Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni temelji modernog sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. obljetnicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uz izaslanstvo Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade Andrej Plenković položili su vijence na Oltaru domovine na Medvedgradu u povodu obilježavanja Dana državnosti.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je svim Hrvatima i Hrvaticama Dan državnosti. Zahvalio se i prvom hrvatskom predsjedniku, zastupnicama i zastupnicima koji su tada bili u Saboru.
- Zahvala i svim hrvatskim braniteljima, svima koji su ugradili sebe u slobodu, samostalnost i demokraciju u kojoj danas živimo, rekao je Jandroković.
Mi smo u nametnutom ratu pobijedili, mi smo imali što naučiti iz povijesnih presudnih trenutaka, dodaje.
Dan državnosti svima u domovini i izvan nje je čestitao i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Ovo je dan koji je obilježio početak hrvatske demokracije i koji je utro put za stvaranje moderne, demokratske suvremene hrvatske države, rekao je.
- Ti trenuci bili su vrijeme koje je nezaboravno, koje se u povijesti jednog naroda događa u jedinstvenom periodu i svi koji smo to proživjeli moramo biti ponosni da pripadamo upravo onoj generaciji koja je imala čast živjeti u slobodi i u svojoj državi. Stoga je važno 30ak godina kasnije da se prisjetimo te sinergije koja po meni ima tri temeljne točke. Prvo, predvodničku, vizionarsku ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, drugo jedinstvo hrvatskoga naroda i treće bez čega ne bi bilo današnje slobode je hrabrost i neustrašivost hrvatskoga naroda, istaknuo je.
Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen i na granici Sjedinjenih Država i Kanade
Glasoviti slapovi Niagare noćas su dvaput po 15 minuta (po hrvatskom vremenu u 3h i 4h ujutro) bili osvijetljeni bojama hrvatske zastave, na američkoj i kanadskoj strani.
Događaj su na američkoj strani Niagare pratili naši diplomati u SAD-u. Kanadska je strana zbog pandemije i dalje zatvorena za javnost.
O Hrvatskom državnom saboru
Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je "u izuzetno svečanom ozračju", zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest "Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice".
Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz '90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav". (Izvor: HRT)
Foto: HRT
