile u skladu s njima. „Odredbe novog Zakona koji je u pripremi reflektiraju se i na područje arhitekture i dizajna, a danas ćemo vidjeti kako“, izjavila je Sikavica, a s njom se složio i predsjednik Udruženja arhitekata HGK, Tihomil Matković, naglasivši je da je ova problematika jedna od ključnih stvari za njihovu djelatnost jer se arhitektura sastoji i od umjetničkog i od inženjerskog dijela.
„Naši naručitelji često ne razumiju to umjetničko autorstvo koje je velik dio našeg rada, a to se naročito vidi kod naknadnih intervencija ili kad netko drugi preuzme realizaciju projekta. Zato nam je ova tema izuzetno aktualna“, rekao je Matković.
Jagoda Divić, poslovna tajnica Zajednice za industrijski dizajn HGK, poručila je da je Europa percipirala sektor kreativnih i kulturnih industrija kao vrlo potentan. „Zato je u budućoj omotnici predviđeno 1,85 milijardi eura za taj sektor. Vjerujem da će i ovaj zakon podići integritet ovih industrija i omogućiti da se prepoznaju kao bitan dionik gospodarstva“, kazala je Divić.
Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica Pravnog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, detaljnije je obrazložila kako se djela dizajna i arhitekture štite u području intelektualnog vlasništva te kako ono interferira s drugim propisima, kao što su, primjerice, propisi o gradnji.
„Postoji različiti pojavni oblici djela arhitekture i u praksi postoji prijepor jesu li ili nisu prikladni za autorsku zaštitu. Tako se npr. postavlja pitanje što s izvedbenim projektom ili koliko inženjerska komponenta potire umjetničku. Mi smo na temelju sudske prakse nastojali doći do bolje definicije i ustanovili da pod zaštitu autorskih prava mogu spadati skice, studije, idejni i glavni projekt, elaborati te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja urbanizma i krajobrazne arhitekture. Ukratko, svaki dio rada arhitekata koji uključuje kreativnost i individualni doprinos potpada pod zaštitu autorskog prava i tu smo u novom zakonu pokušali naći balans. Pojasnili smo i kako potražiti zaštitu na sudu. Smatram da smo uspjeli riješiti taj gordijski čvor i dali mogućnost da svaki od tih pojavnih oblika bude zaštićen ako ispunjava pretpostavke inovativnosti i originalnosti“, izjavila je Matanovac Vučković, uz napomenu kako Zakon o gradnji može biti pomoć u tumačenju, ali ne može biti propis koji će umanjiti osnovne postulate autorsko-pravne zaštite.
„Zakon određuje i nezaštićene tvorevine. Tu imamo jednu specifičnost da neka tvorevina udovoljava pretpostavkama da je originalna i intelektualna tvorevina, ali u trenutku kada je puštena u službeni postupak prestaje biti zaštićena autorskim pravom“, objasnila je Matanovac Vučković, dodavši kako najviše problema u praksi nastaje zbog težnje investitora da nešto mijenja na arhitektonskom djelu.
Što se tiče arhitektonskih djela stvorenih u radnom odnosu, elaborirala je kako se smatra da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da djelo stvoreno u radnom odnosu koristi, kao i da djelo predstavlja javnosti pod imenom poslodavca, zajedno s autorovim imenom, ako je to moguće s obzirom na način korištenja i ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela. Također, ako nije drugačije ugovoreno, smatra se da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu, za slučaj da autoru radni odnos prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kad se opravdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo uredno i pravovremeno u skladu s potrebama poslodavca.
Na kraju radionice sudionici su mogli postaviti pitanja i dobiti odgovore o konkretnim problemima koji ih muče u praksi.
