Hrvatska konzultantska kuća Apsolon objavila je Analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju, prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj. Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.
Europska komisija je, naime, krajem 2019. objavila novu strategiju rasta – Europski zeleni plan. Cilj strategije je omogućiti održiv i uključiv rast, provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja te tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Dodatno, postignut je i dogovor o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. te smanjenju stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine.
U ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva za postizanje održive energetske tranzicije ključnu ulogu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 % energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 %. S obzirom na to da je tema zelene (energetske) tranzicije u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a dosad nije rađeno istraživanje ovog tipa, Apsolon je ovom Analizom želio doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za zelenu (energetsku) tranziciju.
Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike te njihove javne dostupnosti, među velikim gradovima, iskazali su se Zagreb, Rijeka i Osijek, koji imaju jednaki broj bodova. Među srednjim gradovima prednjače Velika Gorica i Karlovac, a od malih gradova Varaždin. U posebnoj kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika istaknuli su se Koprivnica i Đakovo.
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora najučinkovitija je u Zagrebu, Karlovcu, Šibeniku, odnosno Vinkovcima, dok su se prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljima pokazali Split, Zadar, Samobor te Đakovo.
Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, Šibenik i Koprivnica dominiraju u sektoru prometa u kojem se analizirala potrošnja energije, emisija CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njenom trošku i emisijama CO2, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.
Prema Kompozitnom indeksu, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa, u kategoriji velikih gradova istaknuo se Osijek, među srednjima gradovi Velika Gorica i Karlovac, dok je kod malih trijumfirao Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najbolji je Grad Đakovo.
“Gradovi prepoznaju važnost sustavnog strateškog energetskog planiranja, ali potrebno je hrabrije krenuti ka stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. Stoga se nadamo da će voditelji lokalnih jedinica strateški iskoristiti prilike koje pruža Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., s dodatkom za Europu nove generacije kojim Europska unija udvostručuje svoj dosadašnji proračun. Nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti glavna su prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata. Energetska obnova zgrada već je odigrala važnu ulogu u energetskoj tranziciji gradova, a uz sektor javnih zgrada, javna rasvjeta i centralizirani toplinski sustavi najveći su potencijal u energetskoj tranziciji gradova, dok je nova era održivog prometa tek u povojima”, poručila je Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave Apsolona.
S više od 50 stručnjaka specijaliziranih za poslovno savjetovanje privatnog i javnog sektora, razvoj inovacija, digitalnu transformaciju, regulatornu reformu, EU i financijsko savjetovanje, Apsolon je danas vodeća hrvatska konzultantska tvrtka. Cjelokupno istraživanje nalazi se na poveznici.
