Premijer Andrej Plenković istaknuo je danas da se Vlada protivi bilo kakvoj politizaciji Hrvatske vojske poručivši da su pozicije članice i članova Vlade stabilne, a kako vrijeme odmiče ministar Banožić je najstabilniji. "Vlada se najčvršće protivi bilo kakvoj politizaciji HV-a i sa svoje strane nastojat ćemo na odgovoran način riješiti ta pitanja već u utorak na Vijeću za obranu, koje će biti u Banskim dvorima", rekao je uvodno na sjednici Vlade.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 83. sjednicu Vlade, na aktualne teme u proteklome tjednu.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da su u posljednja 24 sata zabilježena 6310 novih slučajeva zaraze te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.628.
Ovo je najveći broj novih slučajeva u jednom danu od početka epidemije u našoj zemlji, moguće i zbog manjeg broja testiranih na blagdan Svih Svetih. I razdoblje hladnijega vremena donijelo je značajniji porast broja potvrđenih slučajeva u proteklo vrijeme.
"Stožer prati epidemiološku situaciju i razgovara o različitim koracima koje možemo na zaštiti naših sugrađana", kazao je predsjednik Vlade.
Najbolja i najsigurnija mjera protiv Covida-19 je cijepljenje
Ponovio je da je najbolja i najsigurnija mjera u borbi protiv virusa koju imamo na raspolaganju i dalje cijepljenje, koje je država osigurala i koje je dostupno u svakom trenutku i još je jednom pozvao sve one koji se nisu cijepili da to učine, kao i one koji već mogu primiti treću dozu.
Također, podsjetio je i na osnovne mjere u zaštiti od virusa – maska, distanca, prozračivanje i higijena ruku, te izbjegavanje većih okupljanja.
Mjesečno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zorno prikazuje da epidemiološku situaciju i dinamiku 4. vala u određuju u najvećoj mjeri necijepljeni.
U listopadu je zabilježeno 65.558 novih slučajeva zaraze od kojih se u 77% slučajeva radi o osobama koje nisu potpuno cijepljene.
U listopadu su na respirator stavljene 554 osobe od kojih 427 odnosno 77,1% nije cijepljeno niti jednom dozom.
U navedenom razdoblju od ili sa COVID-19 preminulo je 578 osoba od kojih 75% njih nije bilo cijepljeno. Važno je pritom reći da su i oni koji su bili cijepljeni, a nažalost su preminuli, većinom imali komorbiditete i bili u starijoj životnoj dobi.
"Svih 22 preminulih u listopadu u dobi ispod 50 nisu bilo cijepljeni!", upozorio je premijer.
"Stoga posebno apeliram još jednom na sve naše starije sugrađane koji su u visokom riziku ako obole od COVID-19, a gotovo svaka četvrta starija osoba od 65 godina još nije cijepljena, da se što prije cijepe", pozvao je predsjednik Vlade istaknuvši da oko 230.000 osoba starijih od 65 godina još nije cijepljeno.
Izvijestio je da je dosad cijepljeno 1.922.763 građana, što je 56,7% odrasle populacije te istaknuo da se proteklih dana ipak bilježi porast novocijepljenih. kojih je jučer bilo gotovo 6.300.
"Cijepljenje je dokazano najučinkovitija zaštita od težih oblika bolesti", poručio je.
Pozvao je sve koji su imunokompromitirani, imaju krhko zdravlje, a cijepljeni su već dva puta, da se cijepe što prije i treći put.
Klimatske promjene ključna politička tema 21. stoljeća
Osvrnuo se potom na globalnu konferenciju o klimi COP26 na kojoj je sudjelovao početkom tjedna u Glasgowu.
Razgovaralo se, kazao je, o tome što je nužno poduzeti kako bi se usporilo globalno zatopljenje koje sve više prijeti našem načinu života, našem okolišu, gospodarstvu i poljoprivredi, ali i geopolitičkoj stabilnosti svijeta.
"To je, bez ikakve dileme, ključna politička i dominantna tema 21. stoljeća i zato o njoj treba kontinuirano podizati svijest i u hrvatskom društvu", poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da je temeljni cilj ove konferencije osigurati smanjenje emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, ponajprije CO2 (ugljičnog dioksida), ali i metana, kako bismo sve brže globalno zatopljenje – koje je sada na 1,1°C iznad razine predindustrijskog doba – zadržali ispod razine od 2°C, a po mogućnosti što bliže 1,5°C, u skladu s Pariškim sporazumom.
To je važno jer nastavili se sadašnji trend globalnog zagrijavanja, koje ponajprije uzrokuju staklenički plinovi, idemo na najmanje 2,7°C, što bi imalo katastrofalne posljedice za cijeli svijet.
Zato će pitanje globalnog zatopljenja biti najveći izazov čovječanstva u ovom stoljeću i važno je da toga svi postanemo svjesni te da sve zemlje daju svoj doprinos.
Za Hrvatsku je važno da ubrzamo tranziciju na obnovljive niskougljične izvore energije kako bismo bili otporniji na klimatske promjene, i ta ulaganja, za koje možemo računati na europska sredstva iz Plana oporavka i otpornosti, trebamo vidjeti kao ulaganje u našu buduću sigurnost i smanjenje budućih šteta od klimatskih promjena.
S 38% državnog teritorija pod različitim stupnjem zaštite, Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno i 4. po najmanjem ugljičnom otisku po glavi stanovnika u Europskoj uniji, bolje od nas su samo Švedska, Rumunjska i Malta.
"Hrvatska nije među onim zemljama koje su među glavnim uzrocima problema, naprotiv, ali i mi možemo dati svoj doprinos", istaknuo je.
Ciljevi Hrvatske u kontekstu zaštite okoliša
Stoga je premijer Plenković u Glasgowu najavio nekoliko važnih ciljeva.
Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45% (u odnosu na razinu emisija koje smo imali 1990.).
Ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., ali to ćemo nastojati postići i ranije.
Cilj nam je do 2030. postići stopu od 39 % obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, čime ćemo premašiti europski cilj od 32 %.
Također, cilj nam je do 2030. u konačnoj proizvodnji postići više od 65 % obnovljivih izvora te 100 % niskougljičnih izvora energije.
"Sve to podrazumijeva ulaganja u inovativne tehnologije, prije svega tehnologiju koja se odnosi na sektor prometa, jer su uz gospodarstvo promet i poljoprivreda najbitniji sektori, i izrazito je važno međuresorno djelovanje, a to za Hrvatsku koja je mediteranska zemlja, turistička destinacija znači jedan veliki zajednički napor u godinama koje su pred nama", poručio je istaknuvši da je Vlada izrazito privržena ostvarivanju tih ciljeva.
U tom kontekstu jačanja svijesti o važnosti djelovanja protiv klimatskih promjena, danas popodne će cijela Vlada imati prigodu, zajedno s predstavnicima nevladine udruge Tatavaka, sudjelovati na Klimatskom kolažu što je svojevrsna radionica kojoj je svrha pojasniti međupovezanost pojava koje utječu na klimatske poremećaje.
Sezona iznad očekivanja, 13 milijuna dolazaka i preko 82 milijuna noćenja
Od ostalih tema izdvojio je Dane hrvatskoga turizma, koji su krajem prošloga tjedna održani u Župi dubrovačkoj.
Istaknuvši da je ova turistička sezona bila iznad svih očekivanja kazao je da je ona dala veliki doprinos gospodarskom rastu koji će, prema očekivanjima, biti 9 posto u ovoj godini.
U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 13 milijuna dolazaka i preko 82 milijuna noćenja, a prema svim podacima iz fiskalizacije i ukupni prihodi su izrazito ohrabrujući.
Vlada se najčvršće protivi politizaciji HV-a, nastojat ćemo na odgovoran način riješiti to pitanje na Vijeću za obranu
Na kraju se osvrnuo na temu pitanja funkcioniranja Oružanih snaga i ministra obrane, temu koja, kako je kazao, opterećuje u zadnjih nekoliko dana i Hrvatsku vojsku i hrvatsku javnost.
"Vlada se najčvršće protivi bilo kakvoj politizaciji Hrvatske vojske i sa svoje strane nastojat ćemo na odgovoran način riješiti ovo pitanje i to već u utorak na Vijeću za obranu, koje će biti u Banskim dvorima", istaknuo je premijer Plenković.
Najavio je da će se prije tog sastanka u ponedjeljak održati pripremni sastanak s kolegijem zapovjednika Hrvatske vojske kako bi osobno i neposredno od njih čuo koji su problemi ili otvorena pitanja u Hrvatskoj vojsci i kako vide da bi Vlada, koja je odgovorna za ukupno funkcioniranje svih državnih institucija i, u konačnici, ono tijelo koje planira i proračun i osigurava sredstva za zakonito i kvalitetno funkcioniranje Hrvatske vojske, mogla dati dodatni doprinos.
Premijer Plenković je pritom istaknuo da su pozicije članice i članova Vlade stabilne, a "kako vrijeme odmiče ministar Banožić je najstabilniji".
