Premijer Plenković je još jednom pozvao sve hrvatske građane da se cijepe, istaknuvši da je to najbolji alat zaštite. Kazao je da međusobno moramo stvoriti ozračje u kojem se svi žele osjećati sigurno i zdravo, dodavši da postoje različiti mehanizmi kako potaknuti ljude na cijepljenje.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u Čakovcu, gdje je odgovarao na pitanja novinara.
Upitan razmišljala li se o uvođenju obveznog cijepljenja barem za zdravstvene radnike i zaposlenike u domovima za starije u Hrvatskoj, premijer Plenković je ponovio da sigurno neće biti obveznog horizontalnog cijepljenja. "To niti jedna zemlja ne radi, niti mi to radimo, niti je to realno, niti da se donose, niti da se provede", kazao je.
Rekao je da cilj uvjeriti javnost kroz intenzivnu raspravu, koja se, dodao je, vodi zadnjih deset dana, od trenutka kad je Vlada kazala da treba vezati potpore uz dinamiku cijepljenja. "Sad svi govorimo o tome kako se treba cijepiti. To je veliki plus i to je jako dobro", ocijenio je.
Predsjednik Vlade iznio je podatak da je na razini Europske unije 50 posto odraslog stanovništva cijepljeno s dvije doze. "Mi smo na nešto više od 46 posto s jednom dozom, rapidno se ovi s drugom dozom približavaju onima koji su primili prvu dozu", kazao je.
Pozvao je još jednom sve hrvatske građane da se cijepe, istaknuvši da je to najbolji alat zaštite. "Vjerujem da će ova rasprava pridonijeti ubrzanoj dinamici cijepljenja kako bismo dostigli što je više moguće onih koji su zaštićeni u odnosu na one koji nisu", rekao je Plenković.
Tri sektora o kojima se razmišlja na drugačiji način
Premijer je kazao da su tri sektora posebno indicirana za to da se o njima razmišlja na drukčiji način u odnosu na ostale s obzirom na narav njihova posla.
Kao prvi naveo je sektor zdravstva, rekavši da je procijepljenost liječnika jako dobra te je negdje oko 80 posto. Dodao je da su medicinske sestre i drugo osoblje na malo nižim postotcima, ali i da se tu vidi napredak te se dinamika cijepljenja kod njih ubrzava.
Drugi sektor je sustav socijalne skrbi, a treći, kojeg je ocijenio posebno važnim, su školstvo i obrazovanje. "Ako se bude išlo prema određenim mjerama, zasigurno ćemo u ta tri sektora gledati kako da ubrzamo dinamiku cijepljenje. Moj dojam je da malo pomalo velika većina ljudi shvaća prednosti zaštite od Covida 19", rekao je Plenković.
Premijer je pojasnio i da uvođenje Covid potvrda nije uvođenje obveznog cijepljenja, kazavši da potvrde olakšavaju kretanje ljudi. "Cijeli smisao na razini Europske unije je lakše kretanje preko granica s obzirom na različite režime koji su postojali u pojedinim zemljama. Nije Digitalna Covid potvrda zamjena za putovnicu. Ona je dokument koji facilitira tranzit. To je ono što je smisao i dogovor u konačnici", dodao je.
Ponovio je da međusobno moramo stvoriti ozračje u kojem se svi žele osjećati sigurno i zdravo. Kazao je da postoje različiti mehanizmi kako potaknuti ljude na cijepljenje te da se u tom smislu razmišlja o setu mjera. Mislim da je važno, dodao je, da smo napravili distinkciju između plaća i potpora.
"Država ima jednu ulogu i mi smo svi dio jedne zajednice i moramo imati nekakav društveni dogovor. U konačnici, ako je država tu da je dužna osigurati zdravlje svojim građanima, a ona to radi bilo kroz sustav zdravstvene skrbi, bilo kroz epidemiološke mjere, bilo kroz osiguranje cjepiva, bilo kroz organizaciju cijepljenja, onda su i građani koji imaju neka prava i neke obveze, dužni tome pridonijeti. Svi skupa, je li riječ o Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, težimo mehanizmu gdje ćemo se oduprijeti situaciji kakvu ova naša generacija nije imala", ustvrdio je.
Premijer je kazao da ne očekuje bunt sindikata i poslodavaca koji se protive vezanju potpora uz cijepljenje. "Zašto bih očekivao bunt ako smo mi Vlada koja je stala iza privatnog sektora i iza poslodavaca i radnika kao nikada do sada?", upitao je.
Bolji smo za 50 posto u odnosu na turističku sezonu lani
Podsjetio je da je Vlada imala zadaću baferirat krizu za poslodavce, radnike, hrvatsko gospodarstvo i zadržat financijsku reputaciju kakvu je Hrvatska imala prije krize. "I još pritom osigurati 25 milijardi eura za razvoj za cijelo desetljeće u svim mogućim sektorima, od gospodarstva, znanosti, obrazovanja, zdravstva, tržišta rada, pravosuđa, uprave, državne imovine pa do obnove. I pritom sve zajedno staviti u kontekst izvanrednih indikatora koje imamo za drugi kvartal. Danas smo već za 50 posto bolji u odnosu na turističku sezonu lani", naveo je Plenković.
Naglasio je da je Vlada osigurala stabilnost i stvorila pretpostavke za napredak. "Ne bi bilo dobro da dio ljudi misi da se to događa nekom stihijom i ide samo od sebe. Ništa ne ide po rutini. Svaka od tih odluka je zahtijevala analizu, političku odgovornost, operativnu provedbu i stvaranje preduvjeta da zajednica, društvo i građani idu naprijed. Svi trebaju participirati. Najlakše je reći: Mi ne bi ili mi smo protiv, ali želimo potpore. Želimo normalno se kretati, normalno živjeti, a onda eventualno se ponašati tako da ugroziš drugoga. To nije fer. Treba biti fer u ovoj priči", poručio je premijer.
Na pitanje o mogućem ukidanju nekih mjera po uzoru na Veliku Britaniju, predsjednik Vlade je kazao da stvari treba staviti u realnost.
Podsjetio je da je Ujedinjena Kraljevina zajedno s mnogim drugim državama imala petnaest puta restriktivnije mjere nego Hrvatska. Za primjer je uzeo policijski sat koji je u nekim zemljama trajao šest mjeseci.
"Ljudi su bili zatvoreni. U Francuskoj niste mogli ići kilometar od kuće. Zamislite da je Vlada HDZ-a, uz ovoliku potporu i oduševljenje ograničavala ljude da ne mogu mrdnut kilometar od kuće pola godine? To bi nastalo opće oduševljenje. Znači ne možemo uspoređivati Ujedinjenu Kraljevinu", rekao je Plenković.
Kazao je i da je Ujedinjena Kraljevina imala aranžman s AstraZenecom, gdje su im oni isporučili desetke milijuna doza cjepiva prije nego Europskoj uniji. Dodao je da su imali restriktivne mjere i bolju procijepljenost, dok je Hrvatska ima neusporedivo blaži režim mjera i manju cijepljenost.
"Meni nije problem doći u situaciju da imam 70 posto cijepljenog odraslog stanovništva i reći: To je manje-više to. Tko se htio cijepiti, cijepio se. Ovo drugo će zdravstveni sustav izdržati. Svatko tko se zarazi ili nažalost premine od Covida to čini na svoj rizik. Možemo doći u tu fazu. Mi još nismo tu. Mi smo samo na 46 posto", kazao je Plenković i nastavio: "Da smo na recimo 70 posto onda bih odmah uveli tu raspravu i rekli: Ljudi svi znate što je problem, znate kako se od njega čuvati, ponašajte se odgovorno, mi smo vam dali cjepivo, zdravstveni sustav će izdržati, idemo naprijed. To je najjednostavnije".
Kao predsjedniku Vlade primarni mi je interes da zemlja ne dođe u crveno
Premijer smatra da se mora potaknuti cijepljenje kako bismo imali što bolju turističku sezonu te se ekonomski i zdravstveno osnažili za deveti mjesec.
"Meni je kao predsjedniku Vlade primarni interes da zemlja ne dođe u crveno. Bez obzira na sve prijateljske odnose, na divnu suradnju, osobne odnose, neće nitko oklijevati ni sekunde da nas stavi na crveno svijetlo, odnosno neku crnu listu. To znači da će ljudi biti pozvani da se vrate nazad. Ovi koji su tu ako žele ostati do kraja, ići će u karantenu. A vi koji ste doma, nemojte ići. Želim to izbjeći", poručio je Plenković, podsjetivši da smo takvu situaciju imali sredinom kolovoza prošle godine.
Rekao je da su današnji brojevi o novim slučajevima zaraze u redu i da Hrvatska to može izdržati. Ali da moramo biti odgovorni i solidarni kako nam se ne bi dogodilo novo žarište.
Na pitanje treba li možda zamijeniti neke članove Stožera te osjeća li se Vlada odgovornom za neuspješnu kampanju cijepljenja i nepovjerenja u Stožer, premijer je kazao da toj medijskoj tezi ne vjeruje.
"Ne morate uopće vjerovati Stožeru. Zanemarite da postoji hrvatska Vlada, da vlada anarhija, ali da imate pristup medijima. Može se informirati najneupućeniji građanin Hrvatske da u svijetu vlada pandemija od koje je umrlo 4 milijuna ljudi u svijetu, da je pola svijeta bilo u restriktivnim mjerama, da su stali trgovinski, komunikacijski i prometni tokovi, morali smo na razini Europske unije zajednički donijeti instrument "EU iduće generacije" kao ogroman odgovor na ogroman problem. Jednostavno u tu tezu ne vjerujem jer je netočna, izmišljena i zgodna je ovako politikanski, otprilike: Mi bi se cijepili, ali da nam to ne tumači Plenković, Beroš ili Capak. Ma hajde. Kome bi vjerovali?", ustvrdio je Plenković. Ponovio je da su to politikantske teze onih koji nemaju što raditi.
Predsjednik Vlade smatra da je razlog nepovjerenja u cijepljenje to što se dio ljudi informira na temelju nekredibilnih izvora. Dodao je također da misli da nema nikoga u Hrvatskoj tko može reći da ne zna da postoji Covid, da ljudi od njega umiru ili da nije shvatio da smo imali zdravstvenih i financijskih posljedica. "Neka promjene ekipu kad dobiju izbore", poručio je.
Na pitanje je li zadovoljan radom ministra zdravstva Vilija Beroša, predsjednik Vlade je naglasio da je zdravstvo najkompliciraniji resor.
"Prvo zbog kumuliranih problema, a ovo je sada bilo jedno krizno upravljanje u kojem smo se svi zajedno borili i borimo se za zdravlje hrvatskoga čovjeka zbog. Mislim da kad kombiniramo zdravstvene, epidemiološke i financijske mjere, mjere za očuvanje radnih mjesta, da smo prilično solidno odradili ovaj posao. O tome kako Beroš radi svoj posao, pokazali smo u još jednoj neuspjeloj inicijativi ovih istih politikanata koji bi mijenjali možda ekipu u Saboru gdje smo ih pomeli i nitko se ni ne sjeća ta je ta inicijativa bila u Saboru", kazao je Plenković.
Vlada godinama ima narativ da Hrvati u BiH trebaju birati svoje političke predstavnike. Nisam čuo ništa novoga
Premijer se osvrnuo i na izjavu Predsjednika Zorana Milanovića da je Hrvatima oduzeto pravo da biraju svog predstavnika i da Hrvatska ima pravo govoriti o nepravilnostima u susjednoj Bosni i Hercegovini.
"Od 2006. kada je nastupila ova praksa izbornog inženjeringa suprotno praksi od 1995. do 2006., suprotno duhu, slovu, odnosno dogovoru Daytansko-pariškog mirovnog sporazuma, imamo situaciju da jedan narod bira drugom narodu njegova predstavnika u Predsjedništvu koje se bira na teritoriju Federacije. O nepravednosti takvog praktičnog izvođenja izbora smo govorili milijardu puta. O tome da Hrvati trebaju birati svoje legitimne političke predstavnike u najviše institucije Bosne i Hercegovine smo govorili milijardu puta. Puno prije ovoga posjeta. Nema tu ništa novoga. Taj narativ HDZ i Vlada imaju godinama. Nisam čuo baš ništa novoga", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
